Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) od danas prima zahtjeve poslodavaca, ali i nezaposlenih osoba koje samozapošljavanjem žele ući u svijet rada, za korištenje neke od mjera aktivne politike zapošljavanja. Aktualna vlada značajno je »pročistila« mjere koje će se financirati što iz nacionalnih sredstava, a što iz europske kase za što je u proračunu planirano 1,5 milijardi kuna.

No, prije novih zahtjeva potencijalnih korisnika, valja odraditi i zaostatke. Naime, na čekanju je čak 2.900 zahtjeva korisnika, od čega ih se 2.600 nakupilo u prva tri mjeseca ove godine, a 300 neodobrenih ostalo je od lani. Već je uobičajeno da koncem godine nestane novca, pa se zahtjevi za odobravanjem mjera ne obrađuju do donošenja novog proračuna, ili do ožujka u slučajevima redefiniranja mjera. Svi zahtjevi predani do stupanja novih mjera na snagu odobravat će se po kriterijima koji su vrijedili kada su podneseni. Kako su procedure i zaprimanja i odobravanja zahtjeva korisnika pojednostavljene, Katarina Ivanković Knežević, državna tajnica u ministarstvu rada i mirovinskog sustava veli kako svi oni čiji su zahtjevi na čekanju mogu, ako žele, podnijeti nove. Intencija je da se svi zahtjevi u roku od 15 dana od primitka obrade.

Vlada je u utorak pompozno najavila novi paket aktivne politike zapošljavanja pod nazivom »Od mjere do karijere« iako se o svim tim mjerama još od kada su se počele planirati gotovo sve zna i mahom je riječ o nastavku mjera koje se već niz godina provode. No, aktualna administracija ih je pojednostavila, otvorila mogućnost da se određene mjere kombiniraju te je dio financijskih obveza prebacila na poslodavce. Primjerice, kao što je slučaj plaćanja troškova prijevoza za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), mjere koja godinama izaziva velike prijepore i koja je sada još dodatno proširena na sve srednjoškolce. Velike je kritike to izazvalo zbog bojazni da će poslodavci otpuštati radnike i uzimati jeftinije SOR-ovce, ali i činjenice da nitko ne garantira da će poslodavac trošak prijevoza SOR-ovcu isplatiti. »Šest mjeseci prije korištenja SOR-a i šest mjeseci nakon korištenja SOR-a broj stalno zaposlenih kod poslodavca mora biti jednak ili povećan«, veli Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava. Zadržavanje postojeće zaposlenosti ili njeno povećanje tako je kontrolni mehanizam kojim će se spriječiti da poslodavci otpuštaju radnike i uzimaju SOR-ovce. Tako će se povećati kontrole poslodavaca koji koriste mjere zbog čega je u tijeku povezivanje HZZ-a s Poreznom upravom. HZZ će provoditi tromjesečne kontrole, a iz JPPD obrasca vidjet će ponašanje poslodavca, pa i u slučaju plaćanja putnih troškova.

Oni se, pak, prema novoj odluci Upravnog vijeća HZZ-a u svim mjerama formiraju na jednak način i na njih ima pravo osoba koja ima više od dva kilometra od adrese stanovanja do adrese poslodavca, odnosno obrazovne ustanove. Isplaćuje se ili u visini mjesečne karte javnog prijevoza ili u visini stvarnih troškova međumjesnog prijevoza, a tamo gdje nema javnog prijevoza i nije moguće dostaviti podatke o stvarnom trošku prijevoza u visini od 0,75 kuna po prijeđenom kilometru. Pritom, ukupan trošak može iznositi najviše 1.200 kuna. Kao što je i najavljivano ograničeno je korištenje SOR-a u državnom službama, javnoj upravi i javnim službama i to na maksimalno 10 posto od ukupno zaposlenih u tijelu koje želi koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja.

Mjere koje će se i u ovoj godini provoditi putem HZZ-a su potpore za zapošljavanje, koje među ostalima mogu koristiti bivši SOR-ovci, osobe bez ikakvog staža, dugotrajno nezaposlene osobe, a posebno one starije od 50 godina života. Potpore za samozapošljavanje mogu koristiti sve nezaposlene osobe u evidenciji koje se žele samozaposliti te pritom mogu računati na potporu od 35 tisuća kuna, a u slučaju da uzimaju i SPR-ovca na 45 tisuća kuna. Za mlade kojima je potrebno dodatno obrazovanje, odnosno usavršavanje kao i starije osobe kojima prijeti otkaz namijenjene su potpore za usavršavanje, dok su šestomjesečne obrazovne potpore namijenjene nezaposlenima bez dovoljno znanja i vještina da bi pronašle posao. Tu je i osposobljavanje na radnom mjestu, namijenjeno srednjoškolcima bez radnog iskustva koje se kombinira s obrazovnom ustanovom i praksom kod poslodavca, kao i stručno osoposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) te javni radovi i stalni sezonca za turistički sektor. Potpore za očuvanje radnih mejsta koje su bile regulirane zakonom, sada su sastavni dio mjera aktivne politike zapošljavanja. Oko 650 milijuna kuna predviđenih za mjere aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini planira se povući iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Lani je od ukupno planiranih 1,18 milijardi kuna plan bio povući iz EU kase 600 milijuna kuna. No, lani je HZZ pred ljeto ostao bez novca te se dio mjera aktivne politike zapošljavanja privremeno nije provodio.