MOL će izaći s bogatijom ponudom dioničarima Ine

Mađari su 15. prosinca neuspješno pokušali male dioničare  koji drže više od osam posto udjela privući ponudom od 2.800 kuna po dionici i preuzeti većinski paket

Ponuda MOL-a malim dioničarima Ine nije uspjela. Mađarskoj tvrtki zasad nije pošlo za rukom preuzimanje većinskog vlasništva nad Inom, iako je 15. prosinca male dioničare, koji drže više od osam posto udjela u naftnoj kompaniji, pokušala privući ponudom od 2.800 kuna po dionici.

Kad istekne sadašnja ponuda, a to će biti danas, MOL će vjerojatno izaći s novom ponudom malim dioničarima kako bi preuzeo većinski udio u hrvatskoj kompaniji i time potvrdio svoja sadašnja upravljačka prava, što je očekivani slijed događaja još od početka privatizacije Ine 2003. godine – procjenjuju ekonomski analitičari dr. Ante Babić i dr. Ljubo Jurčić.Cijena dionice Ine na Zagrebačkoj burzi od sredine prosinca do danas skočila je na oko 3.200 kuna, a trgovina njome u nekoliko tjedana popela se na nezapamćenih nekoliko stotina milijuna kuna. No, prodane dionice nisu otišle u vlasnički portfelj MOL-a, nego su ih po cijeni većoj od 2.800 kuna uglavnom kupila četiri hrvatska obavezna mirovinska fonda.

Kao u zlatna vremena

Udjeli MOL-a i Vlade u Ini ostali su do 10. siječnja nepromijenjeni i iznosili su 47,16 i 44,84 posto dionica. Svoj dio kolača u međuvremenu su povećali  mirovinski fondovi Allianz, Raiffeisen, PBZ  Croatia osiguranje i Erste Plavi, koji ukupno drže 3,57 posto dionica, prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

Tako je dionica Ine tijekom prosinca iznenada oživjela Zagrebačku burzu. Ozračje na njoj vratilo se u zlatna vremena prije početka financijske i ekonomske krize u 2008. godine. No, čini se da je to kratkotrajni uzlet Burze, a stvari bi se mogle vratiti u kolotečinu kad se ispuše aktualna pomama za vrijednosnicom naftne kompanije.

– Mislim da će se stvari oko dionice Ine, a time i njezina cijena, smiriti negdje do ljeta, procjenjuje Ljubo Jurčić. To može potrajati i dulje ako MOL bude povukao potez koji će potaknuti nove transakcije tom dionicom. Svjedočimo procesu uređivanja odnosa u Ini, a stvari će se smiriti kada MOL bude konsolidirao svoje vlasništvo (većinsko), nakon što mu prvi pokušaj nije uspio, smatra profesor.

Slučaj Plive

Ante Babić podsjeća da je hrvatska javnost već svjedočila preuzimanju jedne velike kompanije, Plive. Za nju su se borili američki Barr i islandski Actavis, a njihovo natjecanje je trajalo četiri mjeseca, u ljeto i jesen 2006. godine, kada su dali nekoliko ponuda za preuzimanje Plive. Nitko od njih nije iznio novu ponudu dok nije istekla stara. Na kraju je Plivu preuzeo Barr ponudivši cijenu od 820 kuna po dionici, ili 20 posto više od cijene na početku njihova natjecanja. Međutim, razlika spram Plive je u tome što MOL u preuzimanju Ine nema pravog suparnika.– Čudi me što Vlada, kad smo već krenuli u prodaju Ine MOL-u, nije mađarskoj kompaniji pustila kupnju dionica Ine, kaže Babić koji vjeruje da mirovinski fondovi udjele u naftnoj tvrtki kupuju u dosluhu s Banskim dvorima i »pritom se kockaju našim mirovinama«.

Mirovinski fondovi odbacuju takve tvrdnje i uvjeravaju javnost da dionice Ine kupuju »u interesu članova mirovinskih fondova«, odnosno zbog zarade. Prema stanju vlasništva od 10. siječnja, četiri fonda s ukupno 3,57 posto kupljenih dionica nisu spriječili MOL da preuzme većinski udio i Ini i izađe s novom ponudom. Treba li očekivati rast cijene dionice Ine, koja je u zlatna vremena prije krize dosezala oko 3500 kuna, a prije ponude MOL-a pala je na oko 1600 kuna?

Ne vrijedi

– Ovdje se ne radi o tome koliko vrijedi Ina, odnosno njezina dionica, nego o tome kolika je potražnja za preuzimanjem Ine. Teško je očekivati da Inu preuzme netko drugi osim MOL-a, upozorava Jurčić. Istina, potražnju za dionicama uvjetuje i dividenda koja se od njih očekuje, ali kad je riječ o preuzimanju Ine, ona nema konkurentskih kupaca. Stoga se, prema mišljenju Jurčića, sadašnja cijena dionice Ine teško može održati, a to što se sada s njome događa, »tipičan je primjer špekulativnog incidenta«.

Babić također misli da dionica Ine realno ne vrijedi 3200 kuna.– Ina toliko ne vrijedi, jer proteklih godina nije radila ono što su radile druge energetske kompanije. Nije se dovoljno ulagalo u rafinerije, u istraživanja i razvoj. Ina je danas devastirana kompanija koja, prema procjenama različitih konzultanata, ima 30 do 50 posto zaposlenih viška. Zbog svega toga Ina će i sljedećih desetak godina stagnirati, procjenjuje Babić.

Neovisno o tome kad će se prašina oko dionice Ine slegnuti i trgovina njome smiriti, na Zagrebačkoj burzi su zadovoljni događajima nakon sredine prosinca, jer im je to popravilo godišnje rezultate. Burza se službeno pohvalila da je tijekom 2010. godine imala promet 18 posto veći nego 2009. godine. Istina, redovni promet dionicama pao je 22 posto, ali je 85 posto skočio tzv. OTC– promet – što znači da se gotovo udvostručio promet  državnim obveznicama, koje je Ministarstvo financija protekle godine na domaćem tržištu izdavalo čak u četiri navrata.