Ured za crkvenu umjetnost i kulturna dobra Biskupije Krk, je mjesto na kojem se može najviše saznati o sakralnoj, odnosno crkvenoj baštini, a najbolji sugovornik za to je predstojnik ovoga ureda mons. mr. Zvonimir Seršić, koji pomaže dijecezanskom biskupu, Biskupskom ordinarijatu i ostalim biskupijskim tijelima oko svega onoga što se tiče poznavanja, čuvanja, vrednovanja i promicanja umjetničkih i kulturnih dobara te oko brige za uređenje i ispravno korištenje liturgijskog prostora.

Ustroj Ureda

– Ured tako redovito kontaktira i surađuje s mjerodavnim civilnim ustanovama koje se brinu za vrednovanje i čuvanje kulturnih dobara te se, uz pomoć suradnika kojima su povjereni pojedini resori, brine za arhive, biblioteke, muzeje i arheološka nalazišta koji su u vlasništvu Biskupije Krk. Također se brinemo i za crkveni prostor i glazbu te dajemo smjernice, a prema propisima Crkve i dozvole za korištenje crkvenih prostora za izvođenje glazbenih programa, uvodno nam je cilj i svrhu djelovanja tog biskupijskog tijela predstavio njegov čelnik.

Ured, nastavlja vlč. Seršić, unutar svog unutarnjeg ustroja ima i različite odjele pa tako preč. dr. Franjo Velčić vodi Odjel za arhive i knjižnice, mons. Antun Toljanić voditelj je Odjela za crkveni prostor, muzeje i arheologiju, dok Odjel za crkvenu glazbu i glazbenu baštinu vodi maestro vlč. Josip Vidas, župnik u Njivicama.

Predstavljajući nam rad, nastojanja i programe koje Ured za crkvenu umjetnost i kulturna dobra danas provodi, mr. Seršić je na posebno mjesto, u smislu prezentiranja svega onog što se u Krčkoj biskupiji čuva, stavio Katedralnu riznicu koja već dulji niz godina djeluje u crkvi svetoga Kvirina, dijelu kompleksa krčke prvostolnice. U tom se muzejsko-izložbenom kompleksu, naime, uz one njegove elemente stalnog postava (u red kojih, kao jedan od njenih najvrednijih i najstarijih izložaka spada i gotička polikromirana skulptura Raspetog Krista iz 1370. godine), tijekom godine postavljaju i temetske izložbe.

Crkva pokazuje jasnu prednost poticanju, ali i provođenju aktivnosti kojima se čuva i predstavlja kulturna baština kvarnerskih otoka – mons. mr. Zvonimir Seršić, Foto: Luka Tabako

Slika Bogorodica s Djetetom, iz samostana sestara Benediktinki u Krku, godinama je izbivala iz Krka. Povjesničari umjetnosti s priličnom sigurnošću govore da je to djelo nastalo u prvoj polovini 16. st. u nekoj od umjetničkih radionica Firenze ili Venecije, no, ne bi se smjelo izgubiti iz vida ni grad Urbino u kojemu su radili, pored ostalih majstora i Raffaelo Sanzio, Foto: Mladen Trinajstić

Obnova katedrale

– Jedan od velikih projekata na kojem, u smislu čuvanja i promoviranja crkvene kulturne baštine radimo jest i onaj obnove cjelokupnoga kompleksa katedrale u Krku. Na tom projektu se, naime, u suradnji s Ministarstvom kulture i Konzervatorskim odjelom u Rijeci već dugo radi, a planove nam je donekle poremetila činjenica da je, zbog ne tako davnih potresa u unutrašnjosti naše zemlje, dobar dio resursa namijenjenih obnovi crkava, razumljivo, morao biti preusmjeren tamošnjim crkvenim zdanjima.

Kako bilo, vjerujem da će u skorijoj budućnosti obnova katedralnog kompleksa ipak krenuti te da će se, u suradnji s Gradom Krkom, taj projekt na neki način nadovezati i na planove lokalne uprave koja u multimedijalni i muzejski centar vrlo skoro planira transformirati zgradu u neposrednom susjedstvu katedrale.

