Snimio Vedran Karuza
Odjel za gospodarenje imovinom Grada Rijeke tvrdi da je natječaj poništen jer su u trenutku dok su pregledavali i ocjenjivali ponude »odjednom utvrdili da im je broj zgrada kojima gospodare povećan za njih još – ni više, ni manje – nego 146«
Javna nabava Grada Rijeke. Ista natječajna dokumentacija, iste stavke troškovnika, dva ponuditelja, jedan »stari« koji već nekoliko godinama radi taj posao za Grad i jedan novi. Razlika u konačnoj cijeni od 2,7 milijuna ili gotovo 30 posto u odnosu na cjelokupnu vrijednost posla. Obje ponude i kompletne i valjane, no umjesto odabira jeftinijeg ponuđača natječaj se poništava sa samo jednom rečenicom obrazloženja.
Ovo su glavne konture priče oko natječaja koji je koncem studenoga prošle godine raspisao Odjel za gospodarenje imovinom Grada Rijeke, a koja je prošli petak dobila svoj epilog i pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave koja je ocijenila da natječaj nije smio biti poništen, definitivno ne na način i s razlogom pod kojim je to učinio pročelnik Odjela Vladimir Benac.
No, krenimo redom. Odjel gradske uprave za gospodarenje imovinom 21. studenog prošle godine raspisuje natječaj za izvođenje građevinskih radova na održavanju i hitnim intervencijama na zgradama koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Grada Rijeke u 2017. godini. U natječajnoj dokumentaciji naveden je popis 448 adresa zgrada na kojima će se obavljati radovi, a u skladu s uvedenom praksom želi se sklopiti okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom, valjda u duhu toga da se prođe što jeftinije. Natječaj ide po starom Zakonu o javnoj nabavi, što znači da je glavni kriterij najniža cijena, a rok za dostavu ponuda bio je 9. prosinca.
Iz referentne liste koju su priložili u svojoj ponudi, vidljivo je da je Barić-gradnji u razdoblju od 2011. do 2016. godine samo za hitne intervencije i tekuće održavanje gradskih zgrada plaćeno 23 milijuna kuna, ali to nisu svi poslovi koje su obavili za Grad u tom razdoblju.
Zanimljivo da je u poništenom natječaju Benčev Odjel za gospodarenje imovinom procijenio vrijednost nabave gotovo u dlaku koliko je na kraju iznosila ponuda Barić-gradnje. Grad je vrijednost nabave odredio na iznos od 10,2 milijuna kuna, a ponuda Barić-gradnje bila je 10 milijuna kuna, dakle svega u 200.000 kuna razlike.
Valjane ponude
Građevinska zadruga Barić-gradnja, koja je ranijih godina obavljala taj posao za Grad, prema dostupnim saznanjima, dostavlja ponudu 8. prosinca, a nekoliko sati prije isteka roka stiže još jedna – ona Zajednice ponuditelja GPP Mikića i Hauslera. U valorizaciji ponuda, natječajna komisija utvrdila je da su obje potpune, valjane, drugim riječima nije utvrđen nijedan razlog zbog kojih bi se bilo koji od ponuditelja isključio i diskvalificirao iz postupka. GPP Mikić i Hausler ponudili su da će taj godišnji posao na održavanju zgrada obaviti za 7.334.137 milijuna kuna dok je ponuda Barić-gradnje, čiji je upravitelj Franjo Srdoč, bila na 10.053.620 kuna.
Ipak, umjesto odabira, pročelnik Benac 15. prosinca donosi odluku kojom poništava natječaj, uz šturo obrazloženje da je u međuvremenu utvrđen povećan obim i vrsta radova koji će se obavljati na zgradama, pozivajući se na članak 100. stavak 4. točka 2. Zakona o javnoj nabavi. A on otprilike kaže da se natječaj može poništiti ako su u međuvremenu postale poznate okolnosti zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva i dokumentacije za nadmetanje da su bile poznate prije.
Na posljednji natječaj Odjela za gospodarenje imovinom, Barić-gradnja prijavila se sa 19 »zadrugara« koji bi obavljali poslove na tekućem održavanju zgrada. Među njima je i tvrtka Slaving, u vlasništvu Franje Srdoča, a kao direktorica se vodi njegova kćer, Andrea Srdoč. Slaving je u 2014. i 2015., prema podacima iz sudskog registra imao godišnje prihode od oko 2,5 milijuna kuna. Andrea Srdoč vlasnica je još pet tvrtki, sve na istoj adresi u Viškovu.
Skriveni razlozi
GPP Mikić i Hausler ulažu žalbu Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave.
– Nama je ovo prvi put da sudjelujemo na ovom natječaju i nismo mogli prihvatiti ni takav razlog poništenja, ni nedovoljno jasno obrazloženje odluke o poništenju, kazao nam je direktor GPP-a Mikić Nikola Turčić. Ni on, ni njegov kolega Robert Hausler nisu htjeli ulaziti u špekulacije o mogućim skrivenim razlozima poništenja natječaja, kao ni priličnog odstupanja u u cijeni za iste radove.
– Ne ulazimo u kalkulacije ostalih ponuditelja, pa ih ne bismo ni komentirali, kazao je Turčić.
