Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 24° 1
Sutra: 21° 25° 1
18. rujna 2018.
Ispis članka: Konferencija Novog lista o otocima: Da, otoci su do 30 posto skuplji i na njima nije lako živjeti - Novi List

NoviList.hr

Konferencija Novog lista o otocima: Da, otoci su do 30 posto skuplji i na njima nije lako živjeti

Panel diskusije

11. rujan 2018 11:48

Napisao: Edi Prodan

Završna riječ kao i iscrpni dokument koji će nakon Konferencije uslijediti trebali bi javnosti – posebno onoj od 120 tisuća stanovnika nastanjenih na svega 67 od 1244 jadranskih otočića i otoka – pojasniti što se od otoka očekuje u budućnosti

snimio Sergej Drechsler

OPATIJA – Točno u 10 sati u opatijskom hotelu Mileniji u organizaciji Novog lista započela je Konferencija »Razvoj otoka« koju je otvorio Anto Ravlić, glavni urednik Novog lista.

– Otoci su najljepši dio Hrvatske, a da bi bili i najpoželjniji za život treba im posvetiti posebnu pažnju, poglavito onima koji nemaju vezu s kopnom putem mostova. Dominantna struktura privređivanja na otocima je turizam, a njega nema bez ljudi. Njih će pak biti budu li imali radna mjesta. Ova je konferencija zamišljena tako da ponuditi dio odgovora nakon kojih će mladi ljudi ne samo poželjeti ostati na njima nego i – doseliti. Konferencijom želimo ukazati na puteve kojima treba krenuti da bi otoci u budućnosti naprosto bili – naseljeniji, istaknuo je Ravlić.

Skup je to koji je na jednom mjestu okupio impresivnu listu sudionika čiji je pak cilj približiti javnosti kako odredbe novog Zakona o otocima, tako i sve one inicijative kojima je zadatak pomoći daljnjem razvoju mnogobrojnih hrvatskih otoka. Kad je o Zakonu o otocima riječ, dokument je to što je u lipnju upućen na javni raspravu, a mijenja skoro dvadeset godina stari zakon. Nakon iscrpnih javnih rasprava uskoro bi mogao krenuti u saborsko usvajanje.

Konferencija je podijeljena na dva panela. U prvom, koji je upravo startao sudionici su gradonačelnici kvarnerskih otoka – Malog Lošinja Ana Kučić, Krka Dario Vasilić, Cresa Kristijan Jurjako, Raba Nikola Grgurić te gost iz Dalmacije, gradonačelnik Hvara Rikardo Novak.

2

S druge strane, na panelu koji će početi nešto iza podneva, nalaze se ljudi koji su unutar institucija sistema najvažniji za oblikovanje politike prema otocima. Prije svih tu su ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i njezina pomoćnica Tajana Huzak potom ministar turizma Gari Cappelli, državna tajnica za more Maja Mrakovčić Kostelac, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović, predsjednik Uprave Jadranke iz Malog Lošinja Sanjin Šolić te Vesna Barlović iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Završna riječ kao i iscrpni dokument koji će nakon Konferencije uslijediti trebali bi javnosti – posebno onoj od 120 tisuća stanovnika nastanjenih na svega 67 od 1244 jadranskih otočića i otoka – pojasniti što se od otoka očekuje u budućnosti. Iako je riječ o golemom bogatstvu, hrvatski su otoci žrtva strahovite višedesetljetne depopulacije tako da danas svega petnaestak otoka ima više od tisuću stanovnika. S druge strane, dio njih se u ekonomskom smislu jako dobro razvio tako da danas, posebno oni na Kvarneru, idu u red najbogatijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Mnoga dakle otvorena pitanja na koja danas u velikoj mjeri očekujemo – odgovore.

3

Uvodnu temu, statističku analizu turističkog prometa na otocima iznio je Saša Popovac, voditelj Odjela za istraživanje tržišta HTZ-a. Prema tim podacima ove je godine turistički promet zabilježen na 48 otoka, a vrlo je sličan lanjskom kada je na otocima zabilježeno 3,3 milijuna turista i 26 milijuna noćenja. Time je upravo na otocima ostvareno 26 posto svih hrvatskih noćenja. Otoci ostvaruju 18 posto dolazaka, a ono što je posebno zanimljivo – boravak turista je na otocima dva dana duži nego u kopnenim turističkim središtima. Otoci, dodao je Popovac, imaju 474 tisuće kreveta, što je trećina smještajnih kapaciteta Hrvatske. Dominantni smještajni kapaciteti na otocima su u kućnoj radinosti, a lider otočnog turizma na Jadranu je otok – Krk. Na kraju, dodao je Popovac, otoci 68 posto prometa ostvaruju ljeti, u punoj sezoni što je 7 posto više od ostatka Hrvatske.

24
Konferencija Novog lista o otocima / snimio Sergej Drechsler

Skupu se obratio i Gari Cappelli, ministar turizma koji otočnoj problematici prilazi i s nemalom dozom emocija s obzirom da je i osobno, kroz deset generacija – otočan.

– Često mi postavljaju pitanje – isplati li se ulagati u otoke? Silno me ljuti to pitanje jer i sami ovdje izneseni statistički podaci dovoljno govore kako je ulaganje u otoke itekako isplativo. Istina, i sam se divim investitorima u otoke jer ulaganje na njih je u startu 30 posto skuplje. Kad je riječ o Vladi čiji sam član, ona itekako prepoznaje problematiku otoka te čini sve da i novim Zakonom poboljša život na otocima. Velika su ulaganja u infrastrukturu otoka, u rive i rivice čak i u situacijama kad je na pojedinim otocima svega nekoliko stanovnika. No, to je upravo pokazatelj investicijskog zamaha u otoke čime se ubrizgava nadu u bolju budućnost života na otocima jer bolje povezivanje znači i obnovu života. Velik i često istican problem na otocima je i demografska obnova, a njezin najvažniji temelj je – zapošljavanje. Rekao bih kako je upravo zapošljavanje na otocima najvažnija demografska mjera. Nju pak mogu osigurati samo investicije, tako da bi to u jednom sažetom obliku bio moj odgovor na pitanje – isplati li se ulagati u otoke, istaknuo je Cappelli.

4

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac je pak istaknula kako bi novi Zakon o otocima trebao olakšati investiranje i put do EU fondova.

– Po prvi put u svojoj povijesti 26. listopada sjednica Vlade održat će se na jednom otoku, u Hvaru a tema će joj biti razvojna politika na otocima i posebno njihovom turizmu. uostalom našim je ustavom zajamčeno pravo na jednaki razvoj i status života na kopnu i otocima, a ponosni smo i na činjenicu da smo uz Finsku jedina zemlja koja ima Zakon o otocima. Moram istaknuti i to da su ulaganja u periodu od 2004. – 2017. godine bila velika čega je i dobra posljedica da je broj stanovnika na otocima, u razdoblju od 2001. do 2011. godine, porastao sa 125 na 132 tisuće stanovnika, naglasila je Žalac.

1
Na marginama konferencije Novog lista o otocima / snimio Ivica Tomić

Nakon »ministarskog uvoda« uslijedio je prvi panel kojeg su sudionici bili gradonačelnici najrazvijenijih otočnih gradova na Jadranu. Redom – Ana Kučić, Darijo Vasilić, Nikola Grgurić te Kristijan Jurjako s kvarnerskih destinacija Mali Lošinj, Krk, Rab i Cres pojačani s Rikardom Novakom, čelnim čovjekom Hvara. Voditelj Konferencije, zagrebački novinar Mislav Togonal, s prvim je setom pitanja krenuo prema – prometu. A prvi govornik – gradonačelnik Krka Vasilić. I teza o otoku koji je s kopnom povezan mostom stoga nije čudno da je jedna od rijetkih sredina u Hrvatskoj koja bilježi prirodni porast stanovništva kao i to da je u mnogim granama gospodarstva kao i po pitanju broja stanovnika hrvatski otočni lider.

– Ono što je problematično i što je na neki način negativna posljedica značajnog razvoja nama susjednih otoka i njihovog gospodarstva su velike prometne gužve koje Krk, zbog činjenice da su Lošinj i Cres u najvećoj mjeri, kao i Rab u manjem iznosu s kopnom povezani preko Krka i trajektne luke Valbiska. Naša cesta 102 je apsolutno preopterećena i jedina je šansa izgradnja autoceste između Krka i mosta Krk, pa i drugog mosta, kako bi se te gužve eliminirale, istaknuo je Vasilić.

vasilic

Prometna problematika dominirala je i u izlaganju Kristijana Jurjaka, posebno činjenica da je prometnica koja povezuje Cres i Porozinu, jednu od najoptrećenijih trajektnih luka u Hrvatskoj u – katastrofalnom stanju.

– Istina, no moram istaknuti kako bi se i ta činjenica s početkom 2019. godine trebala, makar u jednom manjem dijelu, počet mijenjati. Tu je i problem dovođenja vodovodne vode za sjeverni dio otoka Cresa, a površinom je riječ o području veličine otoka Raba, za što nam je najveći problem mali broj stanovnika na tom području tako da ti projekti ne udovoljavaju određenim kohezijskim programima putem kojih se mogu osigurati sredstva za jednu takvu investiciju, istaknuo je Jurjako.

Najoptimističnije je pak bilo izlaganje Ane Kučić, gradonačelnice Malog Lošinja.

– Prometno gledano, cesta koja nas povezuje s Mergom je obnovljena i udovoljava svim kriterijima modernog prometa, a jednako tako mnogo se investira i u povezivanje s našim najvećim, nastanjenim otocima Velim i Malim Srakanama, Unijama, Suskom i Ilovikom. Pitanje vode rješavamo i putem desalinizacije, a velika se sredstva ulažu u školstvo i kulturu. Često se ovdje postavlja pitanje demografske obnove za koju je dakako baza zapošljavanje. Mi učenicima osnovnih škola osiguravamo najviši mogući standard, a stipendiranjem srednjoškoalca i studenata želimo osigurati i nama prijeko potrebna zanimanja, naglasila je Kučić.

kucic

Rab je pak u središte zanimanja drugog dijela prvog panela stavio – zdravstveni turizam. O radu u Psihijatrijskoj bolnici Rab ovisno je desetak posto stanovništva tog otoka, a intencija je da se ona sve više počinje pojavljivati i u ulozi – zdravstvenog turizma. Grgurić se s takvim razmišljanjem u cjelosti složio, a produženje turističke sezone se jako lijepo može ostvariti upravo putem jačanja zdravstvenog turizma. Istina, ta je razmišljanja nadopunio Jurjako s maksimom kako je najprije potrebo osigurati optimalni zdravstveni standard za domaće stanovništvo pa tek onda krenuti u – zdravstveni turizam.

Kućić i Jurjako su istaknuli i jako dobru međuotočnu suradnju kao i početak izrade zajedničkog masterplana razvoja turizma na ta dva otoka.

Žestoki Sablić i Burburan

Glas naroda, komentare iz publike posebno su burno, pa i bučno u slučaju kapetana Zvonimira Sablića, istaknuli on i Feruccio Burburan. Obojica su istaknula veliku kritiku izgledu prometnice koja povezuje Cres, ili konkretno križanje prema Belom i Porozinu kao i izostanak projekta koji bi na sjeverni dio Cresa doveo vodovodnu vodu.

– Ovdje slušamo kako se na otocima koji imaju jednog ili dva stanovnika grade rive, kako se na Unije dovodi voda, a na sjeveru Cresa ni vode ni ceste. Kako je dakle to u Malom Lošinju moguće, a na Cresu ne ide? Da se možda ne nako vrijeme zamijene čelni ljudi tih gradova, zapitao se Burburan, podrijetlom upravo sa sjevera Cresa, dodavši da je prema današnjem stanju evidentno kako se taj dio otoka ne prepušta ljudima nego – divljim svinjama.

Kapetan Zvonimir Sablić u jedno se »rubnom« tonu, povišenog glasa obrušio na Sanjina Šolića zbog »nekritičko prepuštanje Čikata Rusima« kao i na žičanu ogradu koja »običnom« stanovništvu brani dolazak na plažu na mjestima gdje su se dogodile »ruske investicije«.

Grgurić je pak povezanost otoka s kopnom proširio i na pitanje međusobne otočne povezanosti.

– Da bi gradonačelnica Malog Lošinja stigla u posjet Rabu treba joj onoliko vremena koliko je potrebno da bi se iz Raba stiglo u – München. Ne postoji ni jedan razlog da tako bude i dalje jer naša međusobna udaljenost nije velika, za razliku od mogućnosti suradnje, naglasio je Grgurić.

Ono što je karakteriziralo prvi panel bile su i velike pohvale ovogodišnjem radu Jadrolinije, njihovoj spremnosti da bez ikakvih posebnih intervencija uvode u situacijama velikih gužvi i vanredne trajekte, kao i na kvaliteti trajekata koje posjeduju. Osim panelistima, tim se pohvalama pridružila i dožupanica Marina Medarić, i sama otočanka, stanovnica Cresa.

Unekoliko drugačije bilo je izlaganje gradonačelnika Hvara, kad je turizam u pitanju jednog od najrazvijenijih otoka u Hrvatskoj.

– Često kažu kako je na Hvaru skupo. Je, ali Hvar je St. Moritz hrvatskog turizma pa je nekako logično da je tako. Drugo je pitanje život stanovnika i činjenica da im se više isplati otputovati u Split po spizu nego ju kupovati u Hvaru. Da, otoci su 30 posto skuplji i to nije lako podnositi jer naš standard sigurno nije toliko viši od prosjeka Hrvatske stoga su svi pozitivni državni, zakonski procesi koji potiču razvoj otoka poželjni, istaknuo je Novak koji je primjetio i to da su veze kvarnerskih otoka brze, da vožnje trajektom traju svega po dvadesetak minuta, dok se do Hvara mora ploviti dva sata što ga stavlja u dodatno nepovoljni položaj.

medaric

Prvi je panel završio zaključkom kako je razvoj otoka i njihovo participiranje u hrvatskom turizmu u pozitivnom trendu, no jednako tako otoci su i golemi neiskorišteni prostor za razvoj mnogih grana gospodarstva, ne samo danas apsolutno dominantnog turizma.