Od svih pokušaja da se na radnim tijelima Sabora utvrdi je li u nekom slučaju došlo do kršenja zakona i je li pritom država oštećena, možda su samo saborsko istražno povjerenstvo za Inu iz 2009. godine i ono za Agrokor iz 2017. godine izazvali veće zanimanje saborskih zastupnika i medija od tematske sjednice Odbora za gospodarstvo, koja se u četvrtak održala kako bi rasvijetlila prodaju HEP-ovih viškova plina daleko ispod cijena po kojoj je HEP kupovao taj plin od Ine.

Rad istražnih povjerenstva za Inu i Agrokor trajao je mjesecima, ali nijedna sjednica nije trajala kao sjednica odbora u četvrtak, čak sedam sati i 22 minute.

Spomenuta povjerenstva bila su zanimljiva zbog onih koji su pred njima svjedočili, poput Ive Sanadera u slučaju Ine, i to tek nekoliko mjeseci nakon što je dao ostavku na tu dužnost, ali nisu ništa otkrila, a sjednica odbora u četvrtak bila je zanimljiva baš po onome što je na njoj rečeno i po onome što je rasvijetlila.

Različiti stavovi

Dugo se već može čuti i od članova Vlade da dva najvažnija Vladina čovjeka za energetiku, ministar Davor Filipović i predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić, ne surađuju baš najbolje.

Danima prije sjednice trajala su objašnjenja svih institucija oko toga tko je znao da se plin prodaje ispod cijene i tko je i kada Vladi trebao sugerirati da treba promijeniti uredbu po kojoj HEP mora kupovati sav Inin plin i u tim su priopćenjima HEP i Ministarstvo gospodarstva iznosili različite stavove, čak i različita tumačenja međusobne korespondencije. Sjednica saborskog odbora pokazala je da Filipović i Barbarić nemaju namjeru skrivati koliko se razilaze.

Nisu se oni u tih sedam sati nijednom porječkali, nisu se uostalom ni obraćali jedan drugom, nego su odgovarali na pitanja zastupnika, nisu čak ni uvijeno jedan drugog za nešto optužili, otvoreno su različito tumačili iste događaje i međusobnu prepisku važnu za ovaj slučaj. Primjerice, Barbarić tvrdi da je slao četiri dopisa Ministarstvu gospodarstva u kojima upozorava na viškove plina, a Filipović kaže da je u ta četiri dopisa HEP samo tražio financijsku injekciju i da je upozoravao da će, ako mu se ne produži korištenje skladišta, imati viškove plina.

Viškove u skladištu Okoli, koje je Vlada hitno riješila, a ne u transportnom sustavu i ne s time da će posljedica biti prodaja tih viškova ispod cijene. Uz to Filipović ponavlja da mu je HEP još u travnju pisao da će viškove, ako se oni pojave nakon što napuni skladište u Okolima, taj plin koristiti za vlastite potrebe ili za prodaju na inozemnom ili domaćem tržištu, Barbarić kaže da HEP to prema Vladinoj uredbi nije mogao činiti jer bi onda kršio zakon i počinio kazneno djelo. Može se navesti još takvih primjera, ali i ovi su dovoljni da se zaključi da se ministar gospodarstva i prvi čovjek HEP-a u četiri mjeseca nijednom nisu našli da razriješe svoje nedoumice oko tumačenja tih silnih dopisa, pa i same uredbe.

Bilo je i dosad baš u svakoj vladi slučajeva da se dva ministra ili ministar i član uprave neke državne tvrtke nisu najbolje slagali, ali nisu to pokazivali u javnim istupima. Neviđeno je dosad tako javno pokazivanje neslaganja dvojice vodećih ljudi hrvatske energetike koji dolaze iz iste stranke i ako ništa drugo, Filipoviću i Barbariću se mora priznati visoka doza iskrenosti kad su njihovi odnosi u pitanju. Nemoguće je da takav rasplet premijer Andrej Plenković nije predvidio, posebice što su na to upućivala i priopćenja Ministarstva gospodarstva i HEP-a posljednjih dana.

Dakle, ono što se u četvrtak dogodilo u Saboru, premijera nije smjelo iznenaditi, pa je pravo pitanje zašto je »dopustio« da se to dogodi i vidi i što je time želio postići.

On će morati odgovoriti na pitanje kako bi Filipović i Barbarić, ako se i dokaže da nisu doista ništa skrivili u prodaji HEP-ova plina, mogli provesti Hrvatsku i HEP kroz sljedeće razdoblje, u kojem nas ponovo može dohvatiti energetska kriza, bez obzira na trenutačne cijene energenata, a državnu energetsku kompaniju očekuje vrijeme oporavka od financijskog tereta koji je podnijela kako bi građani imali jeftiniji plin i struju.

Neće se HEP morati sam snaći, imat će kroz dokapitalizaciju pomoć svog vlasnika – države, i to u iznosu od 900 milijuna eura, koje će zapravo u proračun skupiti isti oni građani i gospodarstvo kojima je HEP pomagao kroz krizu.

Kako će funkcionirati ministar gospodarstva i predsjednik uprave HEP-a važno je i zbog toga što su i ovaj slučaj zagovornici privatizacije HEP-a iskoristili za pozivanje na uvođenje strateškog partnera u tu tvrtku, a da takvog interesa za najvažniju domaću tvrtku ima, ne treba sumnjati.

Financijski teret

Nitko, čak ni iz oporbe, nije sporio da je poteze koje je Vlada povukla preko HEP-a i uredbom kojom je HEP-u naređeno da kupuje Inin plin trebalo činiti i da su bili dobri. Ali to ne može biti opravdanje za to da usput slučajno iscuri deset milijuna eura prodajom jeftinijeg plina. Građani Hrvatske možda jesu na plinu ukupno uštedjeli 370 milijuna eura i imali su osiguran plin, ali od Vlade se i očekuje da im to osigura. Međutim, građani su zahvaljujući jeftinijem plinu u novčaniku sačuvali po nekoliko stotina eura, koje su potrošili zbog drugih poskupljenja, ali nitko od njih nije zaradio ili uštedio deset milijuna eura.

Ne smije Vlada inzistirati ni na tome da se tržište plina svugdje u Europi temelji na tome da onaj tko stvara viškove u transportnom sustavu mora računati da će ih prodavati po nižim cijenama i izgubiti, kao što onaj tko stvara manjkove mora računati na to da će plin kojim mora nadoknaditi taj manjak plaćati više. Da ta pravila već godinama vrijede i u Hrvatskoj, morali su znati, i morali s prvim danima kad su stvoreni ti viškovi ukinuti uredbu i obvezu HEP-a da kupuje Inin plin.

Jer u protivnom ne bi im se dogodilo da je među kupcima HEP-ovog plina po prosječnoj cijeni od 14 eura i Ina, od koje je taj plin HEP morao kupiti po 47,6 eura. Ne smiju javnost uvjeravati da je sustav uravnoteženja teško razumjeti i da ga malo ljudi u Hrvatskoj razumije.

Koliko god kompliciran ili jednostavan bio taj sustav, ne bi HEP-u donio minus od deset milijuna eura na plinu da je Vlada na vrijeme ukinula uredbu. Javnost je to dobro razumjela. Ono na što sada treba dobiti odgovore je zašto Vlada nije ranije upozorena na to da HEP ima viškove plina i da ih mora prodavati. Ako ne odgovori na sva ta pitanja, Vlada će sama, i za to joj neće trebati oporba, važnijim učiniti gubitak od deset milijuna eura nego uštedu građanima od 370 milijuna eura, na koju se toliko poziva.