Još se nisu stišali napadi na američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je nakon stupanja na dužnost prošlog tjedna počeo povlačiti brze poteze kako bi američko gospodarstvo i ljude zaštitio od posljedica globalizacije, udvostručio rast ekonomije na stopu od 4 posto i otvorio milijune novih radnih mjesta. Brojni kritičari unaprijed predviđaju da će doživjeti krah u pokušaju da Ameriku »ponovno učini velikom« i da bude, kako je rekao, »najveći kreator radnih mjesta kojeg je Bog ikad stvorio«.

Trump je sebi, blago rečeno, zaista postavio visoke ciljeve. Međutim, još nije otkrio sve svoje poteze, niti je imao prilike pokazati što on i njegovi suradnici znaju ili ne znaju. Rezultati njegovih napora moći će se u punom svjetlu vidjeti tek kada prođe nekoliko godina. Kritičari novom predsjedniku najviše zamjeraju to što je – pojednostavljeno govoreći – napao temeljne (neo)liberalne dogme i što uvodi ekonomski protekcionizam. Trump, naime, želi ograničiti slobodu tržišta, odnosno kretanja kapitala, robe i radnika.

Počeo je preko noći mijenjati pravila igre, želeći pojačati kontrolu države nad ponašanjem poslovnog sektora, kojem Trump i sam pripada. Time je ugrozio vladajuće poslovne i političke krugove ne samo u Americi, nego i u Europi, pa ga mnogi žestoko napadaju.

Razvoj energetike, državna ulaganja…

Podsjetimo, Trump je obećao da će gospodarstvo ubrzati razvojem energetike, golemim državnim ulaganjima u gradnju infrastrukture, zaštitnim mjerama za američku porizvodnju, kao i poticanjem američkog kapitala da ulaže u radna mjesta u SAD-u, a ne u inozemstvu. Novi predsjednik time želi vratiti optimizam američkim biračima, koji su u prošla tri desetljeća počeli živjeti slabije od svojih roditelja, s manjim plaćama i kraćim životnim vijekom. Upravo ti nezadovoljni građani, koji od sadašnjeg gospodarskog poretka više nemaju nikakve koristi, ali imaju sve veće štete, Trumpa su doveli na vlast.

Prvog radnog dana, Trump je povukao potpis sa sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i 11 pacifičkih zemalja, poznatog kao Transpacifičko partnerstvo (TPP). Jednim je potezom poništio godine napora koje je Obamina administracija uložila kako bi stvorila jednu od najvećih slobodnih trgovinskih zona u svijetu.

Taj je sporazum dogovaran pod pritiskom oko 500 najvećih američkih korporacija koje su željele svijet urediti prema svojoj mjeri. Odbacujući TPP, Trump je rekao da će SAD ubuduće sklapati trgovinske sprazume sa svakom zemljom posebno i po njihovoj mjeri. To znači da će trgovina biti pod kontrolom i da će se voditi računa o specifičnim ekonomskim interesima zemalja potpisnica. Istodobno, Trump je najavio da će ispregovarati nove uvjete i za trgovinu s Kanadom i Meksikom, s kojima se dva desetljeća nalazi u trgovinskoj zoni NAFTA.

– Zaustavit ćemo apsurdne trgovinske sporazume koji su poduzeća odveli iz naše zemlje, rekao je Trump čelnicima sindikata s kojima se sastao u Bijeloj kući. Novi predsjednik okupio je i čelnike najvećih kompanija, dajući im do znanja da se mijenjaju pravila igre. »Kompanija koja želi otpustiti sve svoje ljude u SAD-u i sagraditi tvornicu negdje drugdje, koja misli da će se njezini proizvodi nakon toga jednostavno vraćati preko granice u Ameriku, vara se. To se neće dogoditi«, rekao je Trump poslovnim ljudima, koji su sastanka otišli pomiješanih osjećaja.

Fordu se neće isplatiti Meksiko

S druge strane, promatrači vjeruju da će to pridonijeti boljoj zaštiti američkih radnika i povećanju njihovih plaća. Smanjit će se konkurencija jeftinijih meksičkih radnika i ponuda radne snage. Stoga će poslodavci morati bolje platiti američke radnike. Naravno, ograničavanje kretanja radnika imat će dalekosežne posljedice na politiku ostalih zemalja u svijetu. Meksička vlada, primjerice, morat će no sama pobrinuti kako da zaposli svoje stanovništvo.

Američke kompanije sve manje će otvarati radna mjesta u Meksiku, a ta država više neće moći nezaposlene i nezadovoljne Meksikance »izvoziti« u SAD. Ako se meksička politika ne prilagodi novim okolnostima, u toj zemlji mogu se stvoriti uvjeti za pobunu i dolazak na vlast političara poput Donalda Trumpa ili Huga Chaveza.

Tenisice proizvode roboti, a ne ljudi

Kritičari Trumpa s pravom kažu da njegove mjere za povratak radnih mjesta u Ameriku ne uzimaju u obzir činjenic da su radna mjesta izgubljena ne samo zbog globalizacije, nego i zbog tehnološkog napretka. Primjerice, tvrtka Reebok upravo obustavlja proizvodnju u inozemstvu te otvara tvornicu u SAD-u. Ali njegove tenisice sada će proizvoditi roboti, a ne ljudi. Sličan potez već je povukao Adidas. Banke u Japanu ovih dana uvode robote koji će financijske operacije također voditi umjesto ljudi.

Kako će Trump odgovoriti na tehnološke promjene, tek treba vidjeti. Činjenica jest da je najavio golema državna ulaganja u infrastrukturu – oko tisuću milijardi dolara u obnovu cesta, mostova, željeznica i zračnih luka. Time će osigurati radna mjesta ponajprije za radnike s nižim kvalifikacijama, koji su u SAD-u i najugroženiji posljedicama globalizacije. Međutim, postoje razilaženja u republikanskom taboru oko toga kako financirati taj Trumpov plan, pa tek treba vidjeti hoće li se on ostvariti, i kako.

Ako se kritike na račun Trumpa pojednostave, glavni mu je prigovor to što ograničava slobodu trgovine u svijetu. No, ta je zamjerka samo djelomično točna, ali i zakašnjela. Međunarodna trgovina već je lani pala na najniže grane u proteklih pola stoljeća, prema izjavi bivšeg britanskog premijera Gordona Browna. Do izbijanja Velike recesije iz 2008. međunarodna trgovina rasla je po stopi od oko 7 posto, dvostruko brže od svjetskog gospodarstva. Prošle godine porasla je jedva 1,7 posto, ili upola sporije od gospodarstva.

Posrtanje gospodarstva nakon 2008

Taj pad trgovine nije se dogodio zbog Trumpa ili zbog jačanja protekcionizma, nego zbog posrtanja svjetskog gospodarstva nakon 2008., na potezu od SAD-a do Kine. To znači da svjetsko gospodarstvo ne uspijeva izaći iz zastoja i krize, a međunarodna je trgovina prestala biti čimbenik koji potiče gospodarski rast. Stoga, multilateralni trgovinski sporazumi SAD-a s Azijom i Europom gube smisao. Države i njihova gospodarstva sve se više okreću vlastitim potrošačima.

Trump je na te duboke promjene u svijetu odgovorio najavom snažnije uloge države u poticanju gospodarstva i zapošljavanja, kao i povećanje plaća. Time želi ojačati domaću potražnju i ubrzati gospodarstvo. Njegovi kritičari iz europskih država i institucija EU-a, međutim, sjede skrštenih ruku. Govore samo o proračunskim deficitima i javnom dugu, žale se zbog nadiranja populista, te uzaludno vjeruju da će se zastoj gospodarstva i golema nezaposlenost riješiti sami od sebe, putem slobodnog tržišta.