Foto: Arhiva NL
Strogo se propisuje i obveza komunikacije agencije s dužnikom, ali i način komunikacije; agencije će isključivo moći kontaktirati samo dužnika, i to samo jednom mjesečno od 8 do 20 sati
povezane vijesti
Nakon prvog čitanja u Saboru Vlada je predstavila konačan prijedlog izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se uređuje rad agencija za naplatu potraživanja, a u cilju veće zaštite dužnika koji imaju problema s otplatom kredita.
Riječ je o sveobuhvatnom zakonskom okviru koji obuhvaća mjere zaštite dužnika i to ne samo prije, nego i nakon prodaje potraživanja, rekao je državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić. Tako će zaštita dužnika prije prodaje dugovanja ili pokretanja ovršnog postupka morati sadržavati mjere olakšavanja otplate kredita, odnosno razumno restrukturiranje kredita, a banke će biti obvezne dužnicima dostaviti i obavijest prije kupoprodaje o namjeri prodaje njihovih dugovanja. I nakon kupoprodaje potraživanja agencije će morati dužniku također dostaviti obavijest kako bi dužnik znao tko je njegov vjerovnik te iznos i strukturu duga, ali i sve ostale bitne informacije za potrošača.
Strogo se propisuje i obveza komunikacije agencije s dužnikom, ali i način komunikacije; agencije će isključivo moći kontaktirati samo dužnika, i to samo jednom mjesečno od 8 do 20 sati, telefonski ili pisanim putem.
Tako će se »agresivnom poslovnom praksom« smatrati kontaktiranje dužnika na neprimjeren način, a osobito uznemiravanje dužnika, vršenje prisile prema dužniku ili nedopušteno utjecanje na dužnika; stvaranje dojma da dužnik ne može napustiti poslovne prostorije sve dok ne sklopi ugovor ili potpiše bilo kakav drugi akt; posjećivanje dužnika u njegovu domu, ignorirajući pritom zahtjev dužnika da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje; ustrajno i neželjeno komuniciranje s dužnikom putem telefona, pošte, elektroničke pošte, telefaksa, kratkih tekstnih poruka (SMS poruka) ili drugog sredstva daljinske komunikacije i izravno obavještavanje dužnika da će posao ili opstanak kupca kredita biti ugrožen ako dužnik ne poduzme određene radnje.
Za pružatelje usluge servisiranja kredita uvodi se obveza licenciranja koju će obavljati Hrvatska narodna banka, koja će ih ujedno i nadzirati, a dužnik će HNB-u moći uputiti pritužbu ili prigovor. Za nadzor ostalih potraživanja bit će nadležan Financijski inspektorat.
Kada je riječ o prijedlogu izmjena Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, uvodi se obveza kreditnoj instituciji da prije izmjene uvjeta ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, potrošaču pravodobno dostavi jasan i sveobuhvatan popis svih izmjena, rokova za njihovu provedbu te naziv i adresu tijela kojem potrošač može uputiti pritužbu, odnosno prigovor.
– Sama izmjena zakona je za pozdraviti, Vlada je implementirala europsku regulativu, iako smo na implementaciju čekali tri godine. Sada se jasno definiraju pravila za postupanje prilikom kupoprodaje potraživanja, kratko nam je komentirao Mario Strinavić iz udruge Blokirani.