Likovna kritičarka, publicistkinja i novinarka Marina Baričević, jedna od najboljih poznavateljica keramičke umjetnosti u Hrvatskoj, nedavno je objavila knjigu »Izbor kritičarke: keramika i staklo 1950-1999« u izdanju zagrebačkog studija In.Tri.

Kako ističe autorica, riječ je prvom leksikonu keramičara, referalnom i relevantnom vodiču, konzultantu vrijednosti i važnosti kroz prizmu kritičarskog izbora. Naročito neophodan kolekcionarima, antikvarima, sređivanju vrijednosti, nastao je kao rezultat 45 godina proučavanja umjetnosti keramike.

Uz podsjećanje na dugu povijest keramike, ali i dugo vrijeme koje je trebalo da keramika stekne ravnopravnost u likovnoj umjetnosti, autorica u knjizi donosi uvodni tekst s pregledom ključnih datuma, institucija i osoba zaslužnih za razvoj keramike na tlu Hrvatske, od kraja 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća, kad je osnovana Keramička sekcija ULUPUH-a, a zatim po desetljećima, predstavlja djelatnost njezinih članova. U leksikonu je predstavljen rad 51 umjetnice i umjetnika koji stvaraju u keramičkom i mediju stakla, uz obilje reprodukcija i dokumentarnog materijala, zaključno s razdobljem novog milenija.

Plejada uspješnih

O visokim dosezima hrvatskih keramičara od pedesetih godina prošlog stoljeća do današnjih dana svjedoče njihova sudjelovanja i nagrade za suvremeno oblikovanje na respektabilnim međunarodnim izložbama. Kao doajeni keramičke umjetnosti iz prvog desetljeća djelovanja Keramičke sekcije ULUPUH-a ističu se Vlasta Baranji, Malvina Borelli, Blanka Dužanec, Ivana Jelačić, Milana Kičin, Mila Petričić, Marta Plazzeriano, Stella Skopal, Zlata Radej te Marta Šribar.

U šezdesetima na scenu stupa niz važnih autora poput Jelene Antolčić, Dragice Perhač Hercigonja, Anice Severin Kuhta, Željka Jarnjaka, Hanibala Salvara, Lidije Salvaro, Ljubice Ratkajec Kočica, Milane Hržić- Balić, Božene Štih Balen, Dore Pezić Mijatović, Ljerke Njerš, Vlaste Jarnjak, Ane Hutinec i Ivana Švertaseka.

Sedamdesete se, po ocjeni autorice, izdvajaju kao najbogatije, najživlje i najaktualnije godine u matici suvremene nacionalne keramike, zahvaljujući novopridošlim, mlađim keramičarima koji originalnošću ideja i izvedbe potiču »konkurenciju«. To je u vrijeme u kojem stasaju Edita Merle, Vladimir Kučina, Ivančica Cvitić Znidarčić, Bojana Švertasek, Marina Tudjina Badurina, Branka Uzur, Mirjana Rajković, Emil Benčić, Zvonko Butković, Vladimir Pecić, Robert Baća i Vera Kovačić.

Autori s Kvarnera

U prvom leksikonu hrvatskih keramičara nalazimo i niz autora koji djeluju ili su porijeklom s područja Rijeke i Kvarnera poput Borisa Rocea, Diane Sokolić, Vesne Barbieri, Mladen Ivančića i Đurđice Horvat…

Marina Baričević autorica je više od stotinu i pedeset izložbi u zemlji i svijetu. Uz niz kritika i eseja te brojne predgovore u katalozima, objavila je preko 20 stručnih knjiga i monografija, među kojima je i »Povijest moderne keramike u Hrvatskoj« koja je doživjela dva izdanja i bila prva europska povijest te umjetnosti.

Zahvaljujući proučavanju, prezentiranju i popularizaciji umjetnosti keramike 1991. postala je članicom Međunarodne akademije za keramiku (IAC) sa sjedištem u Ženevi, a za svoj rad na tom području dobila je i životnu nagradu ULUPUH-a 2011. godine.