Sama činjenica da se među državama Europske unije raspravlja o ukidanju jednoglasnosti pri donošenju dijela njezinih odluka je „uznemirujuća”, rekao je u petak predsjednik Zoran Milanović u Portu gdje sudjeluje na susretu europskih predsjednika.

Milanović u sjevernom portugalskom gradu sudjeluje na sastanku formata Arraiolos koji dvadeset godina okuplja europske predsjednike bez izvršnih ovlasti, ovaj put njih trinaest.

Predsjednik je iz razgovora predsjednika, na kojem se nije “zaključilo ništa”, izdvojio pitanje ukidanja jednoglasnosti u Europskoj uniji, temi o kojoj se proteklih godina razgovara unutar saveza.

Milanović je rekao kako bi onaj koji u ime Hrvatske prihvati taj prijedlog, koji dolazi „naravno iz Njemačke i Francuske”, „počinio čin veleizdaje”.

Naglasio je da o tome razmišlja dosta država, kako je sama ta činjenica „uznemirujuća” te da “većina ne može manjini” nametati odluke.

Vijeće Europske unije i Europsko vijeće odlučuju isključivo jednoglasno o nizu “osjetljivih” pitanja, poput vanjske i sigurnosne politike, financija, dijela odredaba u pravosuđu i unutarnjim poslovima, članstva u EU-u i drugih.

Pitanje mehanizama “intimni prostor”

Pitanje mehanizama donošenja odluka na području vitalnih nacionalnih interesa su „intimni prostor”, a ako se jednoglasnost ukine EU će postati „naddržava”, upozorio je Milanović.

„Onaj tko to želi, a koji nije ništa naučio iz iskustva Austro-Ugarske, Austrije prije toga, Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i ove zadnje Jugoslavije, nek’ se onda ubije”.

Predsjednik je istaknuo da EU ne može postati federacija jer je riječ o zajednici nacija „koje su davno nastale”, čije su „uloge davno podijeljene” i koje „idu zajedno, ali i svaka nekim svojim putem”.

EU danas ide na “pogon najvećih i najjačih država, a Hrvatska je ušla u taj savez “ne iz nekih dubokih ideoloških uvjerenja”, nego “u želji da iskoristi neke pogodnosti, potpuno legitimno”, rekao je.

“A oni su nas unutra primili na relativno jeftin i legitiman način, da iskoriste naše tržište i neke naše prednosti, to je tako i ništa drugo”, zaključio je hrvatski predsjednik.

Format Arraiolos 2003. pokrenuo je portugalski socijalistički predsjednik Jorge Sampaio u istoimenom gradiću u južnoj portugalskoj pokrajini Alentejo. Na dvadesetu godišnjicu skup se vratio u Portugal, u Porto.

U taj grad stiglo je 13 predsjednika država članica Europske unije: iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Finske, Mađarske, Irske, Poljske, Bugarske, Estonije, Grčke, Latvije i Malte, uz domaćina.

Zakon o izbornim jedinicama nije trebao biti predmet razgovara

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u petak je na upit novinara komentirao situaciju sa zakonom o izbornim jedinicama, koji ponovno ide u saborsku proceduru, rekavši da to uopće nije trebao biti predmetom razgovora.

“Žao mi je što se o tome uopće priča, jer to uopće nije trebao biti predmet našeg razgovara”, rekao je Milanović u izjavi novinarima u Portu.

Zakon o izbornim jedinicama Hrvatski sabor izglasao je 28. rujna, a trebao je stupiti na snagu 1. listopada, s obzirom na to da je odlukom Ustavnog suda s danom 30. rujna prestao važiti stari zakon. Međutim, predsjednikov potpis stigao je 3. listopada zbog čega taj zakon ponovno ide u saborsku proceduru.

“Sabor je tisuću puta prekoračivao rokove Ustavnog suda i sada je netko odlučio da radi čiste savjesti, to bude s 1. 10.”, kazao je.

