Budući obrtnici

Ministarstvo gospodarstva stipendira 90 učenika u PGŽ-u

Ingrid Šestan Kučić

Foto: Sergej Drechsler

Foto: Sergej Drechsler

U Ministarstvu kažu da će sljedeći ugovor za stipendiranje biti na razini 240 milijuna kuna, jer se od iduće školske godine stipendije povećavaju s 9.000 na 18 tisuća kuna



RIJEKA Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta ove je školske godine ukupno dodijelilo rekordnih 3.017 stipendija učenicima srednjih škola u obrtničkim zanimanjima u ukupnom iznosu od 27,1 milijun kuna, a učenicima Primorsko-goranske županije stiglo je 90 stipendija. Riječ je o projektu »Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima«, u sklopu kojeg se u razdoblju od 2016. do 2018. godine osiguralo 62,1 milijuna kuna za gotovo 7 tisuća učeničkih stipendija, a program stipendiranja dio je šireg projekta »Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja« koji kroz Europski socijalni fond Ministarstvo provodi već treću godinu zaredom.


Deficitarni kadar


Program je doprinos provedbi mjera iz Programa hrvatske Vlade za usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, koji je financiran sredstvima iz fondova Europske unije. Najava je Ministarstva da će sljedeći ugovor za stipendiranje učenika biti na razini 240 milijuna kuna jer se od iduće školske godine stipendije povećavaju s 9 na 18 tisuća kuna.


U sljedećem trogodišnjem razdoblju, uz povećanje stipendija, u planu je i za poticanje gospodarskih subjekata za primanje učenika na naukovanje osigurati 50 milijuna kuna, a iznos maksimalne potpore povećat će se sa 150 tisuća na pola milijuna kuna. Mjesečni iznos stipendije je 750 kuna, a ove su godine pravo na stipendiranje mogli ostvariti učenici koji se obrazuju za zanimanja koja su projektom određena kao deficitarna.




Riječ je o budućim autolakirerima, autolimarima, automehatroničarima, bravarima, dimnjačarima, elektroinstalaterima, fasaderima, galanteristima, instalaterima grijanja i klimatizacije, limarima, instalaterima kućnih instalacija, konobarima, krojačima, krovopokrivačima, kuharima, mesarima, obućarima, pekarima, plinoinstalaterima, slastičarima, soboslikarima-ličiocima, stolarima, strojobravarima, tesarima, tokarima, vodoinstalaterima i zidarima.


Prema podacima Ministarstva, stipendije namijenjene primorsko-goranskim učenicima otišle su u Srednju školu Delnice, Strojarsko brodograđevnu školu za industrijska i obrtnička zanimanja, Graditeljsku školu za industriju i obrt te Strojarsku školu za industrijska i obrtnička zanimanja, ali i primorsko-goranskim učenicima u Mješovitoj industrijsko-obrtničkoj školi Karlovac te Šumarskoj i drvodjeljskoj školi Karlovac, a u svim tim ustanovama blagonaklono gledaju na potez stipendiranja, jer kako napominju ravnatelji, tržište rada doslovno vapi za njihovim učenicima.


Potražnja velika


Ravnatelj Strojarske škole za industrijska i obrtnička zanimanja Gojko Miletić kaže da autolimare poslodavci danas plaćaju u suhom zlatu, a nema tjedna da ne stigne upit poslodavaca i za automehaničare, automehatroničare i CNC operatere, kao i za zavarivače.


– Stalno dobivamo upite iz autokuća, ali i drugih tvrtki, jer ljudi odlaze u mirovinu i za nekoliko će godina biti velikih problema. Kasno smo upalili alarm i ovo su zadnji skosi. Poslodavci se moraju ozbiljno uključiti u obrazovni sustav, jer bez učenika nema ni zaposlenika. Nedavno smo dobili dopis Zavoda za zapošljavanju u kojem se traži da povećamo upisne kvote jer tog kadra na tržištu rada jednostavno nema i ići ćemo u tom smjeru – navodi Miletić.Učenici te škole po završetku obrazovanja odmah pronalaze posao, a sličnu priču priča i v.d. ravnatelja Graditeljske škole za industrijska i obrtnička zanimanja Damir Milišić koji kaže da se većina učenika te škole obrazuje za deficitarna zanimanja.

– Naši su učenici tražena roba, posebno autolakireri za kojima je sada velika potražnja, a na tržištu rada ih nema. Čim završe školu, imaju posao, a nerijetko ostaju u tvrtkama u kojima odrađuju praksu – zaključuje Miletić.