Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 3° 1
Sutra: 3° 3° 1
18. studenoga 2018.
Ispis članka: VALERIJ JUREŠIĆ Smijenjeni pročelnik za kulturu opet će se javiti na natječaj, a pravdu će tražiti do Strasbourga - Novi List

NoviList.hr

VALERIJ JUREŠIĆ Smijenjeni pročelnik za kulturu opet će se javiti na natječaj, a pravdu će tražiti do Strasbourga

Bivši pročelnik tvrdi da je žrtva pogreške

4. lipanj 2018 18:09

Napisao: Davor Mandić

U projekte sam ugradio svoje iskustvo, znanje, strast i rad, te pomogao da se u Primorsko-goransku županiju slije više od 100 milijuna kuna iz europskih fondova i otvore radna mjesta. Ako Ustavna tužba ne prođe, idem na sud za ljudska prava u Strasbourgu. Uopće ne dvojim u ishod

Suđenje je trajalo tri godine. Ja tužim 2. srpnja 2015., a rješenje Visokog upravnog suda mi je uručeno 23. svibnja 2018. I ne traje to slučajno toliko, jer nisu znali kako da sude, što se vidi i iz donesenih presuda – Valerij Jurešić / Snimio Damir ŠKORMLJ

U srpnju 2013. raspisan je natječaj za pročelnička mjesta u Primorsko-goranskoj županiji, nakon što je Zlatko Komadina dobio izbore. Valerij Jurešić javio se na natječaj za pročelnika Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu i pobijedio konkurenciju. U svibnju 2014. Ministarstvo uprave poništava natječaj, Komadina razrješuje Jurešića, ali kaže da i dalje ima njegovu potporu.

Na novom natječaju i opet je izabran Jurešić, ali Ministarstvo uprave opet ga poništava, župan razrješuje Jurešića, a on tuži PGŽ i dobiva odgodni učinak tužbe te nastavlja raditi kao pročelnik. Nakon toga stiže presuda Upravnog suda, pa Visokog upravnog suda, koji potvrđuje tu presudu i Jurešić je razriješen dužnosti.

To je kronologija slučaja koji je u javnosti okarakteriziran kao tipičan primjer nemoralnog uhljebljivanja, no Jurešić tvrdi da su mediji, pa onda i dio javnosti, potpuno pogrešno tumačili predmet spora.

Presudom Visokog upravnog suda odbijena je vaša žalba te je potvrđena presuda Upravnog suda u vašem sporu protiv PGŽ-a, nakon čega ste razriješeni dužnosti pročelnika.

Sporan je bio natječajni uvjet o pet godina radnog iskustva na odgovarajućim pozicijama, za koji vi tvrdite da ga ispunjavate, no upravni nadzor Ministarstva uprave i dva suda utvrdila su da ga niste »dokazali na nedvojben način«. Objasnite razliku u tumačenju.

– To je složen spor i možda je najbolje da krenemo od početka. Ova presuda je tek posljednja u četiri godine sporenja. Sve počinje prvim nadzorom Upravne inspekcije Ministarstva uprave iz 2014. koji utvrđuje da »nisam dokazao ispunjavanje posebnog uvjeta radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, obzirom da iz potvrda o stečenom radnom iskustvu dostavljenih uz prijavu na natječaju nije razvidno u kojem stupnju stručne spreme je ostvareno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima«. Dakle oni su prigovorili da to nije izričito pisalo u potvrdama.

Dakle ne kažu da nemate što treba, već da nije pisalo u potvrdama?

– Tako je. I tad je imenovanje poništeno, a raspisan drugi natječaj.

Taj natječaj ide 9. svibnja 2014.?

