Dosta je toga predsjednik Zoran Milanović promijenio u svom drugom mandatu, pa tako ovaj put ne negoduje protiv javnog poziva za izbor predsjednika Vrhovnog suda.

U potpunosti se pomirio s institutom što ga je uvela Vlada Andreja Plenkovića, a koji je prije četiri godine nazivao farsom, travestijom, bijednom glumom.

Tada je isprva htio predsjednika Vrhovnog suda predložiti mimo javnog poziva, a kada mu to Ustavni sud nije dopustio, i prije isteka roka za prijavu svih zainteresiranih, Milanović je izjavio da se dogovorio s Radovanom Dobronićem da pošalje svoju prijavu kako bi ga mogao kandidirati.

Sada je 30-dnevni javni poziv već završio, u petak u ponoć, a predsjednik Republike još nije objavio da se s nekim prethodno dogovorio.

Budući da su važeće i prijave koje u Državno sudbeno vijeće stignu i nakon roka javnog poziva, uz uvjet da su poštom poslane unutar njega, to tijelo nije još priopćilo tko se sve odlučio natjecati za poziciju predsjednika Vrhovnog suda.

Upitna potpora SDP-a

Stoga se na osnovi neslužbenih informacija o tome tko sudjeluje u javnom pozivu može tek nagađati kome je Milanović sugerirao da se prijavi.

Sigurno ne vječnom kandidatu, odvjetniku Šimi Saviću, a malo je vjerojatno Silviji Sunčani Stubičar, sutkinji Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

Ali, Sandra Artuković Kunštek, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, već bi mogla biti Milanovićev odabir za osobu koju će predložiti Saboru za predsjednicu Vrhovnog suda.

Ona je, naime, u njegovoj Vladi bila zamjenica ministra pravosuđa Orsata Miljenića, čovjeka koji je od 2020. predstojnik Ureda predsjednika.

Teško da bi se Sandra Artuković Kunštek upustila u ovo bez nekakvog jamstva da će biti predložena za Dobronićevu nasljednicu, izlažući se riziku da je Milanović, a neizravno i Miljenić, odbiju.

Ali, ako je Sandra Artuković Kunštek zaista Milanovićeva kandidatkinja, postat će predsjednica Vrhovnog suda samo u slučaju da se s njezinim izborom složi premijer Andrej Plenković.

Bez zastupnika parlamentarne većine jednostavno nema dovoljno glasova. Milanović i Plenković značajno su proteklih tjedana poboljšali odnose, posve su obustavili međusobne uvrede, ali svejedno bi prijedlog da Sandra Artuković Kunštek bude predsjednica Vrhovnog suda mogao biti nešto na što premijer ne bi pristao.

Razlog je njezino stajalište da Milanović nije pogriješio, postupao suprotno Ustavu, kada se uključio u kampanju za izbore za Sabor i istaknuo želju da se vrati u Banske dvore.

Plenković je za Milanovića u niz navrata kazao da je kršitelj Ustava, pa su i zastupnici HDZ-a tijekom saslušanja kandidata za Ustavni sud skoro sve njih pitali o tome.

I kada je krajem listopada Sandra Artuković Kunštek sjela nasuprot članova Odbora za Ustav, HDZ-ovca Josipa Borića zanimalo je što ona misli je li Milanović izašao izvan ustavnih okvira miješajući se u proces parlamentarnih izbora i sastajući se s predstavnicima jedne političke opcije.

Razni primjeri

– Mislim da smo i u ponašanju prethodnih predsjednika imali vrlo jasno svrstavanje uz određenu političku opciju, pa ne mislim da bi to trebalo biti zabranjeno.

Nema zapreke formalno-pravne da predsjednik države postane predsjednikom Vlade ako da ostavku na predsjedničku dužnost. Ne mislim da je to zabranjeno i nemoguće.

Bez obzira što se predsjednik treba ponašati kao predsjednik svih građana, ponovit ću, i u prijašnjim predsjedničkim mandatima imali smo situacije podupiranja određenih političkih opcija koje su možda mogle biti dvojbene, ali to se odigralo, odgovorila je Sandra Artuković Kunštek.

HDZ-ov zastupnik bio je iznenađen njezinin riječima, pa je tražio da mu navede neki primjer kada su bivši predsjednici postupali slično Milanoviću.

– Recimo, predsjednica je odlazila u šator branitelja, to je bilo jasno svrstavanje uz određenu političku opciju. Takve se stvari događaju u parlamentarnim demokracijama, nije to ništa strašno.

U krajnjoj linij, ne možete biti predsjednik ako iza vas ne stoji neka poluga koja vas gura na tu poziciju. Prema tome, to je nešto sasvim normalno, pojasnila je Sandra Artuković Kunštek.

Ali, Borić nije odustao, čudio se da je njoj normalno da je Milanović »došao na sjednicu političke stranke i rekao – ja sam vaš kandidat za premijera«.

Kandidatkinja za Ustavni sud ustrajala je na tome da predsjednik Republike imao pravo djelovati u predizbornoj kampanji kao što je to Milanović činio.

Loša iskustva sa SDP-om

No, činjenica je, s druge strane, da se ona 2016., kada je Milanović još vodio SDP, te ponovo prošle godine kandidirala za Ustavni sud i nije dobila podršku socijaldemokrata.

Kako nam kažu u SDP-u, oba ta puta se Sandru Artuković Kunštek spominjalo u nekom širem krugu ljudi koji bi ta stranka mogla podržati za članicu Ustavnog suda, ali nijednom to nije bilo ozbiljno.

Uostalom, prilikom sastavljanja prijedloga o kojem će zastupnici glasovati, za Sandru Artuković Kunštek na sjednici saborskog Odbora za Ustav 2016. nije bio nitko, dok je prije nešto više od četiri mjeseca dobila samo jedan glas.

Dakle, ona ima loših iskustava sa »svojima«, ali preuzimanje dužnosti predsjednice Vrhovnog suda, kao prvoj ženi u Hrvatskoj, svakako bi joj bilo satisfakcija za dva neuspjela pokušaja ulaska u Ustavni sud.

Za slobodan pristup Markovom trgu

Sandra Artuković Kunštek je na saslušanju Odbora za Ustav imala i negativno stajalište o uredbi kojom je Vlada ograničila pristup građanima na Markov trg.

Zato bi Plenković napravio doista veliku koncesiju predsjedniku Republike ako bi se složio da, ukoliko je Milanović predloži, Sandru Artuković Kunštek Sabor izabere za predsjednicu Vrhovnog suda.