MELITA SCIUCCA

Predsjednica riječke Zajednice Talijana: ‘Voljeli bismo da na ulazu u grad piše Rijeka – Fiume’

Tihana Tomičić

Foto: Ivica Tomić

Foto: Ivica Tomić

Ne tražimo punu dvojezičnost kao što je ponegdje u Istri. Ali bilo bi nam drago kad bi jednom, samo zbog dobre volje gradske uprave, na ulazu u grad ipak pisalo Rijeka-Fiume. No, već i ako se provede dogovor da se dio tradicionalnih toponima označi s nazivima na talijanskom jeziku, bit ćemo zadovoljni



RIJEKA – Zajednica Talijana Rijeke dobila je nedavno novo vodstvo, a predsjednica je postala Fijumanima dobro poznata i niz godina aktivna profesorica talijanskog jezika Melita Sciucca, koja danas predao u Liceu i Prvoj riječkog hrvatskoj gimnaziji. Naglasak rada, kaže, bit će na kulturi, ali i na ponovnom buđenju interesa ne samo Talijana u Rijeci, nego i svih Riječana za sve ono što se zbiva u Circolu i šire.


Zajednica Talijana kao da je bila zatvorenija za javnost proteklih godina, nego ranije, zašto?


– Evo takva faza je, čini se, bila – ja sam izabrana za predsjednicu na izborima s 200 glasova od 262 članova koji su na izbore izašli, što je zaista slab odaziv, ako se zna da imamo službeno registriranih oko 3.700 pripadnika talijanske zajednice u Rijeci, a neslužbeno i oko sedam tisuća. Ljudi kao da su izgubili interes za ono što se ovdje zbiva, zato ćemo se najviše koncentrirati upravo na stvaranje dobrih, kvalitetnih programa koji će vratiti ljude u Zajednicu Talijana.


Izgubljeno vrijeme




Što je po vama razlog tog pada interesa?


– Reći ću samo jednu rečenicu: mislim da su to bili naši međusobni odnosi, to je vrijeme izgubljeno, ali sad je to iza nas. Naravno naši vjerni članovi, naši fedeli bili su tu stalno, ali vidljivost Zajednice Talijana je zaista bila mnogo manja. Ali to je odgovornost svih nas, i ja sam jedna od tih, jer nekoliko godina doista nisam bila toliko aktivna. Sad imam jednu predivnu ekipu mladih ljudi punih energije oko sebe, i ne sumnjam da ćemo kreirati kvalitetne i zanimljive programe.


Koji su to potezi koje planirate povući?


– Prvo, integracija s drugim našim institucijama. Rijeka je veliki centar talijanske zajednice – tu je Edit, tu je Dramma Italiano, tu je novi studij talijanistike na Sveučilištu, tu je talijanska redakcija na Radio Rijeci, tu je i Generalni konzulat Italije. Dakle, Rijeka mora biti centar zbivanja, ona je naša jaka baza. Ne moram spominjati i talijanske škole u Rijeci, gdje se odvija cijeli niz važnih aktivnosti. Ali drugo što je po meni jako važno, jest vidljivost naše Zajednice Talijana u Rijeci. To je ono na čemu treba raditi. Primjerice, ja predajem talijanski jezik u gimnaziji, i tu se ništa ne uči o talijanskoj manjini – ja predajem o povijesti i kulturi Italije, ali ja djeci uvijek pričam i o povijesti i kulturi Rijeke vezanoj uz talijansku tradiciju. Mislim da treba osmisliti programe koji će progovoriti i o talijanskoj prisutnosti i kulturi u ovom kraju. Fijumanska kultura i dijalekt jako su prisutni u Rijeci, i to je poveznica s talijanskom kulturom koja je jedna od najvećih u svijetu.


Uređenje Circola


Možete li pobrojati još neke od projekata koje ćete predložiti?