– Tako je, 7. je poništenje, 9. je objavljen natječaj, a 10. lipnja dobivam rješenje o imenovanju. U tom rješenju se između ostalog utvrđuje da imam završenu visoku stručnu spremu, da imam 12 godina, devet mjeseci i 13 dana radnog staža i više od pet godina radnog iskustva u struci.
Važno je reći što su bili elementi moje prijave, posebno potvrde poslodavaca koje oni kasnije odbacuju: Faust Vrančić d.o.o., Ustanova Pontes, Atletski klub Krk i PGŽ. Nadalje, četiri preporuke koje sam priložio (prof. dr. sc. Daniela Živković, tada predstojnica katedre za knjigu i nakladništvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, mr.sc. Nina Obuljen Koržinek, tada IRMO, a danas ministrica kulture u Vladi RH, dr. sc. Marijana Grbeša s fakulteta Političkih znanosti u Zagrebu i dr.sc. Aljoša Pužar, tada na Yonsei University u Seoulu, Koreja). Iz tih potvrda i preporuka vidi se složenost poslova koje sam radio, kao i njihova relevantnost na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Ali moramo odvojiti te dvije stvari: vašu stručnost od uvjeta kojima udovoljavate ili ne udovoljavate. Razumijete što je važno utvrditi: jeste li vi uopće trebali biti imenovani pročelnikom, odnosno udovoljavate li svim natječajnim kategorijama? Možemo razgovarati o složenosti poslova koje ste obavljali ranije, i jesu li to poslovi srednje, visoke ili koje druge spreme, ali ako u natječaju piše da se traži »dokaz o traženom radnom iskustvu od najmanje 5 godina na odgovarajućim poslovima (potvrda dosadašnjih poslodavaca o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, preslika ugovora o radu, rješenja i sl. iz kojih mora biti vidljivo ostvareno radno iskustvo u trajanju od najmanje 5 godina na poslovima tražene stručne spreme i struke)«, onda to znači da ako niste imali fakultet (traženu stručnu spremu i struku), ne možete imati ni iskustvo, s obzirom na to da ste diplomirali 22. ožujka 2013., a na natječaj se javili u kolovozu iste godine. Mi možemo razgovarati o tome je li to pravedno ili nije, ali tako stoji u Natječaju.

– To što govorite nikada nitko nije sporio, ni oba upravna nadzora, ni sudovi.

KU315X10

Ništa sporno u nalazima inspekcije

Nije sporio što?

– Evo, ovo je nalaz upravnog nadzora, u kojem piše: »Pri utvrđivanju ostvarenog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima radnog staža u struci nije odlučno kad je osoba stekla potrebnu stručnu spremu i struku, nego kad je radila na poslovima iste stručne spreme i struke.« Naime, mnogo je slučajeva kad ljudi rade na poslovima visoke stručne spreme, iako ju još nisu formalno stekli. Tako je iz raznih razloga po školama, kulturnim ustanovama, novinarstvu i gospodarstvu.

Citat je iz zapisnika upravnog nadzora (od 7. svibnja 2015.) po kojem se nastavlja spor, ali i u prvom isto piše. Važno je naglasiti da to ni prvom ni drugom nalazu inspekcije nije bilo sporno. Prema Zakonu o službenicima i namještenicima u LP(R)S i pripadajućim aktima to su dva odvojena uvjeta: jedno je da imaš diplomu, a drugo da imaš pet godina radnog iskustvo na odgovarajućim poslovima.

Ali ovo je onda u Natječaju nejasno sročeno i treba pojašnjenje: ako piše da se traže odgovarajući poslovi tražene struke i spreme, onda se to tako i tumači, onda je formalni uvjet imati pet godina radnog iskustva NAKON diplome.

– Razumijem vas, ali krivo čitate. Ono što sam citirao je mišljenje Ministarstva uprave na koje se svi pozivaju. To nitko ne spori, osim što je stvorena medijska slika zasnovana na lažnoj tvrdnji da je moralo proći pet godina od moje diplome da bi stekao takvo iskustvo.

KU315X1

Ali što je onda sporno i zbog čega ste razriješeni?

– Do toga dolazimo. Kao prvo, ja se nikad ne bih javio na ovaj posao da mi pravnici nisu potvrdili da ispunjavam uvjete. Išao sam istom logikom kao i vi; prvo sam pretpostavio da se ne mogu javiti, s obzirom na to da sam diplomirao tek u trećem mjesecu te godine. Ali pitao sam odvjetnika, rekao mi je da mogu, pojasnio zakon i upozorio me da trebam dokazati da sam radio takve poslove i da su oni tako bili kvalificirani.

Upravni nadzor tu izvodi akrobaciju i izjednačava radni staž i radno iskustvo, što je ogromna i dalekosežna pogreška. Tu je spor. Jedno je dokaz o radnom stažu, koji potvrđuje koliko si dugo radio i bio prijavljen na HZMO-u. To se dokazuje elektroničkim zapisom, odnosno ispisom iz matične evidencije HZMO-a. Drugo je dokaz o traženom radnom iskustvu najmanje pet godina na odgovarajućim poslovima. To su dvije različite stvari. Kad bi to bila samo radna knjižica, onda ne bi bilo potrebe za potvrdama o radnom iskustvu.

Upravni nadzor na kraju odlučuje da se sve vidi u radnoj knjižici. Suprotno odluci Ustavnog suda iz 2009. te odluci Upravnog suda Republike Hrvatske iz 2011. iz jednog drugog spora.

Oni, dakle, u upravnom nadzoru tvrde da je samo radno iskustvo iz radne knjižice važno?

– Da. Ja prilažem četiri potvrde, one koje smo ranije spomenuli. A oni pišu: »U predmetnom natječajnom postupku imenovani je kao dokaz potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima od najmanje pet godina uz prijavu na natječaj dostavio potvrdu o ostvarenom stažu i radnom iskustvu u tvrtki Faust Vrančić d.o.o.« Ostale potvrde više ne spominju. Oni se samo bave potvrdom Fausta Vrančića, koju sam sam potpisao, jer je to i bila moja tvrtka. Ali ja i s ostalim potvrdama, ako maknemo »sporni« Faust Vrančić, imam više od pet godina iskustva! Oni, dakle, ne osporavaju dokumentaciju koju sam priložio. Mogli su tražiti dodatnu dokumentaciju, potvrde, bilo što, ali ništa nisu tražili.

Sve rade bez mene

Ali vi ste ih onda pitali što ne valja?

– Ne, ja nemam pristupa, ja kao čovjek o čijoj se sudbini odlučuje uopće nemam pristupa tom nadzoru; sve rade bez mene. Čak i upravni postupak poznaje načelo pomoći stranci, a oni mene kao stranku koja je najizloženija ishodu izvida posve isključuju. Evo što oni onda kažu, da nisam »dokazivao radni staž i iskustvo u tvrtki ugovorom o radu.« Evo vam obrasca ugovora o radu kakav se tad potpisivao. Tu nema rubrike potrebne stručne spreme! Stručna sprema se navodi u sistematizaciji radnih mjesta koja im je i dostavljena i na koju nemaju prigovora. Osim da sam ju ja potpisao. Zbog toga oni traže od HZMO-a provjeru podataka o radnom stažu i odgovore na druga pitanja.

U odgovoru im HZMO kaže da je obveznik prijave podataka u matičnu evidenciju poslodavac te da je obvezan prijaviti između ostalog i podatak o stvarnoj stručnoj spremi radnika, kao i podatak o potrebnoj stručnoj spremi za posao za koji je sklopljen ugovor o radu. Ali kažu i sljedeće: »prilikom podnošenja prijava za priznavanje ili prestanak svojstva osiguranika obveznici poslodavci nisu dužni dostaviti dokaze o podacima koje prijavljuju.« Dakle oni kažu, da, mi to imamo tu unutra, oni nam trebaju javiti, a mi ne tražimo dokaze za to. I ne samo to: svaki poslodavac može u svakom trenutku te rubrike prepraviti! Bez ikakvih dokaza.

KU315X3

I oni takvu evidenciju uzimaju kao dokaz stručna spreme potrebne za rad na nekom radnom mjestu, a tamo ne piše ni naziv radnog mjesta, čak ni struka? I to im je potvrda radnog iskustva?

Kad su dobili ispis e-knjižice, gledaju prijavu iz Faust Vrančić d.o.o. i utvrde da je moja stvarna stručna sprema NKV (?!), a potrebna SSS. I to je za njih dokaz da nisam radio na poslovima visoke stručne spreme.

Ali tko bi i na osnovu čega mogao zaključiti da su to poslovi za visoku stručnu spremu?

– Poslodavac.

Ali na osnovu kojih parametara?

– Sistematizacija radnih mjesta se radi po kriterijima, a proizlazi iz strukture poslova kojima se tvrtka bavi. Bio sam direktor u tvrtki i upravljao timom osoba visoke stručne spreme. Poslovi koje sam radio – urednik, direktor, međunarodni konzultantski poslovi, svi ti projekti su poslovi za VSS. I to sve samo u toj tvrtki, a kažem da sam i bez toga imao dovoljno iskustva.

Dakle to je de facto diskrecijsko pravo poslodavca da odluči jesu li ili nisu neki poslovi za visoku stručnu spremu?

– Da, sistematizacijom. Evo i izvatka iz Zakona o mirovinskom osiguranju koji kaže čemu služe podaci sadržani u matičnoj evidenciji mirovinskog. Tu stoji da se ti podaci koriste za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. To je funkcija matične evidencije; koliko si radio i koliko si uplatio mirovinskog. I još kaže da se u bilo kojem trenutku može zatražiti dopuna ili promjena ako je nešto pogrešno.

Ispunio sam natječajne uvjete

A zašto to vi niste napravili?

– Zato što te dvije tvrtke više ne postoje. U to doba sam mogao, da je netko to zatražio od mene. To me posebno smeta: nadzor je izmijenio natječajne uvjete tijekom izvida i nikom ništa. Ja sam ispunio sve natječajne uvjete i dostavio dokumentaciju kakva je tražena. Oni su pak mogli tražiti da dopunim dokumentaciju odgovarajućom potvrdom iz matične evidencije HZMO-a. Ja bih to napravio i ne bi bilo spora. Ali to nisu napravili.
Dakle poslodavac šalje HZMO-u elektroničkim putem ispravak i to je onda javna isprava! To je ključ za razumijevanje akrobacije koju je poduzeo Upravni nadzor! Upravni nadzor i sudovi uzimaju za ključni dokaz o tvom radnom iskustvu evidenciju koju se u svakom trenutku može bez ikakvih dokaza promijeniti.

