Mnoge smo bitke ovih deset godina dobili, ali neke politike jednostavno smo zanemarili, a tiču se sigurnosti i budućnosti svih nas! To u sljedećem desetljeću moramo mijenjati. Valter Flego član je Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta i svoj mandat posvetio je, među ostalim, i temama prometne infrastrukture i sigurnosti na hrvatskim prometnicama.

Svake godine na europskim cestama život izgubi više od 20.000 ljudi, a oko 120.000 ljudi zadobije teške ozljede. U posljednjih je deset godina u Europskoj uniji poginulo više od 11.880 djece i mladih do 17 godina. Napredak u smanjenju žrtava na europskim cestama je stagnirao, cilj da se od 2010. do 2020. broj smrtnih slučajeva smanji za 50 % nije se ostvario. Takav trend izazvao je vapaj država članica za jačim zakonskim okvirom kada govorimo o pravilima na europskim cestama. Valter Flego kao jedini hrvatski zastupnik u Odboru za promet svoje će djelovanje usmjeriti u jačanje sigurnosti na hrvatskim cestama u okviru novih europskih zakona koji će sljedeće dvije godine stupiti na snagu.

Smanjenje poreza

– Početkom godine Europska komisija prvi je put u povijesti predložila novi paket zakonodavnih mjera koji bi trebao pomoći ostvariti cilj o tzv. »viziji nula« na europskim cestama. Što je to »vizija nula«? To je plan kojim bi Europa trebala postati prvi kontinent na svijetu do 2050. bez smrtno stradalih na cestama. To je jedan vrlo ambiciozan cilj koji treba zajednički oblik europskog djelovanja i jasna zajednička pravila na europskim cestama. Svjestan sam da dodatna regulativa nije jedino rješenje problema. Veliku odgovornost snosi i Vlada s obzirom na stanje lokalnih i regionalnih prometnica te starost hrvatskog voznog parka. Zato očekujem značajno smanjenje posebnog poreza na motorna vozila kako bi naši građani bili u mogućnosti kupiti novi automobil, započeo je Flego. Zabrinjavajući podaci odnose se na mlade u prometu. Mladi vozači čine oko 8 % ukupnog broja vozača, ali sudjeluju u oko 16 % prometnih nesreća. Također, najviše nesreća sa smrtnim ishodom na hrvatskim cestama u prošloj su godini skrivili vozači između 25 i 29 godina. Sigurnost svih sudionika u prometu ključna je za Europsku uniju. Stoga novi prijedlozi Europske komisije stavljaju u fokus modernizaciju problematične infrastrukture, prije svega regionalnih cesta, veću edukaciju mladih vozača i djece od najranije dobi te jačanje svijesti o negativnom utjecaju alkohola i droga za volanom.

Probni rok

Stoga Europska komisija predlaže tri Direktive: o vozačkim dozvolama, o trajnom oduzimanju vozačke dozvole i prekograničnoj razmjeni podataka o prekršajima u prometu unutar Unije. Njima će se definirati novi uvjeti o posjedovanju vozačkih dozvola i polaganju mladih. Fokus će biti educirati mlade na veću svjesnost i brigu za druge u vožnji. Europska komisija predlaže i spuštanje dobre granice za polaganje vozačke dozvole s 18 na 17 godina.

Za mlade vozače vrijedio bi probni rok od dvije godine bez prekršaja i nulta tolerancija na alkohol i prebrzu vožnju. Također, teški prekršaji bit će jasno definirani na europskoj razini prvi put u povijesti.

– Donošenje novih pravila na europskoj razini kada je u pitanju sigurnost na cestama je prijeko potrebno. Neka pravila stara su više od dvadeset godina. Ne postoje zajedničke mjere, pa je sustav takav da gotovo 40 % prekršaja prođe nekažnjeno. Novim pravilima počinitelji težih prekršaja, koji su u jednoj zemlji članici izgubili vozačku dozvolu više neće moći otići u drugu zemlju i ondje polagati. Oduzimanje vozačke dozvole u Hrvatskoj automatski će značiti oduzimanje vozačke dozvole u svih ostalih 26 zemalja članica, naglašava Flego.

Vozač početnik

Kako bi osigurali da se ista pravila primjenjuju unutar cijelog EU-a, Europska komisija svojom Direktivom o prekograničnoj razmjeni podataka ide upravo u tom smjeru.

– Međutim, s obzirom na to da govorimo o 27 zemalja članica, 27 nacionalnih policijskih sustava i raznim županijskim regionalnim i lokalnim vlastima koje su odgovorne za prometne prekršaje, moji prijedlozi amandmana na Direktivu ići će u smjeru oblikovanja jedinstvenog Europskog registra o prekršajima u prometu. Pa ako ste se nepravilno parkirali u Belgiji ili Italiji, vozili prebrzo na njemačkoj autocesti, svoj »grijeh« možete provjeriti u Europskom registru prekršaja! Time ćemo stati na kraj neplaćanju kazni, ali i kaznama koje stižu nakon desetak godina, a ljudi ne znaju što moraju platiti i kome se obratiti u takvom slučaju.

Europska komisija predlaže tri Direktive: o vozačkim dozvolama, o trajnom oduzimanju vozačke dozvole i prekograničnoj razmjeni podataka o prekršajima u prometu unutar Unije.

Transparentnost, dostupnost i odgovornost prema mojem mišljenju su ključ ako želimo smanjiti broj žrtava na europskim cestama, ali i dati primjer mladim ljudima. Moramo se voditi europskim primjerima koji uspješno provode programe sigurnosti na cestama, poput skandinavskih zemalja, ali i susjedne Slovenije, koja ima program »vozač početnik« već godinama, zaključuje Flego.

Uspješnim provođenjem novih europskih pravila uspjeli bismo u sljedećem desetljeću Hrvatsku maknuti s europskog začelja kada je sigurnost na cestama u pitanju, a Uniji istovremeno omogućili ostvarenje europskog cilja od 50 % manje žrtava na cestama do 2030. i »viziji nula« do 2050.

Moji prijedlozi ići će u smjeru oblikovanja jedinstvenog Europskog registra o prekršajima u prometu. Pa ako ste se nepravilno parkirali u Belgiji ili Italiji, ili vozili prebrzo na njemačkoj autocesti, svoj »grijeh« možete provjeriti u tom registru. Time ćemo stati na kraj neplaćanju kazni, ali i kaznama koje stižu nakon desetak godina.