Birokracija buja: Vlada osniva Ured za dijasporu skuplji od pomoći Hrvatima u BiH

Osim troškova Ureda Hrvatska će podmirivati i troškove Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske u kojem će biti i do stotinjak ljudi, kao i trošak Hrvatske matice iseljenika

ZAGREB U borbi protiv proračunske krize Vlada je ukidala brojne urede i agencije u državnoj upravi i smanjivala naknade u raznim savjetodavnim tijelima, ali radi boljih odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske odlučila je malo »pojačati« administraciju. Tako u svom prijedlogu zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske Vlada predviđa osnivanje središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, te Savjeta koji će imati stotinjak članova.

  Središnje državne urede Vlada ima samo za e-Hrvatsku i za razvojnu strategiju, a svaki od njih državu godišnje košta više od 20 milijuna kuna. Ukoliko jednako toliko bude trošio i središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske to znači da će administracija koja će se brinuti o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske godišnje koštati više nego sva pomoć koju država isplati Hrvatima u Bosni i Hercegovini.   

Otplate kredita

Pomoć Hrvatima u BiH za programe u sportu, kulturi, zdravstvu i medicini u ovoj je godini 16 milijuna kuna, a u 2012. godini izdatak je i manji i iznosi 14 milijuna kuna. U to nisu uračunate otplate kredita za izgradnju kampusa u Mostaru od oko 18 milijuna kuna godišnje. No, kad taj trošak prestane za koju godinu, administracija u Hrvatskoj koja se bavi Hrvatima izvan Hrvatske doista će koštati više nego ono što Hrvatska ulaže za programe tih ljudi.

Posao novog ureda bit će između ostaloga i evidentiranje gospodarstvenika, ulaganja  i novčanih doznaka Hrvata izvan  Hrvatske, a onima koji se  žele vratiti posao će se olakšati tako što će središnji državni ured ustrojiti još jedan ured – Ured dobrodošlice. Ured će osmisliti i način izdavanja »Hrvatske kartice« koja će Hrvatima izvan Hrvatske omogućiti povoljnije uvjete turističkih putovanja, organizirani boravak u Republici Hrvatskoj i sudjelovanje na kulturnim događanjima.

Osim tih »pogodnosti« Hrvati izvan Hrvatske mogu se nadati i osnivanju dokumentacijskog centra i Muzeja, a Sabor će odrediti i kojeg će se dana obilježavati »Dan Hrvata izvan Republike Hrvatske«, a Vlada dobiva ovlast da dodjeljuje posebna priznanja zaslužnim osobama, udrugama i institucijama, za izniman doprinos jačanju odnosa i suradnje između Hrvatske i Hrvata izvan Hrvatske.

  Trošak Ureda zapravo neće biti cijeli administrativni trošak, jer će Hrvatska podmirivati i troškove Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske u kojem će biti i do stotinjak ljudi i koji će se sastajati barem jednom godišnje u Hrvatskoj. Tu je još i trošak Hrvatske matice iseljenika koja će u ovoj godini potrošiti 5,9 milijuna kuna, od čega će najveći dio oko 65 posto ili 3,8 milijuna kuna otići na plaće zaposlenih.     Pored toga Sabor ima Odbor za Hrvate izvan Hrvatske, a pri Ministarstvu vanjskih poslova ustrojene je Samostalna služba za Hrvate u inozemstvu i kulturu.   

Šef i tri pomoćnika

Posao te službe je, prema Uredbi o ustrojstvu, da skrbi o očuvanju nacionalnog identiteta svih generacija Hrvata u inozemstvu, potiče njihov povratak u Hrvatsku, vodi brigu o doseljenim Hrvatima i njihovoj prilagodbi životu u Hrvatskoj, priprema i provodi natječaje usmjerene pružanju potpore Hrvatima u inozemstvu i doseljenim Hrvatima, brine o uvažavanju statusa hrvatskih autohtonih manjina i ostvarivanju njihovih manjinskih prava, te prati pravni i politički položaj Hrvata u inozemstvu.

Središnji državni ured trebao bi sada raditi isti posao. Zakon još predviđa da će koordinirati i nadzirati svih aktivnosti između nadležnih ministarstava i ostalih nositelja suradnje. Formiranjem tog ureda Hrvatska će dobiti još jednog državnog dužnosnika, a uz to će šef ureda imati i tri pomoćnika.