Ljudska aktivnost

Geološko razdoblje antropocen u kojem trenutno živimo: Započelo je puno ranije nego se misli

P. N.

FOTO/Hadrijanov zid, Wikimedia Commons

FOTO/Hadrijanov zid, Wikimedia Commons

Trenutno se nalazimo u geološkom dobu antropocen, ali čini se da smo se u njemu našli još u 20. stoljeću pr. Kr.



Doktorica Andrea Kay iz Škole za društvene znanosti kaže da su neki znanstvenici smjestili antropocen na početak 20. stoljeća. Međutim, novo istraživanje pokazuje da je čovjek s mijenjanjem Zemljine površine započeo puno ranije, i to u 20. stoljeću pr. Kr., prenosi SciTech Daily.


Antropocen (trenutno geološko doba) se smatra razdobljem u kojem je ljudska aktivnost imala dominantan utjecaj na klimu i okoliš Zemlje.


“Aktivnosti poljoprivrednika, stočara i lovca znatno su promijenile planet prije četiri tisućljeća”, kaže Kay.




Projekt “ArchaeoGLOBE” je koristio internetsko istraživanje za prikupljanje procjena upotrebe zemljišta u posljednjih deset tisuća godina od arheologa s regionalnom stručnošću.


“Suvremena stopa i razmjera antropogenih globalnih promjena daleko su veće od onih iz duboke prošlosti, ali dugoročne kumulativne promjene koje su rani proizvođači hrane napravili na Zemlji veće su nego što mnogi ljudi shvaćaju” naglašava doktorica. Čak i sitna poljoprivreda koja se mijenja može prouzrokovati značajne promjene ako se razmotri na velikim razinama i tijekom dugog razdoblja”, dodaje.


Rimski zid star više od dvije tisuće godina


Njezina znanstvena suradnica, doktorica Nicole Boivin, kaže da je inovativni pristup stručnjaka za prikupljanje arheoloških podataka pružio jedinstvenu perspektivu projektu.


”Arheolozi posjeduju kritične skupove podataka za procjenu dugoročnog ljudskog utjecaja na prirodni svijet, ali oni su i dalje uglavnom neiskorišteni u pogledu procjena globalnih razmjera”, objašnjava.


Druga istraživačica iz tima, doktorica Alison Crowther, dodaje da bi ovo istraživanje moglo pomoći u planiranju budućih klimatskih scenarija.


“Ovo istraživanje i zajednički pristup koji smo koristili znači da možemo bolje razumjeti ranu upotrebu zemljišta kao pokretača dugoročnih globalnih promjena okoliša u cijelom zemaljskom sustavu” zaključuje Crowther.


SciTech Daily spominje i da je nalazište u Velikoj Britaniji, Hadrijanov zid, jedno od više primjera gdje se može vidjeti da su ljudi značajno mijenjali površinu Zemlje prije gotovo dvije tisuće godina. Riječ je o 120 kilometara dugom rimskom zidu koji je otok dijelio na pola. Za njegovu je izgradnju bilo potrebno deset godina, u vrijeme vladavine cara Hadrijana, a štitio je rimsku Englesku od napada barbara sa sjevera.