Pojasnio je da u završnim i prijelaznim odredbama piše da zakon stupa na snagu toliko i toliko dana od objave u Narodnim novinama.

U pravilu osam dana, najmanje jedan dan. A može i pola godine, ako je u pitanju, primjerice, Ovršni zakon pa treba puno vremena da se ljudi prilagode.

Slučaj ukazuje na šlamperaj i bezobrazluk

To je volja zakonodavca. Međutim, zakonodavac može disponirati samo time. Prije toga postoji proglašenje zakona, promulgacija i to radi predsjednik Republike.

Sabor je, kaže, usvojio zakon i slijedećih osam dana je diskrecijski prostor predsjednika Republike u kojem sam do sada uredno potpisivao sve zakone.

Kada se zakon proglasi mojim potpisom, on ide u Narodne novine, oni ih tamo otisnu i od toga datuma, dan ili osam dana zakon stupa na snagu. Oni su na ovaj način uzurpirali ovlasti koje nisu njihove. Zašto su to napravili, nije mi jasno, rekao je Milanović.

“A zašto se digla buka – zbog oporbe koja je to vidjela. Ja s njima veze nemam ali čak i da imam – kakve veze? Taj je zakon, po meni, na snazi onako kako je objavljen. Slučaj ukazuje na šlamperaj i bezobrazluk nekih ljudi koji smatraju da smo mi njihove tegleća marva. Nismo”, rekao je Milanović.

Zločesta i loša navika

“Nemam nikakvu obvezu potpisati taj zakon da bih udovoljio volji nekog HDZ-ovca. Jer to tako nije – ni po običaju, ni zakonu, ni Ustavu i pravilima”, dodao je.

Upozorio je i da će slijedeći put kad se nešto tako dogodi, opet biti problem. Nemojte pisati u zakone točan datum stupanja na snagu nego to vežite s danom objave u Narodnim novinama, nakon što predsjednik prethodno promulgira zakon, onda ga objavite u Narodnim novinama i recite tada i tada stupa na snagu, naveo je.

Predsjednik mora u osam dana obaviti posao, obično je to kraći rok, i evo vam zakon… Plenkoviću bi bilo bolje da to nije spominjao, te udbaške i zavjereničke teorije”, rekao je.

“Ružno” je izdvajati one koji su bili protiv obuke Ukrajinaca u Hrvatskoj

Predsjednik Zoran Milanović u petak je rekao da je “prebrojavanje na dobre i loše”, a što čini premijer Andrej Plenković izdvajanjem zastupnika koji nisu glasali za obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, “vrlo ružna” navika i kao da je izašla “iz udbaškog priručnika”.

Sabor je u prosincu prošle godine odbio prihvatiti uvježbavanje ukrajinskih vojnika na hrvatskom teritoriju pošto aj prijedlog nije prikupio potrebne glasove 101 zastupnika, odnosno dvije trećine parlamenta.

Premijer je u srijedu u raspravi u Saboru u kritizirao zastupnike koji nisu glasali za tu odluku, između ostalog kazavši da su time „spriječili Hrvatsku da bude među zemljama koja pomaže žrtvi agresije”. Za SDP i oporbu rekao je da je tada bila „na strani zla i na strani krivog”.

Milanović je u Portu, gdje je o Ukrajini razgovarao s okupljenim europskim kolegama, rekao da je „vrlo ružna navika” premijera da „sustavno prebrojava ljude na dobre i loše” te da je protiv te odluke „s razlogom” i većina hrvatskog stanovništva.

„Imputira se kao iz udbaškog priručnika. Kao da se pokušavaš legitimirati prema nekoj vanjskoj, otuđenoj sili koja sve to gleda i koja će sutra dijeliti neke prinadležnosti i neke velike karijerne bombone”, rekao je predsjednik.

Milanović je naglasio da je tada „u principu samo tražio da se poštuje ustavna procedura” i da se ide redovnim putem umjesto da se „gurne trula jabuka, trula pita” Saboru koji to nije prihvatio.