Plan je da se dio umjetnina iz naših riznica izloži i u tom gradskom prostoru, a naravno, dio će prebogate građe koju čuvamo i o kojoj predano skrbimo izlagan biti i u u budućnosti kvalitetnije koncipiranoj katedralnoj riznici crkve svetoga Kvirina.

Što se Krčke biskupije tiče, naša najvrijednija kulturna baština zasigurno stiže iz naših crkvenih riznica. Prije svega, to su i same crkve, građevine, počevši od glasovite crkve svete Lucije u Jurandvoru, Krčke katedrale, rapske ili one osorske bivše katedrale. Potom, tu je i mnoštvo umjetnina koje se u njima nalaze, a da ne govorimo o arhivskoj građi.

U redovitom procesu se o svemu tome vodi briga, u suradnji i s Ministarstvom kulture kao i nadležnim konzervatorima koji, moram i to reći, sukladno pravilima svoje struke i sami vode brigu o potrebi »cikličnog« restauriranju onih najvrednijih i najstarijih umjetnina i objekata. I kad je arhivska građa u pitanju, redovito se radi na njenom proučavanju i valoriziranju, uz ostalo i kroz ustaljenu praksu izrade faksimila pojedinih vrijednih dokumenata, brevijara, misala…, kaže mr. Seršić.

Gotička polikromirana skulptura Raspeti Krist s Marijom i Ivanom iz 1370. godine jedan je od najvrednijih i najstarijih te jedan od malobrojnih stalnih izložaka krčke Katedralne riznice, Foto: Mladen Trinajstić

Plan je u budućnosti da se dio umjetnina iz riznica izloži u gradskom prostoru, a dio građe koju Biskupija čuva i o kojoj predano skrbi trebao bi biti izlagan u još kvalitetnije koncipiranoj katedralnoj riznici crkve svetoga Kvirina, Foto: Mladen Trinajstić

Katedralna riznica u krčkoj crkvi sv. Kvirina mjesto je na kojem posjetitelji mogu steći dojam o dugoj i bogatoj povijesti grada i otoka Krka, Foto: Mladen Trinajstić

Posebne »pozornice«

Predstojnik krčkog biskupijskog Ureda za crkvenu umjetnost i kulturna dobra istaknuo je i da su crkveni objekti na otoku Krku, ali i svim ostalim dijelovima Krčke biskupije, posebice u ljetnom periodu mjesta odigravanja različitih koncertnih priredbi, i njihova svojevrsna ambijentalna, ali i duhovna nadopuna.

– Jako dobro surađujemo s ovdašnjim kulturnim ustanovama, s predstavnicima turističkih zajednica pa i lokalnih samouprava i zbog toga sam iznimno sretan, kaže Seršić.

– Dobro je i lijepo da se takva događanja, naravno ako su svojim karakterom i sadržajima prikladna crkvenim prostorima, u njima odvijaju. Svi ti koncerti odobreni su od našeg Ureda za kulturna dobra i u tom smislu nema baš nikakvih problema, posebice kad su pitanju oni važniji, rekao bih povijesni glazbeni festivali poput Ljetnih priredbi u Krku, Osorskih glazbenih večeri kao i sličnih manifestacija kakve se održavaju na Rabu, zaključuje Seršić, koji smatra da i tako crkva pokazuje jasnu prednost poticanju, ali i provođenju aktivnosti kojima se čuva i predstavlja kulturna baština ovog dijela naše zemlje.

U crkvi svetog Kvirina, odnosno ondje smještenoj Katedralnoj riznici postavljaju se sezonski izložbeni postavi, Foto: Biskupija Krk

Renesansna osorska katedrala, središnja je festivalska pozornica Osorskih glazbenih večeri i dosad je ugostila stotine i stotine umjetnika te je u njoj praizvedeno više stotina festivalskih narudžbi svih generacija skladatelja, Foto: TZG

Zvonik i sakralna zbirka u crkvi sv. Kvirina dio su kompleksa Krčke katedrale, Foto: Mladen Trinajstić