Ajde dobro još kod Upravnog nadzora. Ali što je sa sudovima, pa oni bi morali utvrditi gdje je tu pravičnost? Ja sam očigledno napravio neke propuste u unosu podataka u matičnu evidenciju, ali jedini natječajem i zakonom propisani dokumenti potvrđuju da ga imam? To je pitanje za sud, tome sud služi, da odredi pravično kad stvar nije posve jasna. Suđenje je trajalo tri godine. Ja tužim 2. srpnja 2015., a rješenje Visokog upravnog suda mi je uručeno 23. svibnja 2018. I ne traje to slučajno toliko, jer nisu znali kako da sude, što se vidi i iz donesenih presuda.

Kakva je bila presuda Upravnog suda?

– Ima puno spornog, ali ovo je karakteristično: »ovaj sud potvrđuje stav tužitelja (mene) da upis u radnoj knjižici svjedoči samo o dužini rada kod pojedinog poslodavca, a ne i o struci i stupnju stručne spreme na kojoj je zaposleni radio«, a onda malo niže suprotno: »Po stavu ovog suda potvrda HZMO-a kao javna isprava ima onu dokaznu snagu koja dokazuje odlučnu činjenicu na kojim je poslovima koje struke i stručne spreme tužitelj radio«. Na istoj stranici izriče suprotne sudove. A probajte pronaći u radnoj knjižici koji su to poslovi i koje su struke. Nema tog podatka! Ta presuda se zasniva na krivo utvrđenim činjenicama. A Visoki upravni sud samo potvrđuje presudu Upravnog suda. Uopće ne sudi, ni o čemu iz žalbe se ne očituje.

Konačno, to što su napravili je razvaljivanje sustava natječaja za posao. Ako bi se to primijenilo, moglo bi se koristiti za manipulaciju i proizvodnju kaosa na javnim natječajima za posao, u upravi prije svega. Izmjenama u matičnoj evidenciji HZMO-a moglo bi se dokazivati radna iskustva na svakakvim stručnim spremama, a poslodavci više ne bi uopće trebali vjerovati potvrdama ranijih poslodavaca, nego samostalno istraživati?!

Što ćete dalje napraviti, Ustavna tužba?

– Da, i to iz dva razloga: povrede prava na rad, jer sam doveden u neravnopravan položaj zbog rada u nezavisnom sektoru i kao samozaposlen, te povrede prava na pravično suđenje, jer sudovi nisu obavili svoj posao.

A dalje? Hoćete li se javiti i na treći natječaj za pročelnika ili ćete čekati eventualne pozitivne presude viših instanci pa vraćanje na posao?

– Ako Ustavna tužba ne prođe, onda idem na sud za ljudska prava u Strasbourgu. Uopće ne dvojim u ishod. Ali moram raditi, imam dvoje djece, obitelj, a ishod ustavne tužbe će biti za godinu dana ili više.

Radna mjesta za mlade i obrazovane

Hoćete li se javiti na natječaj ili ćete čekati?

– Javit ću se, podrška koju dobivam mi daje snagu da se borim za započete projekte i da zajedno sa svojim suradnicima u županiji nastavim. Stalo mi je do projekata koje sam pokrenuo, u koje sam ugradio svoje iskustvo, znanje, strast i rad, pomogao da se u Primorsko-goransku županiju slije više od 100 milijuna kuna iz europskih fondova i otvore radna mjesta za mlade obrazovane ljude s Kvarnera. Tu su Putovima Frankopana, Županijska kulturna mreža, još nekoliko EU i drugih projekata, ali i provedba strategije razvoja sporta koju smo donijeli prvi u Hrvatskoj, te reforma tehničke kulture. Pritom, EU projekti se provode s kratkim rokovima, zahtjevni su i lako je ostati bez ugovorenih sredstava. Ne želim da to dođe u pitanje.

Imate li i dalje podršku župana Komadine?

– Vjerujem da imam, ali to pitanje je ipak za župana, a ne za mene. Svjestan sam da sve ovo ne bih mogao napraviti da mi župan Komadina nije otvorio prostor, da nije prepoznao projekte koje sam predlagao i davao im podršku. Kao pročelnik mogu funkcionirati jedino u županovom timu i neću raditi taj posao ukoliko županova podrška izostane.