Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
21. studenoga 2018.
(Ne)disciplina

IGNORIRANJE EU-a Hrvatska nije provela većinu naputaka iz Bruxellesa. Ali Njemačka ih je provela - još manje

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 8. kolovoz 2018. u 19:42 2018-08-08T19:42:00+02:00

Hrvatska se u provođenju preporuka smjestila na 21. mjesto među 27 članica. Apsolutni rekorder u neprovođenju preporuka Europske komisije je Luksemburg, Njemačka se s Mađarskom i Slovačkom nalazi na začelju po discipliniranosti, a u donjem dijelu ljestvice su i Francuska i Italija

ZAGREB Hrvatska je od učlanjenja u Europsku uniju potpuno provela samo pet posto preporuka Europske komisije, a »značajan napredak« je postigla samo u 12 posto preporuka, ocijenili su analitičari Raiffeisen banke u redovitoj srpanjskoj analizi ekonomskog stanja u Hrvatskoj. Prema njihovim podacima, većinu naputaka iz Bruxellesa naša zemlja nije provela. Stoga analitičari nisu iznenađeni time što reforme u Hrvatskoj kasne, a njezino gospodarstvo zaostaje.

Međutim, Hrvatska tu nije iznimka, jer ni ostale članice EU-a nisu puno bolje u provođenju preporuka Komisije, koje ona redovito upućuje zemljama u sklopu tzv. Europskog semestra. Rezultati nedavnog istraživanja instituta Bruegel iz Bruxellesa, koji radi za potrebe članica Unije, pokazali su da se Hrvatska u provođenju preporuka smjestila na 21. mjesto među 27 promatranih članica – u donju trećinu. Ipak, sve tri najveće članice Unije – Njemačka, Francuska, Italija – smjestile su se u donju polovinu ljestvice, kaže Bruegel.
Najveće je iznenađenje to što se među najneposlušnije članice uvrstila Njemačka, koja se s Mađarskom i Slovačkom nalazi na začelju po discipliniranosti. Apsolutni rekorder u neprovođenju preporuka Europske komisije je Luksemburg, koji je i domovina njezinog predsjednika Jean-Claude Junckera. S druge strane, najmarljivije članice su Finska i Slovenija, ali i Velika Britanija koja je odlučila napustiti Uniju.

Neuravnoteženi kriteriji

Istraživanje Bruegela je pokazalo da članice EU-a sve manje slušaju Komisiju, jer u razdoblju od 2013. do 2017. nisu provele većinu njezinih preporuka. Najviše je pala disciplina u zemljama koje su tijekom krize bile najmarljivije u kresanju proračunskih manjkova.

– Ukupna primjena preporuka u članicama EU-a u prošlih se nekoliko godina pogoršala, osobito kada je riječ o preporukama zemljama s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama – ocijenili su istraživač Konstantinos Efstathiou i direktor instituta Bruegel Guntram Wolff, pozivajući se na bazu podataka Komisije.
Prosječna primjena Komisijinih preporuka u članicama, izražena u bodovima, iznosi 49. Da ne bude zabune, ovdje nije riječ o postotku provedenih naputaka, nego o procijenjenom stupnju u kojem su preporuke potpuno ili djelomice provedene. Najbolje se primjenjuju Komisijine preporuke za financijski sektor, nesolventnost i upravljanje proračunom, dok članice najviše zanemaruju mjere koje se tiču proširivanja baze poreznih obveznika i reforme mirovinskog sustava.

Za Komisiju nije problem samo u nediscipliniranosti najvećih triju zemalja, osobito Njemačke. Bruegel uvijeno daje do znanja da se Komisija ne usudi Berlinu otvoreno napisati što bi trebao poduzeti kako bi smanjio neravnoteže u Njemačkoj i tako pomogao cijeloj Uniji. Brojni stručnjaci i ostale članice EU-a već godinama traže od Njemačke da svoje financijske viškove upotrijebi za povećanje javnih investicija i plaća Nijemaca, ali službeni Berlin tome pruža otpor. Drugim riječima, Komisija primjenjuje različite kriterije za članice. Primjerice, kaže Bruegel, Bruxelles je lani ocijenio da Francuska i Italija imaju »prekomjerne« makroekonomske neravnoteže, dok je za Njemačku zaključio da ima samo »neravnoteže«.

U sve se miješa...

– To vaganje između prekomjernih i neprekomjernih ravnoteža, jasno, politički je izbor i ne može se opravdati ekonomikom prelijevanja. Francuska ekonomska situacija sigurno ne stvara više negativnog prelijevanja na EU kao cjelinu, nego njemačka ekonomska situacija, kažu u Bruegelu. Kad je riječ o trima najvećim članicama – Njemačkoj, Francuskoj, Italiji – istraživačima se »ne čini da puno brinu o briselskim preporukama za postupak makroekonomskih neravnoteža«.

Bruegel je zaokupljen pitanjem zašto članice slabo provode Komisijine naputke. Vjeruje da nije riječ o tome da su preporuke loše, jer se s njima uvelike slažu Međunarodni monetarni fond i brojni stručnjaci. Prije će biti da se Komisija nepotrebno petlja u stvari koje nisu njezin posao, već posao nacionalnih država. Kao primjer Bruegel tu uzima preporuke Bruxellesa koje se odnose na skrb o djeci. Prema »principu supsidijarnosti«, o tom pitanju »treba odlučivati na nacionalnoj, ili čak regionalnoj razini«, kažu u institutu.
– Što se tiče posljedica na ekonomsko upravljanje EU-om, naši rezultati bacaju ozbiljnu sjenu na učinkovitost Europskog semestra i upućuju na to da ga donositelji mjera trebaju preispitati, preporučuju autori. »Nacionalne mjere vrlo su važne za sve članice eurozone, što opravdava mehanizme za koordinaciju mjera. Ali nacionalne mjere određuju nacionalne vlasti i parlamenti, koji ne žele da njihova suverenost bude smanjena«, upozoravaju u Bruegelu, preporučujući da Komisija suzi opseg svojih preporuka i usredotoči se na ono što je bitno za ispravljanje neravnoteža u eurozoni i Uniji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka