Dva mjeseca prije lokalnih izbora, koji će se održati 21. svibnja 2017. godine, pomalo se slaže politička ekipa, čija će se imena pojaviti na listićima kada je riječ o neposrednom biranju gradonačelnika. Iako je biranje izvršne lokalne vlasti najzanimljivije zbog toga što je kampanja personalizirana, valja naglasiti da se bira i predstavničko tijelo, a što je izuzetno bitno zbog toga što lokalni parlamenti imaju ovlasti za smjenu neposredno izabranih načelnika, gradonačelnika i župana.

Ovlasti su male, ali ipak u slučaju da nositelj izvršne vlasti bude drugačijega političkoga predznaka od vladajuće većine u lokalnom parlamentu može doći do blokade političkoga sustava i ponavljanja izbora. Bitno je to naglasiti zbog toga što lokalna razina provocira izlazak na izbore nezavisnih kandidata čiji je kadrovski potencijal dosta tanak, a vrlo često oni nemaju potencijal za sastavljanje liste za općinska i gradska vijeća, odnosno županijske skupštine. Kada je riječ o većim gradovima, to ne bi trebao biti problem, osim medijima koji moraju odlaziti na konferencije za novinare bez obzira imaju li kandidati potrebnu ozbiljnost za izborni nastup.

U Rijeci, kako sada stvari stoje, aktualnom gradonačelniku Vojku Obersnelu protukandidati će biti Kristjan Staničić iz HDZ-a, nezavisni Hrvoje Burić, HNS-ovac Juraj Bukša, predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić, gradski vijećnik Akcije mladih Andrej Briščik kojega podržavaju njegova stranka i Živi zid, a potencijalno Marinko Koljanin koji je u razgovoru za Novi list najavio kandidaturu i od tada se više nije očitovao. No, i to mu je bilo dosta da dobije 6,6 posto podrške koliko mu predviđa prva izborna anketa. Nekoliko konferencija za novinare održao je i nezavisni kandidat Miroslav Živaković, ali on još uvijek nije prezentirao tim s kojim će odraditi izbore pa je teško suditi o ozbiljnosti njegove kandidature.

Prvo ispitivanje javnoga mnijenja pokazalo je da će izbori ove godine imati sličan scenarij kao i prije četiri godine. Naime, aktualni gradonačelnik Vojko Obersnel uživa podršku 36,1 posto birača, što znači da je drugi krug izbora gotovo pa siguran. Nezavisni kandidat Hrvoje Burić trenutno ima podršku 20,6 posto biračkoga tijela, kandidat HDZ-a Kristjan Staničić 12,6 posto, a Marinko Koljanin 6,6 posto, kandidat Liste za Rijeku Danko Švorinić 6,3 posto, Andrej Briščik šest posto, a Juraj Bukša 5,7 posto.

Benac kao paradigma

Aktualni gradonačelnik Vojko Obersnel prije četiri godine dvojio je hoće li se još jednom kandidirati, a onda je ipak odlučio da želi u utrku za peti mandat. Naglasio je da želi završiti započete projekte, prije svega priču o Europskoj prijestolnici kulture 2020. Obersnel je opet krenuo u okupljanje široke koalicije koja bi mu dala podršku, ali i jamčila stabilnost vlasti. Budući da je HNS, kako sada stvari stoje, u Rijeci odlučio napustiti dugogodišnje političke partnere, riječki SDP krenuo je u pregovore s regionalnim blokom, dakle s PGS-om i Listom za Rijeku, jer je IDS ionako sastavni dio koalicije u već nekoliko izbornih ciklusa. Ta priča još uvijek nije okončana, do koalicijskog sporazuma nije došlo, a nedavno je Lista za Rijeku koja je mjesecima pregovarala o koaliciji donijela odluku o samostalnom izlasku na lokalne izbore, te nominirala Švorinića kao kandidata za gradonačelnika. Ostaje vidjeti što će biti s PGS-om.

Obersnelu je ovaj put svaki glas bitan jer je sve više onih koji su nezadovoljni stagniranjem grada i nerealizacijom projekata koji se vuku iz mandata u mandat. Kao što je autobusni kolodvor. No, ma koliko Obersnelova koalicija bila brojna, izvjesno je da neće pobijediti u prvom krugu, a onda su glasovi PGS-ovih birača i te kako bitni budući da u drugom krugu ostaju dva kandidata.

Ovaj put uz već opća mjesta riječke politike kao što su propadanje industrije, depopulacija, gospodarska stagnacija, nalazi Državne revizije, nerealizirani projekti, otvaraju se i dvije i te kako važne teme koje su idealne za preispitivanje riječkoga sustava vlasti – gospodarenje riječkim tržnicima, te funkcioniranje gradske uprave, odnosno nefunkcioniranje, a čega je paradigma postao Vladimir Benac, pročelnik kojega je aktualni gradonačelnik prekasno suspendirao nakon nekoliko afera koje su otkrivene.

Očito je da je Obersnel bio i te kako svjestan izvjesnosti drugoga kruga i zbog toga je odlučio proširiti koaliciju s regionalnim blokom.

