Posljednja je komemoracija na Bleiburgu održana još 2019., ali ljudi i dalje dolaze na polje s kojeg je u danima po završetku Drugog svjetskog rata krenuo Križni put hrvatskih civila i pripadnika vojske NDH koji su se htjeli predati Englezima. Naročito dolaze sredinom svibnja, u vrijeme obljetnice tog stradanja.

No, svi koji odluče otputovati na to mjesto kako bi zapalili svijeću, položili vijenac, zateknu tamo u lošem stanju spomen-obilježje i ostale objekte poput pozornice na kojoj je nekad služena misa.

O tome je jučer na konferenciji za novinare govorio predsjednik Kluba zastupnika DOMiNO Igor Peternel, koji je u nedjelju na Bleiburgu bio u društvu s kandidatom za zagrebačkog gradonačelnika Tomislavom Jonjićem i Zlatkom Hasanbegovićem.

– Tužno je kako sve skupa tamo propada i to očigledno planski, rekao je Peternel.

Natpis na njemačkom

Pokazao nam je i fotografije koje je snimio, pozornica zaista ostavlja dojam zapuštenosti, kamen je na nekim njezinim dijelovima popucao i počela je izbijati trava. Posebna je priča spomen-obilježje. S njega su lokalne vlasti uklonile hrvatski povijesni grb s prvim bijelim poljem, uz obrazloženje da je on ustaški.

Počasni bleiburški vod, koji je vlasnik zemljišta na kojem se sve ovo nalazi i nekad je organizirao komemoracije, uklonio je samoinicijativno hrvatski natpis – »U čast i slavu poginuloj hrvatskoj vojsci«.

Ostao je natpis na njemačkom jeziku, koji se sadržajem nije poklapao s hrvatskim, ali iz njega su u međuvremenu ispala neka slova. Iz istog je razloga sada nepotpun i natpis o tome da je ovo spomen-obilježje, uz pomoć milodara, 1987. podigao Petar Miloš.

Uglavnom, memorijalno područje na Bleiburgu ostavlja snažan dojam zapuštenosti.

– Ma, katastrofa. I trava je visoka, nepokošena, kao da nikoga nije briga za to, ispričao nam je Peternel.

Premda bi se očekivalo da Počasni bleiburški održava svoje vlasništvo, makar više nema masovnih organiziranih komemoracija, Peternel krivnju za propadanje infrastrukture na Bleiburgu pripisuje – vlastima u Hrvatskoj.

– Ako određena udruga možda i jest nadležna za to, država je ta koja bi svakako morala voditi brigu o mjesto na kojem je godinama bila najvažnija naša komemoracija.

No, stvar je u tome da vlast zapravo želi tu komemoraciju trajno prebaciti u Hrvatsku, na Mirogoj i Macelj, a onda je možda i ugasiti kako bi se zaboravilo ovu tragediju hrvatskog naroda. Zato se ništa ne čini kako bi se poništilo austrijsku zabranu komemoracije na Bleiburgu.

Tiha diplomacija

Tihom diplomacijom se moglo nešto napraviti, postaviti to kao problem u odnosima s Austrijom, ali ne postoji politička volja da se to odradi. Pitam i gdje su ovi teletabisi iz takozvanog Domovinskog pokreta, kojima je komemoracija bila u programu.

Što oni rade? Jesu li uopće bili na Bleiburgu ove godine? Pregrist ću svoj ponos i pohvaliti ih ako se Domovinski pokret u Vladi jače zauzme za tu komemoraciju, ističe Peternel.

DP-ov saborski zastupnik Stipo Mlinarić je 2023., još dok je bio u oporbi, obišao Bleiburg i tom prilikom je napisao na Facebooku da će se njegova stranka »boriti za povratak povijesnog hrvatskog grba na spomenik i komemoracije na Bleiburško polje«.

Tada je i na spomen-obilježje zalijepio hrvatski grb, na mjesto s kojeg je on uklonjeno, pa je austrijska policija priopćila da istražuje taj slučaj.

Kad je riječ o ostalim posjetiteljima Bleiburga, Peternerl tvrdi da ih je protekle nedjelje bilo puno.

– Sat vremena smo tamo proveli i stalno su dolazili automobili i autobusi s našim ljudima. Stigli su kako bi zapalili svijeću, ali, nažalost, baš sam to promatrao, na ulasku u polje je austrijska policija svakom autu i autobusu naplaćivala kaznu u visini 50 eura.

To isto dosta toga govori, zaključuje Peternel. Iz hrvatskog državnog proračuna se za komemoriranje žrtava Križnog puta svake godine izdvaja 66 tisuća eura.

Miljenić u Predsjednikovo  ime u Teznom položio vijenac

Zoran Milanović nikad nije bio na komemoraciji na Bleiburgu, ali je išao tamo u vlastitom aranžmanu. Kao premijer je, pak, počeo vijenac polagati u Teznu pokraj Maribora, gdje su u tenkovskom rovu okončani životi brojnih zarobljenih pripadnika vojske NDH.

I kada je 2020. preuzeo predsjedničku dužnost, Milanović je otišao u Tezno, odbio je sudjelovati u komemoraciji s Andrejom Plenkovićem i Gordanom Jandrokovićem na Mirogoju.

Od tada Milanović više nije bio u Teznu, a jučer je na tamošnjem groblju Dobrava u njegovo ime položio vijenac i zapalio svijeću Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika.

U Miljenićevoj pratnji su bili Milanovićev savjetnik za veterane Domovinskog rata Marijan Marekovića, hrvatski veleposlanik u Republici Sloveniji Boris Grigić te počasni hrvatski u Mariboru Šime Ivanjko.