Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
8. prosinca 2019.
Ispis članka: Velike investicije za riječku luku - Novi List

NoviList.hr

Velike investicije za riječku luku

Niz projekata

22. ožujak 2019 09:44

Napisao: P. N.

Foto Damir Škomrlj

Još od proglašenja slobodnom lukom, riječka je luka dobila sve predispozicije za snažan razvoj pomorstva i trgovine. Sada, na 300. obljetnicu proglašenja Rijeke slobodnom lukom možemo sa sigurnošću reći kako imamo modernu luku sa svim predispozicijama za iskorištavanje prednosti prirodnog položaja, ali i razvoja njenog punog potencijala.

Kako je istaknuto i u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030., luka Rijeka najveća je naša pomorska luka i ujedno glavna luka (Core Port) na Mediteranskom koridoru u Republici Hrvatskoj, a njena glavna prednost prirodni je morski kanal najveće dubine u Jadranskom moru. Geostrateški položaj luke omogućuje najkraću vezu između prekomorskih odredišta i Srednjoistočne Europe.

Upravo stoga, u riječkoj luci danas se provodi velik investicijski ciklus. Uspješno se dovršavaju ranije započeti projekti, a pokrenuto je niz novih projekata koji bi trebali pridonijeti razvoju riječke luke. Najveći dio tih projekata sufinancira se bespovratnim sredstvima EU-a, kroz Instrument za povezivanje Europe (CEF).

Lučka uprava Rijeka ima ukupno sedam projekata za koje je odobreno sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe. Svih sedam projekata je u realizaciji, a njihova ukupna procijenjena vrijednost iznosi 132.865.303,00 eura. Projekti se odnose na modernizaciju željezničke infrastrukture i izgradnju novih intermodalnih kapaciteta u riječkoj luci, rekonstrukciju pristaništa za generalne terete u bazenu Raša, implementaciju informatičkog sustava lučke zajednice Port Community System, a posljednji odobren projekt na produbljenje južnog veza na postojećem kontejnerskom terminalu Jadranska vrata (Brajdica).

SEDAM PROJEKATA LUČKE UPRAVE RIJEKA

1. Unapređenje infrastrukture luke Rijeka – terminal za generalne terete

Korisnik: Lučka uprava Rijeka

Datum potpisa Ugovora: 11. 2016.

Ukupni prihvatljivi troškovi: 6.914.000,00 EUR (CEF sufinanciranje 45,30%)

Projekt podrazumijeva rekonstrukciju obale Bršica na terminalu za generalne terete u bazenu Raša u dužini od 164 m. Rekonstrukcija će se izvesti u dvije faze. Projektom će se izvršiti zamjena armirano-betonske strukture pristaništa, željezničkih kolosijeka, staza dizalica, te svih instalacija. Unapređenje lučke infrastrukture na generalnom terminalu Raša dio je Masterplana za razvoj riječke luke, a njegova implementacija doprinosi unapređenju lučkih operacija i olakšavanju prijevoza robe. Glavni cilj projekta jest rekonstrukcija pristaništa u bazenu Raša, kako bi se adekvatno odgovorilo na trenutni trend rasta drvnog prometa.

2. Unapređenje infrastrukture luke Rijeka – bazen Rijeka

Korisnik: Lučka uprava Rijeka, Luka Rijeka

Datum potpisa Ugovora: 11. 2017

Ukupni prihvatljivi troškovi: 33.664.078,00 EUR (CEF sufinanciranje 85%)

Projektom je predviđeno izvođenje radova za modernizaciju i daljnji razvoj željezničke infrastrukture na prostoru bazena Rijeka luke Rijeka – rekonstrukcija postojećih kolničkih i skladišnih površina, kolosijeka, staza dizalica i prateće lučke infrastrukture (vodoopskrbe, sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda) u bazenu Rijeka te obuhvaća Praško, Budimpeštansko i Bečko pristanište i Visinov, Orlandov i De Franceschijev gat.

3. Nadogradnja infrastrukture luke Rijeka – terminal za rasute terete Bakar

Korisnik: Lučka uprava Rijeka, Luka Rijeka

Datum potpisa Ugovora: 11. 2017.