Angažirani Burić

Obersnelovi protukandidati imaju dobru početnu poziciju za napad na teze kako je Rijeka najtransparentniji grad, ali je pitanje koliko je njihov politički kapacitet i hoće li to znati iskoristiti.

Najveće iskustvo ima Hrvoje Burić koji je napustio HDZ, iako je bio kandidat te stranke na prošlim izborima i završio u drugom krugu, pretekavši tada favoriziranog Laburista Predraga Šustara, koji se u konačnici također skrasio na Jadranskom trgu 1. Burić je na vrijeme shvatio što su to neposredni izbori, okupio ekipu oko sebe i krenuo u kampanju. Za sada mu to jako dobro ide, on tvrdi da su građani prepoznali njegove poruku i da mu na svakom koraku daju podršku, a 20,6 posto podrške birača i te kako su poštovanja vrijedni.

Budući da će Burić i te kako imati što reći kada krenu sučeljavanja, čini se da je njemu biti ili ne biti odraditi što kvalitetnije taj posao. Naime, za vratom mu puše HDZ-ov kandidat Kristjan Staničić s 12,6 posto, ali Jadranski trg 1 to sigurno neće previše zabrinuti jer je njihovo biračko tijelo najsamozatajnije kada je riječ o anketama. Sličan omjer prije četiri godine bio je u korist Šustara, ali ga je tada Burić kao HDZ-ov kandidat pretekao i ušao u drugi krug.

Riječki HDZ ima veliki politički potencijal budući da ta stranka raspolaže s brojnim članstvom. Kao i uvijek do sada, Jadranski trg 1 je kasnio s objavom kandidata, pojavljivala su se razna imena koja su još brže nestajala, a onda je jednoglasnu podršku dobio Kristjan Staničić. Budući da on nikada nije bio u prvim borbenim redovima kada je riječ o političkim funkcijama, tek će se vidjeti je li riječ o pravom izboru. No, njegov je prvi zadatak uvjeriti članstvo da trebaju izaći na izbore. Ako u tome uspije ima velike šanse za drugi krug, a u drugom krugo mora računati na podršku kompletne oporbe kako bi pomrsio račune, najvjerojatnije Obersnelu.

Hrabri Bukša

Dolaskom Juraja Bukše za predsjednika riječkoga HNS-a, narodnjaci su zauzeli oporbeni gard, što je bilo vidljivo u gradskom parlamentu u nekoliko navrata. Taj gard je zadržan, a HNS u Rijeci inzistira na samostalnom izbornom nastupu s Bukšom kao kandidatom za gradonačelnika. Teško je vjerovati da će polučiti neki značajan rezultat, a to pokazuje i anketa prema kojoj dobija 5,7 posto glasova. Ali valja mu čestitati na hrabrosti jer je izabrao političku nesigurnost izlaskom iz toploga krila riječkoga SDP-a.

Kada je riječ o kandidatu Liste za Rijeku Danku Švoriniću, čini se da je on sve izglede u dobar izborni rezultat prokockao onoga dana kada je odlučio ići u pregovore s PGS-om za mjesta u SDP-ovoj koaliciji. Lista za Rijeku svoj je kredibilitet gradila na oporbenim stavovima prema gradskoj vlasti, a onda je stranka krenula u moguću koaliciju s mrskim riječkim političkim establišmentom. Švorinić niti je kvalitetno objasnio zašto pregovara s Obersnelom, a još je nejasnije zašto se povukao iz pregovora. Teško da će takav pristup rezultirati podrškom birača. Mada Lista za Rijeku i njezin kandidat mogu otvoriti šampanjac ako na kraju ostvare izborni rezultat koji im predviđaju ankete. To bi samo značilo da bi njihov politički kapacitet mogao biti i veći da nema previše lutanja, a premalo konzistentnosti.

Kandidat Akcije mladih i Živog zida Andrej Briščik može računati na protestne glasove birača, ali nemoguće je znati kakav će biti njihov odziv na izbore. No, teško je vjerovati da će Briščik nešto značajno napraviti, ali u politici se nikada ne zna. Oko šest posto koliko sada dobija neloš je rezultat.

Dakle, SDP-ov Vojko Obersnel i HDZ-ov Kristjan Staničić već u startu izborne utrke imaju veliku prednost nad ostalim kandidatima zbog stranačke infrastrukture. Vrlo je vjerojatno da će njih dva odmjeriti snage u drugom krugu. Do izbora su još dva mjeseca i račune im može pomrsiti, kako sada stoje stvari, jedino Hrvoje Burić koji je artikulirao svoj politički diskurs i pokazao zavidnu razinu političke ozbiljnosti, zahvaljujući čemu je došao na 20,6 posto podrške.

Ozbiljnost, međutim, trebaju pokazati i birači jer jedino većim odazivom se mogu narušiti ustaljena riječka politička pravila. Na oporbenim je kandidatima da učine sve kako bi to tako i bilo. A hoće li uspjeti, bit će poznato 21. svibnja 2017. godine.