Državna komisija za kontrolu javne nabave ocjenjuje da je žalba Mikića i Hauslera osnovana i prošli petak donosi odluku kojom se poništava odluka pročelnika Benca. Osim zamjerke Gradu Rijeci što već kod poništenja natječaja nisu detaljno obrazložili i dokazali činjenice i okolnosti koje su ih navele na ovaj potez, iz obrazloženja odluke Komisije vidljivo je da Odjel za upravljanje imovinom Grada Rijeke ni njima nije uspio dokazati koji je to povećani obim poslova zbog kojih je natječaj za tekuće održavanje zgrada u vlasništvu Grada Rijeke poništen. Nadalje, Komisija je potvrdila ono što su u svojoj žalbi naveli Mikić i Hausler, a to je da je već u natječajnoj dokumentaciji sam naručitelj već apostofirao da je popis zgrada podložan promjenama s obzirom na mogućnost stjecanja odnosno otuđenja vlasništva tijekom godine dana odnosno trajanja okvirnog sporazuma s izvođačem radova. Isto tako, i stavke u troškovniku određene su kao – okvirne.
Nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja na telefon tvrtke, gdje smo ostavljali poruke da nam se javi, Franju Srdoča uspjeli smo konačno dobiti na mobitel.
– Nemam apsolutno nikakvih saznanja zašto je natječaj poništen i sigurno je da se mi ne bismo žalili da je odabrana ponuda našeg konkurenta, koja je jeftinija za gotovo 30 posto. Ako su u stanju obaviti taj posao, tog obima i za tu cijenu, dapače, neka rade – bilo je sve što je Franjo Srdoč želio reći za novine.
Aljkava priprema
Što je to, zapravo, pročelnik Benac naveo u očitovanju na žalbene navode, a Državna komisija nije uvažila? Njihov je argument, ako se to uopće može tako nazvati, da su u trenutku dok su pregledavali i ocjenjivali ponude, da parafraziramo, odjednom utvrdili da im je broj zgrada kojima gospodare povećan za njih još – ni više, ni manje – nego 146, a pozivaju se i na obvezu održavanja sedam fotonaponskih elektrana na vrtićima i osnovnim školama, sustave grijanja i hlađenja te održavanje i servisiranje svih dizala u zgradama.
U odgovoru koji smo dobili od Benca, posebno bode u oči to terminsko određenje »u tijeku pregleda i ocjene ponuda« jer je, u najboljem slučaju, riječ o svega šest dana s obzirom da je natječaj zaključen 9. prosinca, a odluka o poništenju već je bila parafirana 15. prosinca. Ustvari, kad se malo bolje promisli, a što su drugo u svom očitovanju i mogli navesti? Na razdoblje prije i za vrijeme samog natječaja nisu se mogli pozvati jer se onda otvara pitanje kako je onda natječaj mogao biti tako aljkavo pripremljen i odrađen. Ostaje za zapitati se što to rade u Odjelu za gospodarenje imovinom, kad u natječajnoj dokumentaciji daju popis 448 zgrada, a onda pročelnik Benac u odgovoru našem listu kaže da Odjel u ime Grada upravlja sa 286 zgrada (!?). Ni uz najbolju volju i trud nismo mogli proniknuti u objašnjenje ovih razlika u broju zgrada.
Disperzirani ugovori
Praksa da se samo s jednim izvoditeljem sklopi okvirni sporazum za održavanje i hitne intervencije na zgradama u gradskom vlasništvu, u Gradu Rijeci započeli su prije dvije godine. I 2015. i 2016. taj je posao dobivala Barić-gradnja, koja je registrirana kao građevinska zadruga. Ujedno, bili su jedini ponuditelji na tim natječajima.
U te dvije godine plaćeno im je, prema podacima koje smo dobili od Benca, ukupno 15,6 milijuna kuna. Treba spomenuti da je Barić-gradnja i ranijih godina odrađivala poslove na održavanju gradskih zgrada, samo što su tada ugovori i poslovi bili disperzirani na više izvoditelja. Međutim, upada u oči 2013. i 2014. godina, kada se tekuće održavanje zgrada ugovaralo na dvije godine. Ugovor koji je tada gradski Odjel za gospodarenje imovinom potpisao s Barić-gradnjom bio je vrijedan 4,1 milijuna kuna, ali je na kraju isplaćeno – što se može pronaći u gradskom registru javne nabave – 6,8 milijuna kuna, uz opasku da je došlo do »povećanog obima radova«.
Nakon trilera s poništenim natječajem, nameće se i pitanje tko od početka ove godine uopće održava zgrade u vlasništvu Grada Rijeke.
– U siječnju i veljači nisu poduzimani radovi redovnog održavanja već samo hitne intervencije, stoji u odgovoru koji smo dobili od pročelnika. Uz još sedam tvrtki koje su obavljale te poslove po narudžbenicama je i – nezaobilazna Barić-gradnja.
S obzirom da je Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave donijela rješenje kojom je stavila izvan snage odluku o poništenju natječaja, u Odjelu za gospodarenje imovinom kažu da će se pristupiti ponovnoj ocjeni pristiglih ponuda. Čemu ta ponovna valorizacija ponuda, kad su već ocijenjene o čemu postoji i zapisnik? Valjda će onda netko valorizirati i uplatnicu na 45.000 kuna, koliko Grad mora nadoknaditi troškova žalbenog postupka.
