Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 6
Sutra: 11° 11° 6
21. studenoga 2019.
Razgovor s povodom

foto Željko Plazonić: Prioritet je trebala biti treća faza projekta, a ne bolnica za majku i dijete

Ilustracija: KBC Rijeka, foto: Sergej Drechsler
Ilustracija: KBC Rijeka, foto: Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 6. listopad 2019. u 19:30 2019-10-06T19:30:52+02:00

Kako god to sada zvučalo, nama u prvim fazama bolnice nisu trebale ginekologija i pedijatrija. Da smo izgradili bolnicu u kojoj bi bila interna, kirurgija, neurologija i onkologija, onda bismo u okviru tih klinika imali i dječje odjele dok se ne izgradi bolnica za djecu.

Željko Plazonić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i predsjednik dvaju povjerenstava za izgradnju bolnica – nove bolnice u Puli i bolnice za majku i dijete u Rijeci – ne krije svoje zadovoljstvo činjenicama što bi oba projekta ukupno vrijedna oko milijardu i pol kuna trebala biti gotova za godinu dana, kada se očekuje da će Pula dobiti bolnicu, odnosno za dvije pol godine, što je predviđen rok za dovršetak druge faze izgradnje nove riječke bolnice na Sušaku.

Kao liječnik koji je cijelu svoju profesionalnu karijeru proveo u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, gdje je prije više od dva desetljeća pokrenuo program invazivne i intervencijske kardiologije, puno ranije nego što je postao državni tajnik bavio se temom nove bolnice. Svoje stavove o novoj bolnici i funkcioniranju bolničkog sustava, artikulirao je i kao lokalni HDZ-ovac, član i potpredsjednik Županijske skupštine, izazivajući time polemike s lokalnom vlasti za koju i danas kaže da svojom šutnjom o tijeku projekta nove riječke bolnice, ovu kapitalnu investiciju stavlja u negativan kontekst.

Pozitivni i negativni komentari

– Novi KBC Rijeka na jednom mjestu najveća je dosadašnja investicija u hrvatskom zdravstvu od osnivanja Republike Hrvatske. Radi se o 890 milijuna kuna za koje je država dala jamstva i odobrenje za kreditno zaduženje i realizaciju programa u jednom financijskom iznosu. Bilo je u planovima to podijeliti na dva financijska segmenta, što je predstavljalo probleme kod natječaja za izvođača radova jer bi poskupljivalo gradnju i stvaralo nepotreban financijski i operativni problem koji je bilo najlakše riješiti objedinjavanjem investicije koja u početku iznosila 750 milijuna kuna. Prvi plan je bio financirati gradnju kroz dvije kreditne linije od 330 milijuna kuna i 350 milijuna kuna plus 70 milijuna kuna koje su uložene u iskop tzv. jame za bolnicu i objedinjeni hitni medicinski prijem. Objedinjavanje financiranja stvar je koja je učinjena dogovorom, a najveće zasluge idu premijeru Plenkoviću. Kad god je trebalo donijeti definitivnu odluku, uvijek je sve prelomio premijer jer treba znati da kod ovakvih pitanja postoji i veliki interes ministra financija koji brine o državnim sredstvima, što uostalom pokazuju njegovi rezultati. Potom smo odabrali izvođača koji je udovoljavao uvjetima natječaja i koji je bio skuplji od predviđenih sredstava za 124 milijuna kuna pa je i ta sredstva trebalo dodatno osigurati i ishodovati suglasnost Vlade. Konačno, to je sve rezultiralo odabirom izvođača i početkom izvođenja radova na izgradnji bolnice za majku i dijete. Od početka je bilo pozitivnih i negativnih komentara.

3924151

To je meni jasno jer smo takva zemlja, no negativni komentari uvijek djeluju negativno na proces kao takav. Svi koji su imali negativan stav prema izgradnji nove bolnice zapravo nemaju saznanja o cijelom administrativnom putu kada se krene u realizaciju takvog projekta. Dat ću vam primjer Pule gdje smo imali jako dobru suradnju između ravnateljstva Opće bolnice Pula, lokalne samouprave i Županije te Ministarstva i Vlade. Projekt koji je počeo 2011. bit će dovršen 2020. godine s kompletno opremljenim novim bolničkim sustavom na jednom mjestu. U Puli su svi bili jednako uključeni i maksimalno angažirani na realizaciji projekta i bio sam oduševljen s njihovim pristupom. Takav pristup mi u Rijeci nedostaje. Tu su i komentari da HDZ radi desant na Rijeku. Ja im poručujem, ako se to odnosi na moje aktivnosti za izgradnju nove bolnice koje provodim kao državni tajnik, onda treba znati da je Rijeka moj grad i da je u povijesti nezabilježeno da netko provodi desant na svoj grad.

Odluka nije dovoljna

Želite reći da malodušnost može sabotirati i akcije na vlastitom terenu?

– To je jedna riječ koju ne bih koristio. No, sama šutnja lokalne zajednice dovoljna je da projektu daje negativni kontekst. To jednostavno nije dobro, nije stvaralački. Mislim da Rijeka to osjeća u mnogim segmentima i vide se posljedice koje nisu dobre. To je isključivo moj dojam, koji me jako žalosti.

Međutim, odluku o gradnji riječke bolnice prije četiri godine donijela je SDP-ova vlada.

– Donijeti odluku vrlo je jednostavno. No, je li samo ona dovoljna vidimo po razdoblju koje je proteklo do realizacije projekta. U politici je jednostavno donositi odluke i govoriti o htijenjima, nastojanjima i željama. No, mjere se rezultati rada i to je jedini pravi parametar. SDP-ova vlada donijela je i neke potpuno krive odluke o gradnji bolnice, kao što je ugovor s CEI-om koji je bio potpuno ekonomski deplasiran. No, ne želim o tome razgovarati, već o financijskoj konstrukciji koja je osigurana i o bagerima koje čujemo dok razgovaramo. Je li to zasluga HDZ-a ili SDP-a? Meni je kao utemeljitelju HDZ-a drago da je upravo naša Vlada započela realizaciju višedesetljetnih želja i potreba građana za izgradnjom modernog KBC-a na jednom mjestu.

bolnica

Drugim riječima, jamčite li da će za dvije i pol godine doista na Sušaku biti dovršena bolnica za majku i dijete?

– Ovo je hodogram aktivnosti vezan uz ovaj projekt: ugovor o javno-privatnom partnerstvu (JPP) za izgradnju novog KBC-a potpisan je 2013. godine s CEI-em i propao je. Ugovor o realizaciji JPP-a potpisan je opet 2014. godine, a 2015. godine tadašnja vlada je donijela odluku o namjeri davanja državnih jamstava za kreditno zaduženje za novi KBC Rijeka. U 2017. godini donosimo odluku o izmjenama i dopunama odluke o davanju državnih jamstava u korist HBOR-a. U to vrijeme čuo sam da kopamo predizbornu jamu da bismo dobili poene na izborima, a sad se govori da smo položili kamen temeljac pa ćemo stati. No, to jednostavno nije istina. Mi smo zaokružili kompletnu financijsku konstrukciju, dobili smo sve suglasnosti i idemo definitivno u izgradnju druge faze novog KBC-a. Paralelno smo već u trećoj fazi nove bolnice za koju smatram da je najvažnija za riječki KBC.

Bolnica za sutra, ne za danas

Smatrate da je treća faza koja bi trebala objediniti sve klinike na Sušaku morala biti prioritet?

– Kako god to sada zvučalo, nama u prvim fazama bolnice nisu trebale ginekologija i pedijatrija. Pedijatrija je danas po broju pacijenata srećom vrlo mala, a nažalost po pitanju nataliteta smo demografski negativni. Da smo izgradili bolnicu u kojoj bi bila interna, kirurgija, neurologija i onkologija, onda bismo u okviru tih klinika imali i dječje odjele dok se ne izgradi bolnica za djecu. Dakle, time bismo riješili i skrb o djeci, ali i o onim pacijentima koji su najzastupljeniji, kad je u pitanju morbiditet. Primjerice, moramo danas razmišljati da se u Hrvatskoj formira hrvatski institut za liječenje tumora, jer imamo strahovit porast oboljelih od malignih bolesti.

Riječki KBC pionir u korištenju modela JPP-a?

Koji su mogući modeli financiranja treće faze?

– Samo su dva moguća modela. Ili će i treću fazu financirati država, kao što se financira sadašnja etapa izgradnje, ili će se primijeniti model javno-privatnog partnerstva (JPP). To bi ujedno bila prva bolnica izgrađena u Hrvatskoj koja je financirana uz pomoć modela JPP-a. Mnoge bolničke institucije u svijetu grade se tako. Naime, postoji jedno ekonomsko pravilo da se svaka investicija u zdravstvu koja prelazi deset milijuna eura, gradi po modelu JPP-a. U JPP-u cijela procedura koja prethodi samoj izgradnji ide puno brže nego što je to bio slučaj s procedurom oko početka izgradnje druge faze riječke bolnice.

Postoji li barem okviran iznos koliko bi koštala treća faza bolnice?

– Više nego ova faza koja je u tijeku. Objekt je sigurno kompleksniji u svim elementima od izgradnje do opremanja.

Nije li vaša redistribucija prioriteta gradnje pomalo heretičan stav predsjednika povjerenstva za gradnju bolnice za majku i dijete?

– To bi bilo idealno. Nisam o tome odlučivao i sad ne mogu mijenjati već provesti u djelo ono što su drugi prije mene odlučili. Govorim o ideji koja bi bila korisnija za našu buduću medicinu. Devedeset posto naših pacijenata nalazi se u okviru internističke, kirurške, onkološke i neurološke kazuistike. To je ono od čega obolijevamo dok su pedijatrijske bolesti u smanjenju. Bolnica se ne gradi danas za danas, već za trideset godina unaprijed, a kako će izgledati u budućnosti može se izračunati i predvidjeti.

Koje ste sve pripreme pokrenuli za treću fazu nove riječke bolnice?

– Svjetska banka od Ministarstva zdravstva tražila je odobrenje za izradu studije izvedivosti za treću fazu. Radi se o studiji vrijednoj oko 754 tisuće eura koju će financirati Europska investicijska banka. To je vrlo opsežna analiza koja će za nas biti besplatna, a na osnovu te studije moramo krenuti u iznalaženje oblika financiranja završnog dijela. U startu je za treću fazu bilo predviđeno javno-privatno partnerstvo. Hoće li i dalje to biti izbor modela financiranja, ne mogu reći jer je riječ o odluci najviših struktura Vlade.

Suvremena oprema

Kako ocjenjujete kvalitetu usluge koja se pruža u sadašnjim prostorima KBC-a Rijeka?

– U ovom trenutku 75 milijuna kuna uloženo je uz pomoć EU fondova u jednodnevne bolnice i jednodnevne kirurgije koje su opremljene najsuvremenijom opremom i svi su prostori rekonstruirani. Nabavili smo najsuvremniji mamografski uređaj, dvije nove angiosale, uređaj za magnetsku rezonancu, MSCT, nabavljene su radne jedinice za ORL, zatim 3D navigacijski sustav za elektroablacije, laparoskopski stup, ehokardiografska oprema, ultrazvuk za srce i ultrazvuk za ginekologiju. U državnom proračunu za 2019. i projekcijama za 2020. i 2021. godinu planirano je 150 milijuna kuna za poslovne objekte, što bolnica treba realizirati. Mislim da su to dobri rezultati za tri godine rada. Adaptirali smo i zapuštene klinike poput Klinike za kirurgiju uz pomoć lokalnih struktura. Moramo tekuće poslove rješavati, a ne čekati novu bolnicu.

bolnica2

Rekli ste prije ovog razgovora da podaci HZZO-a pokazuju kako se sve više pacijenata s ovog područja liječi u Zagrebu?

– To su podaci koji me ne vesele. Pacijenti sigurno ne odlaze iz Rijeke na liječenje u Zagreb jer mi ulažemo u prostore i podižemo standarde. Mislim da je za njihov odlazak kriv neadekvatan kadrovski menadžment koji ponekad nije na nivou, pogotovo ako je suditi po dopisima koje mi u Ministarstvu zdravstva primamo. Upoznati smo da postoji čitav niz klinika u KBC-u Rijeka koje imaju problema u međuljudskim odnosima, kao i s činjenicom da pacijenti iz našeg kraja svoje medicinsko zbrinjavanje ostvaruju u Zagrebu.

O kojim je klinikama riječ?

– Ne bi bilo kolegijalno to u javnosti iznositi. O tim problemima ravnateljstvo je dužno poduzeti sva rješenja u skladu s postojećim zakonima. Oni koji se u ovom pronalaze, umjesto ljutnje, neka učine vlastitu analizu svojih dosadašnjih standarda liječenja pacijenata i samih ishoda liječenja.

bolnica3

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija