Ulaganja u tehnološki razvoj »Lenca« olakšat će i život Kostrenjana / arhiva NL
U novu opremu čija će »waterblast« tehnologija u većem dijelu zamijeniti pjeskarenje uloženo je 1,7 milijuna eura, a prednost nove tehnologije jest što se ona može primjenjivati 24 sata, ne samo noću
Nove tehnologije koje u proces rada unatrag nekoliko godina uvodi brodogradilište »Viktor Lenac« povećavaju opseg obavljenog posla i znatno su poštednije za okoliš i ljude koji žive u blizini brodogradilišta. To je glavna poruka radnog sastanka između predstavnika Općine Kostrene i uprave »Lenca« koja je prisutnima predstavila ulaganja u tehnološki razvoj brodogradilišta i ulaganja u mjere zaštite okoliša i smanjenje štetnih posljedica za okoliš i mještane. Predsjednik uprave »Lenca« Aljoša Pavelin podsjetio je na ulaganje u novu opremu vrijednu 1,7 milijuna eura čija će »waterblast« tehnologija u većem dijelu zamijeniti pjeskarenje. Buka i prašina, prema njegovim riječima, na ovaj će se način praktički eliminirati.
– Već ranije smo imali te uređaje, ali ih nismo mogli koristiti na doku 5 koji predstavlja problem dijelu stanovnika Vrh Martinšćice. S novim uređajima, buka i prašenje će se praktički eliminirati i njom prelazimo na tihi način rada – rekao je Pavelin.
Član uprave »Lenca« Branko Mataija rekao je da se u brodogradilištu zaposlio 1981. godine. Tehnologija rada tad je bila sasvim drugačija.
– U Martinšćici sam se prvi put okupao na svoj šesti rođendan, prije 53 godine. Tada još nije bilo »Lenca«, a na Vrh Martinšćice bilo je svega nekoliko kuća. U »Lencu« sam se zaposlio nakon nekoliko godina naviganja i ne mogu vam opisati kakvu su buku proizvodili piketini koji su služili umjesto pjeskarenja. Onda je došlo pjeskarenje koje je smanjilo buku, ali je povećalo prašinu. Smanjili smo i to, ali je industrija sada bila pod prozorom nekoliko desetaka kuća, a ne više pet kuća koliko je ih je bilo prije šezdesetak godina na Vrh Martinšćice – podsjetio je Mataija na razvoj tehnologija u brodogradilištu i ekološke standarde nekad.
Bolje, ali…
S obzirom da nova robotska UHPW tehnologija za obradu brodskih površina vodom nije pogodna za sve dijelove broda, pjeskarenje će se i dalje provoditi na određenim njegovim dijelovima, a Pavelin procjenjuje da će se pjeskarenje svesti na tridesetak posto. Osim toga, prednost nove tehnologije jest što se ona može primjenjivati tijekom 24 sata, dok se pjeskarenje zbog buke izvodilo samo noću.
Na sastanku s predstavnicima uprave »Lenca« bila je prisutna i obitelj Ćoza čija je kuća na Vrh Martinšćice, prema riječima Sanje Ćoza, na mjestu gdje se najviše čuje buka iz brodogradilišta. Voda koja se koristi u tom procesu, nakon postupka filtriranja ponovo se upotrebljava, a odstranjene čestice boje prikupljaju se u posebne spremnike.
– Nalazimo se na mjestu najveće buke i imamo ekskluzivni pogled na to što se radi u brodogradilištu. Svjedoci smo pozitivnih promjena, no naš problem nije samo pjeskarenje. Brodovi su stalno uključeni, što uzrokuje ispušne plinove i vibracije koje se osjete po kućama. Upravo su vibracije naš gorući problem, a nitko ne spominje i boje. Rasipanje boje obojilo nam je fasade, drvenariju i automobile – požalila se Sanja Ćoza.
Tiši ventilatori
Prema riječima Maje Kriške iz uprave »Lenca«, kako bi se utjecalo na razinu buke, zamijenjeni su dosadašnji ventilatori tišima i nabavljeni su frekventni pretvarači električne energije kako bi se brodski motori što manje koristili tijekom boravka u brodogradilištu. Dodatna ulaganja bit će usmjerena i na uređenje prostora za izvođenje radova na antikorozivnoj zaštiti u kontroliranim uvjetima.
Gotovo 20 milijuna kuna godišnje ulaže se u prikupljanje i zbrinjavanje otpada iz brodogradilišta i otpada s brodova koji mora biti zbrinut u skladu s Međunarodnom konvencijom o sprečavanju zagađenja mora s brodova te uputama za luke Europske unije.
Vodi se računa i o kvaliteti mora u bazenu brodogradilišta koja je zadovoljavajuće razine usporedi li se s drugim brodogradilištima i marinama. U more se ispuštaju samo oborinske vode, s obzirom na to da je brodogradilište spojeno na gradski kolektor kontinuirano se kontrolira razina teških metala u sedimentu. Prisutno je onečišćenje sedimenta teškim metalima koji su danas zabranjeni, no ta razina je, kako tvrde u »Lencu«, stalno ista, što prema mišljenju Kriške znači da se radi o onečišćenju koje datira iz ranijih vremena, ali i od drugih firmi poput Vulkana i Torpeda koje su djelovale na širem području.