– Realizirat će se sporazum o suradnji s Muzejom Grada Rijeke, potom s Gradskom bibliotekom, sudjelovali smo u manifestaciji Porto Etno, organizirano niz izložbi, kulturnih programa itd. Zapravo želimo organizirati sve one programe koje ljudi vole – od sporta, gastro manifestacija, do zabave. Napokon je ponovno vraćena Scuola Modello tu u Circolu s tečajevima jezika i kulture, koje je također neko vrijeme stajala. A s Gradom se upravo razgovara i o tome da se označe neki od znamenitih toponima poput naziva Montegrappa za Banderovo ili Piazza delle Erbe za Koblerov trg, uz službene nazive.


Za Zajednicu Talijana su neki povijesni zahtjevi zadovoljeni novim gradskim grbom i zastavom, sama dvojezičnost nije za vas u Rijeci pitanje?


– Da, doduše grb i zastava bili su pitanje za ministarstvo, ne za sam Grad, a mi i ne tražimo punu dvojezičnost kao što je ponegdje u Istri, ne tražimo sve dvojezične natpise. Ali bilo bi nam drago kad bi jednom, samo zbog dobre volje gradske uprave, na ulazu u grad ipak pisalo Rijeka-Fiume. To bismo zaista voljeli. No, već i ako se provede ovaj dogovor da se dio tradicionalnih toponima označi s nazivima na talijanskom jeziku, bit ćemo zadovoljni. Dio smo povijesti, zašto to ne obilježiti. Izdavat će se i kartoline iz Rijeke na talijanskom jeziku.


Veliki projekt je i plan o otvaranju dječjeg vrtića na talijanskom jeziku u zapadnom dijelu grada, u čemu nas Grad podržava. No, mislim da ćemo uskoro opet morati otvoriti razgovore o uređenju zgrade Circola. Točno je da imamo minimalnu najamninu kao manjinska udruga, oko 22.000 eura godišnje, ali Grad će nam morati pomoći u uređenju zgrade, od stubišta do stolarije, oko toga ima puno problema. Palača je predivna, ali stara, a zadnja ulaganja bila su još početkom 2000-ih godina.


Povratak fijumanskog


Srednja talijanska škola Liceo prvi put ove godine bilježi bitan pad upisa djece, kako to objašnjavate?


– Ja to objašnjavam tom smanjenom vidljivošću talijanske zajednice u Rijeci, kao da smo bili ispod radara neko vrijeme, pa je i interes splasnuo. Mada Liceo ima odlične programe, puno motivirajućih programa, besplatne udžbenike, izlete po Italiji itd., ipak je interes nekako splasnuo.



Na koji način ste uključeni u projekt EPK?


– O tome ćemo tek razgovarati s Gradom, još nas nisu pozvali. U jednom manjem projektu jesmo sudionici, a ostalo još nije dogovoreno. Mislim da nam je mjesto u projektu EPK, uostalom projekt s motom »Luka različitosti« sigurno će uključiti i nas Fijumane.



Dojam je da je barem u zadnje vrijeme, makar s razvojem društvenih mreža i tom pojačanom komunikacijom među ljudima, vidljiviji fijumanski dijalekt.


– To je točno, mada mi mislimo da i njega treba još više potencirati. Evo nedavno je »Mali princ« preveden na fijumanski, potom Laura Marchig ima svoj blog koji je jako praćen i uvijek izaziva niz komentara, mislim da i maestre po školama jako puno rade na tome i kroz predstave, pisanje na dijalektu itd. To je nešto što također planiramo dalje jako poticati.


Izabrani ste na listi Indeficienter – kakvi su omjeri u Skupštini? Imate li podršku za provođenje svih ovih projekata?


– Mislim da da – naša lista osvojila je čak 23 od 28 mjesta, tako da mislim da možemo mirno raditi četiri godine.


U strukturi budžeta i dalje dominiraju sredstva koje osigurava Republika Italija?


– Da, sa oko 80 posto, ostalo su Republika Hrvatska, te Županija i Grad kroz sufinanciranje programa. Nažalost, talijanska sredstva često kasne, ali to nas neće spriječiti da ostvarimo svoje programe. Talijanska zajednica je integralni dio riječke kulture i tako ćemo i raditi.