Ukupni prihvatljivi troškovi: 6.094.664,00 EUR (CEF sufinanciranje 85%)

Projekt obuhvaća radove na uklanjanju uskog grla putem nadogradnje terminala za rasute terete u bazenu Bakar luke Rijeka i dio je Općega projekta usmjerenoga na razvoj Luke Rijeka. Konkretno, projekt uključuje rekonstrukciju željezničkih kolosijeka na terminalu za rasute terete u Bakru povezanih sa željezničkom mrežom prema unutrašnjosti.

4. Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata (Terminal Brajdica)

Korisnik: Lučka uprava Rijeka, HŽ Infrastruktura d.o.o.

Zagreb deep sea kontejnerski terminal

Najvažniji i najveći kapitalni projekt u sklopu Rijeka Gateway projekta je izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu koji se realizira kroz dvije osnovne faze. Prva faza projekta uključuje izgradnju obale od 400 metara i završava u svibnju 2019. godine, zatim izgradnju lučke prometne infrastrukture (pristupna lučka cesta i željeznički kolosijeci), izgradnju intermodalnog terminala i spojne ceste D403 te koncesioniranje terminala.

I. FAZA: Završetak radova na izgradnji Faze1, odnosno, izgradnje 400 metara obalnog zida sa zaobaljem očekuje se u svibnju ove godine. Završetkom izgradnje Faze 1/1A i Faze 2, Zagreb deep sea kontejnerski terminal imat će kapacitet za prekrcaj kontejnera od približno 1 milijun TEU godišnje i bit će osposobljen za prihvat posljednje generacije kontejnerskih brodova.

II. FAZA: Izgradnja produžetka od 280 metara obalnog zida sa zaobaljem (ukupno 680 m obalnog zida) koja bi se financirala putem investicijskog ulaganja koncesionara.

Lučka uprava Rijeka početkom ožujka ove godine objavila je javni poziv za nadmetanje u postupku koncesioniranja za Zagreb deep sea kontejnerski terminal. Time je pozvala zainteresirane i kvalificirane operatere lučkih terminala da, u okviru pokrenutog postupka natjecateljskog dijaloga, podnesu zahtjev za sudjelovanje i time iskažu svoj interes za dobivanje koncesije za razvoj, poslovanje i upravljanje Zagreb deep sea kontejnerskim terminalom.

Datum potpisa Ugovora: 11. 2015.

Ukupni prihvatljivi troškovi: 35.556.000,00 EUR (CEF sufinanciranje 85%)

Cilj ovoga projekta je modernizacija luke Rijeka. Specifični ciljevi projekta su: unaprjeđenje povezanosti željeznice u luci Rijeka na osnovnoj mreži, potpora mijenjanju kontejnerskog tereta s cestovnog na željeznički, te nadogradnja infrastrukture luke Rijeka i potpora kontejnerskom i teretnom prometu. Rekonstrukcija željezničkog kolodvora i izgradnja novoga kontejnerskog terminala znatno će utjecati na postojeći kapacitet kolodvora te osigurati tehničke zahtjeve za interoperabilnost u skladu s Direktivom 2008/57/EZ i tehničkim specifikacijama interoperabilnosti (TSI) za konvencionalni željeznički sustav transeuropske željezničke mreže.

Radovi na projektu su podijeljeni na način da je Lučka uprava Rijeka odgovorna za izgradnju intermodalnog terminala, a HŽ Infrastruktura za izgradnju ranžirnog kolodvora i tunela s izvlačnjakom.

5. Unapređenje infrastrukture luke Rijeka – kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea (Zagrebačka obala)

Korisnik: Lučka uprava Rijeka, HŽ Infrastruktura

Datum potpisa Ugovora: 11.2016.

