Sada je i službeno, Državnom sudbenom vijeću stigle su tri prijave za predsjednika Vrhovnog suda, Sandre Artuković Kunšt, Silvije Sunčane Stubičar i Šime Savića, to tijelo ih je jučer objavilo i istovremeno proslijedilo predsjedniku Zoranu Milanoviću.

On će morati o sve troje zatražiti neobvezujuće mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe, a onda će jedno od njih predložiti Hrvatskom saboru za predsjednika Vrhovnog suda.

Ili neće, pa će DSV raspisati novi javni poziv.

Budući da je ovaj put Milanović, u skladu s nešto izmijenjenim načinom obnašanja predsjedničke dužnosti u svom drugom mandatu, sasvim zakopčan i nije još rekao tko će biti njegov kandidat, može se samo nagađati da se Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa u Milanovićevoj vladi, na njegov poticaj odlučila sudjelovati u javnom pozivu.

Pismo udruge

Otkriva to možda i posljednja rečenica iz programa rada što ga je ona priložila uz svoj životopis.

»Smatram da ću one posebne ovlasti koje su dodijeljene predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, da u okviru osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni upozorava na stanje djelovanje sudbene vlasti i na organizacijske probleme u sudovima kao i na nedostatke u zakonodavstvu te daje prijedloge za unaprjeđenje rada sudova, savjesno izvršavati, u javnom interesu građana kojima vlast služi«, ocijenila je sutkinja Županijskog suda u Zagrebu.

Ona, dakle, nije pisala u kondicionalu, nego kao da već zna da će biti predložena, a potom i izglasana u Saboru.

No, da bi se to dogodilo, prvo predsjednik Republike treba potvrditi da je zaista nju odabrao kao osobu koja bi naslijedila preminulog Radovana Dobronića. U tom mu kontekstu sigurno ne ide u prilog jučerašnje otvoreno pismo koje mu je poslala udruga Franak, kojoj je upravo Dobronić bio heroj.

Za ljude koji se godinama bore da im banke isplate naknade zbog toga što su im se povećale rate kredita što su ih uzeli u švicarskim francima, Sandra Artuković Kunšt je potpuna suprotnost donedavnom predsjedniku Vrhovnog suda.

»U posjedu smo nove presude jednog vijeća Županijskog suda u Zagrebu u kojem je izvjestiteljica bila Sandra Artuković Kunšt, a tom presudom je utvrđeno da potrošači koji su konvertirali svoje chf kredite u euro kredite, na osnovu zakona koji je donijela vaša Vlada 2015., nemaju pravo na punu restituciju na temelju izuzeća ništetnih odredaba o kamatnim stopama i valutnoj klauzuli chf«, informira Franak Milanovića, zapravo lobira protiv Sandre Artuković Kunšt.

U pismu se ističe da na Vrhovnom sudu već postoje suci koji »pokušavaju omogućiti bankama da neosnovano zadrže novac koji pripada oštećenim građanima, a što je potpuno suprotno hrvatskom pravu i pravu EU-a« i izražava zabrinutost što bi tek bilo kada bi Milanović podržao Sandru Artuković Kunšt za predsjednicu tog suda.

Zato udruga predsjednika Republike poziva da razmisli u vezi nekadašnje zamjenice Orsata Miljenića, koji je već pet godina predstojnik Ureda predsjednika.

Nezgodna situacija

Prilično je to nezgodna situacija za Milanovića, koji je izgradio imidž političara koji se nije sustezao suprostaviti bankarima.

U slučaju da on zanemari primjedbe udruge Franak, odnosno »40 tisuća hrvatskih obitelji koje su već uložile značajan novac u svoje postupke te bi u slučaju poraza na sudovima morale platiti sve sudske troškove, umjesto da budu obeštećene«, to ipak ne bi značilo da se Sandra Artuković Kunšt može početi pripremati za novu dužnost, koja bi bila kruna njezine sudačke karijere.

Naime, bez pristanka premijera Andreja Plenkovića, lidera parlamentarne većine, nitko ne može biti izabran za predsjednika Vrhovnog suda.

A, kako smo već pisali, prije pola godine je Sandra Artuković Kunšt, u svojstvu kandidatkinje za članicu Ustavnog suda, tijekom saslušanja na sjednici Odbora za Ustav oponirala HDZ-ovoj tezi da je Milanović prekršio Ustav kada se uključio u kampanju za izbore za Sabor.

I kandidat za predsjednika Vrhovnog suda dolazi u Sabor kako bi odgovarao na pitanja zastupnika i za pretpostaviti je da bi HDZ-ovci opet inzistirali da im Sandra Artuković Kunšt objasni zašto je Milanovićevo prošlogodišnje ponašanje bilo posve normalno, u okviru Ustava i zakona.

Ako bi se Plenković složio da na čelo Vrhovnog suda dođe osoba koja Milanovića, za razliku od njega, ne smatra kršiteljem Ustava, bio bi to signal da između Banskih dvora i Pantovčaka više nema apsolutno ničeg spornog.

Za izbor predsjednika Vrhovnog suda, ako se Plenković usuglasi s Milanovićem, nisu nužni glasovi zastupnika Domovinskog pokreta.

Valja, međutim, primijetiti da bi njih osmero mogli biti protiv Sandre Artuković Kunšt, koja se u prošlosti u nekoliko navrata zamjerila hrvatskim desničarima, recimo kada je kao izaslanica Vlade 2012. bila na gay paradi u Amsterdamu.