Vjerojatno već prije ustavne stanke u radu Sabora, koja nastupa 15. srpnja, još jednom će se u kratkom razdoblju utvrđivati uživa li glavni državni odvjetnik Ivan Turudić povjerenje većine zastupnika. Prije tri tjedna pokazalo se da ne jer samo 69 zastupnika glasovalo je protiv SDP-ovog prijedloga da se Vladu zaduži za pokretanje postupka Turudićevog razrješenja. Sada je, pak, na redu njegovo izvješće o radu državnih odvjetništava u 2024., koje je stiglo u Sabor. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković nevoljko stavlja na raspravu izvješća raznih državnih institucija, pa ih je dosta u proceduri još od 2022. Ali, oporba ima, sukladno Poslovniku, mogućnost da 60 dana nakon što je neka točka uvrštena u dnevni red nametne o njoj raspravu i glasovanje pomoću 30 zastupničkih potpisa. SDP je to učinio i s izvješćem o radu državnih odvjetništava za 2023., koje je pred kraj svog mandata pripremila bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, a Turudić ga je, jer su to socijaldemokrati tražili, predstavio u Saboru u listopadu prošle godine. Dakle, ako Jandroković opet bude otezao, SDP će krajem lipnja moći podnijeti zahtjev za raspravu o Turudićevom prvom pravom izvješću.

Bojkotiranje glasovanja

U slučaju da predsjednik Sabora samoinicijativno, tijekom iduća dva mjeseca, pozove Turudića na sučeljavanje sa zastupnicima, bilo bi to veliko iznenađenje s obzirom na to da unutar vladajuće koalicije ne postoji konsenzus o glavnom državnom odvjetniku. Domovinski pokret bojkotirao je glasovanje o spomenutom SDP-ovom zaključku, zbog čega je on odbačen s manje glasova od natpolovične većine, a Ivan Penava još je u veljači, ogorčen pritvaranjem Josipa Dabre, najavio da osmero zastupnika njegove stranke neće podržati izvješće čelnog čovjeka DORH-a. Kada bi Penava ustrajao u svom izrazito negativnom stavu o Turudiću, kojeg je nazivao i cirkusantom, mogao bi, primjerice, inzistirati da se njegovo izvješće tek primi na znanje. Ni izvješće za 2023. Zlate Hrvoj-Šipek, s kojom Vlada i HDZ nisu bili zadovoljni, nije prihvaćeno, nego je primljeno na znanje. Ali, za Turudića najviši dužnosnici HDZ-a imaju isključivo riječi hvale i stoga bi politički bilo nezgodno ako bi popustili pred Penavinom eventualnom ucjenom. Osim toga, iako odluka Sabora da se izvješće glavnog državnog odvjetnika primi na znanje nije pravni razlog za njegovu smjenu, nelijepo bi za Turudića izgledalo kada ne bi dobio potporu zastupnika koji su ga izabrali na dužnost koju obnaša. Sve, znači, ovisi o tome hoće li HDZ uspjeti uvjeriti Domovinski pokret da Turudić ipak nije tako loš, da je zaslužio podršku u Saboru.

Što se tiče samog izvješća glavnog državnog odvjetnika za 2024., ono je, kao obično, gomila statistike na 330 stranica. Tako se iz njega može doznati i da je koncem prošle godine u DORH-u bila zaposlena 1.991 osoba, 89 više nego u 2023. Državnih odvjetnika i njihovih zamjenika ukupno je 31. prosinca bilo 655.

Odljev kadrova

– Znatan problem u radu predstavlja odljev kadrova koji je nedostatno praćen popunjavanjem kadrovima s potrebnim iskustvom, zbog čega dolazi do diskontinuiteta u radu. Razlozi nepopunjavanja leže ponajprije u činjenici da se zapošljava premali broj državnoodvjetničkih vježbenika te ih je u 2024. zaposleno samo 19, a zajedno s 18 državnoodvjetničkih vježbenika zaposlenih u 2023., u svim državnim odvjetništvima radi 37 državnoodvjetničkih vježbenika, upozorava se u izvješću na nedostatak interesa mladih pravnika za rad u DORH-u. Nerijetko se događa da se javni natječaji obustavljaju i ponavljaju jer se nitko ne prijavi za posao u Državnom odvjetništvu.

– Razloge tome vidimo u općoj negativnoj percepciji javnosti o radu pravosuđa, uvjetima rada, duljini postupka provođenja natječaja (na primjer sigurnosne provjere za sve službenike u državnom odvjetništvu, dok to na sudu nije tako), navodi se u izvješću. Iz DORH-a ljudi odlaze »zbog niskih plaća i zahtjevnosti radnog mjesta« i često se potom zapošljavaju »u drugim državnim i tijelima lokalne i regionalne samouprave«. Broj novih predmeta, međutim, kontinuirano raste, pa ih je u 2024. bilo 6,6 posto više u odnosu na prethodnu godinu. No, otkako je Turudić preuzeo dužnost, povećan je i broj riješenih predmeta, za 10,6 posto. Zanimljivo je i kako Turudić opisuje svoje odnose s Uredom europskog javnog tužitelja – komunikacija između Državnog odvjetništva i EPPO-a je profesionalna i odvija se razmjenom informacija i održavanjem konzultativnih sastanaka.

Sabor ovaj tjedan dnevno radi po tri sata

Predsjednik Sabora odlučio je da zastupnici, zbog lokalnih izbora, neće raditi od 1. do 20. svibnja, ali oni se već ovaj tjedan gotovo ničim nisu bavili. Jandroković je osmislio takav plan rasprava da su zastupnici, oni rijetki koji su se uopće okupili u sabornici, u ponedjeljak i utorak zasjedali po svega tri sata. Jednako će biti i danas, budući da je za podne zakazano glasovanje, a onda zastupnicima, osim izbornim kandidatima, slijedi trotjedni odmor. Premda je mogao staviti na raspravu i koje godišnje izvješće koje bi možda zainteresiralo dosta zastupnika, Jandroković im je u ponedjeljak i utorak servirao točke poput prijedloga zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju i sporazuma Hrvatske i Kosova o uzajamnom priznavanju vozačkih dozvola, pa su rasprave završile već prije 13 sati. Za danas je, pak, Jandroković, prije glasovanja, predvidio tek raspravu o izvješću Mandatno-imunitetnog povjerenstva o aktiviranju i ponovnom zamrzavanju zastupničkog mandata donedavnog ministra Šime Erlića, u vezi kojeg se vjerojatno nitko neće javiti za riječ. U posljednje vrijeme, iako su plaće zastupnika narasle na četiri tisuće eura i više, radni dan u Saboru sve češće traje samo do ranih poslijepodnevnih sati ili čak i kraće.