Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 1
Sutra: 11° 11° 1
17. studenoga 2018.
Nautički turizam: prepreke, vizije i mogućnosti

Model iz 2009. - tri puta po pet tisuća vezova u deset godina je najbolji pristup

Model iz 2009. - tri puta po pet tisuća vezova u deset godina je najbolji pristup
Model iz 2009. - tri puta po pet tisuća vezova u deset godina je najbolji pristup
Autor:
Objavljeno: 31. svibanj 2018. u 16:07 2018-05-31T16:07:15+02:00

Plan predviđa prihvatni kapacitet vezova za 15.000 plovnih objekata tako da trećina bude u lukama nautičkog turizma, trećina u postojećim lukama te trećina na kopnu, kaže Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina pri HGK 

Strategija razvoja nautičkog turizma, kao i turizma općenito, obuhvaća gotovo sve segmente razvoja, ali je malo što iz odredbi tih strategija do današnjeg dana zaživjelo, ocjena je Seana Lisjaka, predsjednika Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji smatra kako su osnovna prepreka snažnijem zamahu nautičkog turizma tromost nadležnih institucija i trenutno važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

Po pitanju strategije i stvarnog razvoja nautičkog turizma, želim reći da smo skeptični radi tromosti i inertnosti ministarstava i nadležnih tijela u realizaciji smjernica koje se bilo kojom strategijom definiraju. Na žalost do današnjeg dana nije donesen novi Zakon o pomorskom dobru. Još uvijek se rade kojekakve izmjene, dopune i konzultacije, a to je osnovi dokument koji definira bilo kakvu moguću budućnost razvoja nautičkog turizma. Model povećanja broja veziva koji je bio predlagan 2009., tri puta po pet tisuća vezova u deset godina, je bio i još uvijek je definitivno najbolji pristup održivom razvoju nautičkog turizma u RH koji neće zahvatima u prostoru narušiti prirodne ljepote i resurse a dati će nove prihvatne kapacitete našim lukama za potrebe sve većeg broja nautičara koji nas iz godine u godinu posjećuju, kaže Lisjak.

Drugi razvojni scenarij

Model o kojemu govori je takozvani umjereni Drugi razvojni scenarij Strategije razvoja nautičkog turizma iz 2009., koji se temelji na istraživanjima provedenim za potrebe Studije razvoja, te prijedlogu da se u razdoblju od 10 godina poveća prihvatni kapacitet vezova za smještaj dodatnih 15.000 plovnih objekata na način da trećina vezova bude u lukama nautičkog turizma, trećina u postojećim lukama otvorenim za javni promet, te preostala trećina na površinama na kopnu.

Sean Lisjak

Do navedenog broja od 15 tisuća vezova Studija je došla temeljem hidrografskih istraživanja planiranih lokacija za luke, uvažavanjem preporuka iz oceanografskih istraživanja bio-raznolikosti Jadranskog mora i analize ugroženosti pojedinih lokacija s naslova sigurnosti plovidbe. Strategija je, također, predlagala poželjan raspored novih kapaciteta po županijama, s namjerom da se izgradnjom novih kapaciteta ublaže postojeće razlike u prihvatnim mogućnostima pojedinih županija, uvažavajući njihova obilježja, te uzimajući u obzir i maksimalne kapacitete predviđene prostornim planovima pojedinih županija.

U nautičkom turizmu i yachtingu i dalje se predviđa snažan rast potražnje, u značajnoj mjeri kao rezultat razvoja novih tržišta Bliskog istoka i azijskih zemalja te ekonomskog oporavka tradicionalno glavnih emitivnih tržišta zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Predviđa se da će glavni korisnici biti segment kupaca dobne skupine 55+, čiji aktivni životni stil, zdravlje i raspoloživ prihod omogućuju bavljenje yachtingom.

Strategijom predviđena ponuda 'stay&sail' aranžmana i učenje yachting vještina cilja upravo taj stariji segment. Rast potražnje za većim plovilima, predviđeno je Strategijom, rezultirat će proširenjem marina i njihovim osposobljavanjem za prihvat većih jahti, duljih od 12 metara i mega jahti, uključivo i na Mediteranu. Značajan novi aspekt u razvoju yachtinga su inicijative usmjerene prema okolišno odgovornom poslovanju.

Prognoze upućuju i na daljnji snažan rast cruisinga podržan percepcijom visoke vrijednosti za novac ovoga proizvoda i još uvijek niskom penetracijom tržišta. Cruising kompanije će i dalje značajno ulagati u privlačenje novih tržišnih segmenata, posebice mladih, obitelji s djecom, uvodeći nove rute, tematska putovanja te nove sadržaje i usluge na brodovima. Ekološka odgovornost i 'zelena' praksa postat će sve važnije teme za cruising industriju.

2630239

Devastirana obala

Zadovoljavanje sve većih potreba nautičara, moguće je jedino izgradnjom novih luka nautičkog turizma, koje je strategijom potrebno smjestiti u već devastiranim prostorima obale i otoka, odnosno izgradnja na mjestima gdje već postoji djelomično izgrađena infrastruktura, kroz revitalizaciju tih područja. Nadalje, predviđa se i rast tržišta brodica za iznajmljivanje, organizacije kružnih putovanja i jednodnevnih izleta, održavanja i popravka plovnih objekata u okviru luka nautičkog turizma i brodogradilišta, usluge vođenja plovnih objekata, snabdijevanje nautičara, usluge informiranja nautičara, usluge osposobljavanja i edukacije sudionika u nautičkom turizmu i druge.

Lisjak, međutim, kaže kako će ove i bilo koje druge odredbe biti teško provesti u praksi, što u prvom redu znači izmjene Zakona i pomorskom dobru (ZDPML).

– Mi kao Udruženje Marina, inzistiramo na što skorijem donošenju zakona, kako bismo znali »pravila igre« u budućnosti. Prije svega mislim na sigurnost investicije u nove marine, nove vezove i u investicije kojima zadržavate konkurentnost u cijelom koncesijskom razdoblju. Želim reći da je apsolutno nemoguće linearno promatrati potrebna ulaganja prilikom izgradnje nove marine od početka do kraja koncesijskog razdoblja, budući se trendovi u turizmu dinamično mijenjaju i prisiljeni ste ih pratiti ukoliko želite zadržati svoju konkurentnost. To dovodi do toga da je teško izamortizirati u potpunosti vlastita ulaganja do kraja koncesijskog razdoblja i zato tražimo u novom zakonu mehanizam koji bi bivšem koncesionaru, ukoliko izgubi na natječaju za novu koncesiju, osigurao na neki način povrat neizamortiziranog iznosa ulaganja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka