Novi hrvatski paradoks

Država istovremeno legalizira bespravnu gradnju i kazneno progoni bespravne graditelje

Jagoda Marić

Ako se ne izmijeni Kazneni zakon policija i državni odvjetnici i dalje će morati kazneno goniti one koji bespravno grade kuće i zgrade i one koji svoju gradnju nisu uspjeli legalizirati



ZAGREB Država će legalizacijom bespravne gradnje na određeni način pružiti priliku za amnestiju počiniteljima kaznenog dijela, kojih prema procjeni Vlade u Hrvatskoj ima više od 150 tisuća. No, ako ne izmijeni Kazneni zakon značit će to da policija i državni odvjetnici i dalje trebaju kazneno goniti one koji bespravno grade svoje kuće i zgrade i one koji svoju gradnju nisu uspjeli legalizirati. I dok jedni budu legalizirali svoje kazneno djelo, drugi će za isti čin posla imati sa sudovima. Moglo bi se dogoditi čak i to da se nekome sudi za kazneno djelo bespravne gradnje, dok mu istovremeno državni službenici odobravaju legalizaciju kuće. Iako se broj bespravnih graditelja koje država kazneno goni izražava u promilima ipak ima i građana koji su osuđeni za to kazneno djelo. 


Prema podacima državnog odvjetništva u prošloj je godini za kazneno djelo protupravne gradnje optužen 151 građanin, odnosno oko 0,1 posto onih koji su ilegalno sagradili svoje objekte. Sudovi su izrekli 90 osuđujućih presuda, pa je 39 počinitelja kažnjeno novčanom kaznom, dvojica su dobili sudske opomene, a 49 kazni su uvjetne kazne zatvora. To znači da u prošloj godini nijedan počinitelj kaznenog djela bespravne gradnje nije kažnjen kaznom zatvora. Uz to u DORH-u otkrivaju da su na 17 presuda uložili žalbe, što znači da bi se neki građanin ove jeseni mogao naći u situaciji da sud usvoji žalbu DORH-a i da ga kazni novčano, uvjetnom kaznom ili kaznom zatvora, a da istovremeno država legalizira njegovu kuću. 


Kazneni zakon razlikuje lakši i teži oblik bespravne gradnje. Tako je svaka gradnja »bez potrebne građevinske dozvole ili protivno propisima ili odlukama nadležnih državnih tijela« kažnjiva novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Novčana kazna može biti od deset do 300 dnevnih dohodaka osobe koja je ilegalno gradila, a ako je riječ o građaninu bez primanja sud određuje visinu dohotka na osnovu imovine ili uzima prosječan osobni dnevni dohodak u zemlji kojeg utvrđuje Vrhovni sud. Kako taj prosječan dnevni dohodak iznosi oko 178 kuna to znači da počinitelji s prosječnom plaćom mogu biti mogu biti kažnjeni od 1.780 kuna pa sve do 53.400 kuna. 




Za kazneno djelo bespravne gradnje u području koje proglašeno kulturnopovijesnom cjelinom, kulturnim dobrom ili zaštićenom prirodnom vrijednosti ili područjem od posebnog interesa za državu, zakon propisuje samo kaznu zatvora i to od šest mjeseci do pet godina. To bi značilo da se zatvorom kažnjava gradnja u parkovima prirode, šumskom području, pomorskom dobru ili zaštićenom obalnom pojasu od 70 metra od mora izvan naselja. S druge strane zaštićeni obalni pojas izvan naselja bit će područje u kojem će država dopuštati legalizaciju kuća koje su do 30. studenog 2009. godine služile za stanovanje. 


Takva praksa, kaže Zorislav Antun Petrović član upravnog odbora Transparency Internationala, pokazuje kako zakonski prijedlozi kojima se predlaže legalizacija bespravne gradnje otvaraju brojne nedoumice i ostavljaju prostora za različito tumačenje, a time i za nejednako postupanje prema građanima i stvaranje novih nepravdi.