U sklopu kolegija Pedagogija održivog razvoja, studenti Učiteljskog fakulteta u Rijeci 15. svibnja ove godine realizirali su terensku nastavu u Parku prirode Učka. Na terenskoj nastavi sudjelovalo je 70-ak studenata druge godine sveučilišnog prijediplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, te studenati četvrte godine sveučilišnog integriranog Učiteljskog studija. Terenska nastava je provedena u Parku prirode na Land art stazi »Stražica-Sapaćica«u trajanju od tri sata.

Studenti su bili educirani o biorazličitosti, utjecaju čovjeka na okoliš, povezivanju s prirodom, značaju flore i faune Učke i održivosti ekosustava, uz razgledavanje umjetničkih skulptura koje čine sastavni dio parka.

Terensku nastavu je organizirala nositeljica kolegija i voditeljica projekta, izv. prof. dr. sc. Dunja Anđić, a na nastavi su sudjelovale i prodekanice, prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić i doc. dr. sc. Jasminka Mezak, te predavačica Lucija Tomac i asistentica Tena Pejčić. Terenska nastava odnosno edukacija studenata jedna je od bitnih istraživačkih aktivnosti UNIRI-ja, te sveučilišnog projekta iskusnih znanstvenika 2023. pod nazivom Ekološki identitet i dobrobit studenata koji je financiran od strane Sveučilišta u Rijeci.

Nužne transformacije

Ideja projekta proizašla je iz činjenice da u svijetu koji se suočava s brojnim klimatskim promjenama, osobne i društvene transformacije postaju nužne i potražuju se unutar društava i na svim razinama: od politike, ekonomije, odgoja i obrazovanja pa do načina i kvalitete svakodnevnog življenja, a u skladu sa zacrtanim Globalnim ciljevima održivog razvoja (2030). Propitivanje odnosa ekološkog identiteta, načina i kvalitete života, dobrobiti, zadovoljstva životom, sreće, osobina ličnosti i ponašanja predstavlja suvremeni interdisciplinarni istraživački izazov.

Ekološki identitet (poput »europskog«, nacionalnog ili etičkog) predstavlja višeslojni konstrukt, spoj kognitivnog, afektivnog i voljnog odnosa čovjeka prema prirodi, način na koji pojedinac određuje sebe u odnosu na prirodu, kako se »samopercipira« kao dio prirode i kako je uključuje u svoj identitet (Clayton, 2003, Optow & Clayton).

On omogućuje (samo)razumijevanje svog vlastitog odnosa s prirodom, ali je i način identifikacije svojih (i među)odnosa u društvenom, kulturnom, profesionalnom i inom »svijetu«. Brojna istraživanja potvrđuju vezu između ekološkog identiteta i grupnog identiteta, psihološke dobrobiti (upravljanje okolinom, samoprihvaćanje, osobni rast, smisao života, pozitivne odnose s drugima i autonomija), osobina ličnosti, optimizma, sreće, vrijednosti, empatije, zadovoljstva životom, povezanosti s prirodom, proekološkim ponašanjima, dostupnosti prirodnih prostora, načina života u gradu i selu, ali i s odgojem i obrazovanjem (Payne, 2001, Hinds & Sparks, 2009, Kızılay & Önal, 2019, Irkhin, 2020, Anđić & Hadela, 2021, Sierra – Baron & sur., 2023; Blanchard & Paquet, 2023, Clayton i sur., 2023).

Istraživanja također ističu da su mentalno zdravlje, dobrobit, ekološki identitet i povezanost s prirodom čimbenici koji mogu značajno doprinijeti suočavanju, predviđanju i akcijama usmjerenim na smanjivanje klimatskih promjena, te poticanju i unaprjeđivanju značajnije brige i nužnih promjena u ponašanjima pojedinaca i zajednica prema okolišu (Sierra – Baron i sur., 2023).

Psihološka dobrobit

Cilj ovog istraživanja jest ispitati odnos ekološkog identiteta, povezanosti s prirodom, psihološke dobrobiti (operacionalizirane dobrobiti, optimizmom, zadovoljstvo životom i srećom), socio-demografskih varijabli (spol, dob, studijski program), osobina ličnosti i odgoja i obrazovanja za održivi razvoj kod studenata Sveučilišta u Rijeci, različitih studijskih programa. U ovom će se istraživanju, uz navedeno, proučavati i psihološka dobrobit (Ryff & Singer, 2006), uz koju će se ispitati i varijable optimizma, zadovoljstva životom i sreće, te osobine ličnosti.

Istraživanje se provodi u dva dijela: prvi dio čini mjerenje fokusnih varijabli na svim studentima, a drugi dio čine tri mjerenja na poduzorku studenata (Učiteljski fakultet): efekata prirodnih prostora, odgoja i obrazovanja (kolegija) na ekološki identitet i dobrobit. Terenskom nastavom studenata u PP-u Učka ostvareni su bitni ishodi projekta, edukacija i mjerenje efekta prirodnih prostora na identitet, povezanost s prirodom i dobrobit studenata.

Rezultatima ovog istraživanja doprinijet će se stvaranju novih znanstvenih spoznaja o efektima prirodnih prostora i odgoja i obrazovanja na razvoj ekološkog identiteta i dobrobit studenata u suočavanju s izazovima održivog razvoja. Proizašle znanstvene spoznaje poslužit će kao smjernice za daljnje osnaživanje dobrobiti studenata u okviru stvaranja preduvjeta za razvoj ekološkog identiteta s ciljem razvijanja ekološki odgovornih i održivijih građana društva.