Ukupni prihvatljivi troškovi: 31.587.125,75 EUR (CEF sufinanciranje 85%)

Cilj projekta je razvoj luke Rijeka i unapređenje infrastrukture i pruge za povezivanje na terminal Zagrebačka obala. Specifični cilj je eliminirati postojeće usko grlo i prilagoditi željezničku infrastrukturu u kolodvoru Rijeka kako bi se ona mogla nositi s povećanjem prijevozne potražnje u Luci Rijeka uz istovremeno poticanje urbane revitalizacije omogućivanjem premještanja lučkih djelatnosti.

6. Unapređenje infrastrukture luke Rijeka – informatički sustav lučke zajednice

Korisnik: Lučka uprava Rijeka

Datum potpisa Ugovora: 11. 2017.

Ukupni prihvatljivi troškovi: : 1.660.000,00 EUR (CEF sufinanciranje 85%)

Projekt je usmjeren na razvoj i implementaciju IKT rješenja za informatički sustav lučke zajednice (Port Community System-PCS) u luci Rijeka tako da nakon uspješne implementacije može biti korišten i u drugim hrvatskim teretnim lukama. Dio je Općega projekta kojemu je cilj razvoj i modernizacija željezničke infrastrukture unutar luke i modernizacija upravljačkih sustava u lukama korištenjem IKT rješenja i novih upravljačkih metoda. Dugoročno, pridonijet će poboljšanju tokova regionalnog prometa i boljoj multimodalnoj integraciji i interoperabilnosti. Implementacijom PCS-a poboljšava se efikasnost komunikacije između članova lučke zajednice, izbjegava se višestruki unos informacija, optimizira kolanje i pravovremeni prijem informacija te osiguravaju podaci od neovlaštenog dostupa.

7. Unapređenje infrastrukture luke Rijeka – AGCT – produbljenje južnog veza

U rujnu 2018. godine odobren je projekt Lučke uprave Rijeka pod nazivom Unapređenje infrastrukture luke Rijeka – AGCT dredging. Lučka uprava prethodno je prijavila projekt na poziv europskog fonda CEF Blending, u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Projekt vrijedan 13,9 milijuna eura provodit će Lučka uprava Rijeka kao koordinator projekta u partnerstvu s koncesionarom na terminalu Brajdica, Jadranska vrata d.d. Sredstvima će se financirati prilagodba luke kako bi se povećali kapaciteti i mogućnost primanja većih plovila. Glavni cilj projekta je uklanjanje uskog grla na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata, a u svrhu poboljšanja učinkovitosti rukovanja teretom na terminalu te mogućnosti vezivanja većih brodova.

TRI POVEZANA PROJEKTA

1. Državna cesta DC 403 od luke Rijeka do čvora Škurinje

Zagreb deep sea kontejnerski terminal bit će spojen na mrežu hrvatskih autocesta, odnosno, na glavnu mrežu TEN-T koridora putem državne ceste DC 403. Duljina ceste od riječke luke (Zagreb DSCT) do čvora Škurinje na riječkoj zaobilaznici iznosi približno 3 km s odvojkom za povezivanje na mrežu gradskih prometnica u Zvonimirovoj ulici. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju ove spojne ceste potpisan je 18. prosinca 2018. u Rijeci, a potpisali su ga ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. Ukupna bespovratna sredstva osigurana tim Ugovorom iznose 520.010.000,00 kuna (85% sufinancira se iz EU-a, a 15% iz Državnog proračuna).

2. Intermodalni terminal Zagreb DSCT

Usporedo s izgradnjom pristaništa i skladišta Zagreb DSCT izvršit će se rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala za željeznički prijevoz na novom kontejnerskom terminalu. Projekt se sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

3. Intermodalni logistički centar Matulji

Zbog izvrsnog geostrateškog položaja na glavnim željezničkim i cestovnim prometnim pravcima, Intermodalni logistički centar Matulji može preuzeti ulogu Off-dock terminala za Zagreb DSCT. Lokacija i prostor u blizini slovenske granice, autocesta Rupa – Rijeka – Zagreb i željezničke pruge povezanih u riječkom prometnom čvoru na Mediteranskom koridoru TEN-T mreže EU, omogućuju i razvoj intermodalnog centra za razvoj logistike te uslužnih i proizvodnih djelatnosti.