Nova vladajuća koalicija u Sloveniji najavila je skore promjene ustava, a među 40 prijedloga ustavnih promjena svih parlamentarnih stranaka su i ukidanje predsjedničkih izbora, pravo na internet, ukidanje izbornih jedinica i uvođenje preferencijalnog izbornog sustava, ali i zabrana javnog veličanja svih totalitarnih režima, njihovih nositelja i simbola, što predlaže Slovenska demokratska stranka premijera Janeza Janše, najveća stranka vladajuće koalicije.

 To pak znači da bi u Sloveniji uskoro ustavom mogli biti zabranjeno isticanje crvene zvijezde i imena Josipa Broza Tita kao komunističkih simbola, za što se Janšina stranka zauzima već godinama.

Produbljena provalija

Protiv predsjednika Türka podignuo je ustavnu tužbu zbog odlikovanja Tomažu Ertlu, posljednjem čelniku slovenske Udbe, a Türka je optužio i za suradnju s jugoslavenskom tajnom službom pri bombaškim napadima u Koruškoj sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Jankovića je napao zbog imenovanja jedne ljubljanske ulice Titovom cestom, što je kasnije poništio slovenski Ustavni sud.

Većina ostalih prijedloga ustavnih promjena bliža je stvarnim problemima današnje Slovenije. Vladajući i opozicija suglasni su oko promjena iznimno liberalnih referendumskih pravila, po kojima je u Sloveniji skoro svaki zakon moguće srušiti na referendumu nakon izglasavanja u parlamentu. Janšina stranka tom se mogućnošću obilato koristila dok je bila u opoziciji, a to je na koncu i srušilo Pahorovu vladu, no na vlasti Janša želi ograničiti pravo na referendum.

Više stranaka također predlaže da se ograničenje fiskalnog zaduživanja, tzv. zlatno pravilo, upiše i u ustav, nakon što je nedavno vlada donijela odluku o gornjoj granici zaduživanja, što je posebno aktualno u trenutku kada nova vlada, kako tvrdi Janša, zatekla gore stanje na području javnih financija od onoga koje je očekivala, kao i »veliku rupu« od oko 550 milijuna eura neplaniranih rashoda za ovu godinu, zbog čega bi mogla doći u pitanje i isplata plaća u javnom sektoru.

Ograničavanje mandata sudaca?

Vladajuća Janšina stranka promjenom ustava želi ubrzati postupak formiranja vlade, kao i povećati ovlasti premijera, koji bi dobio ovlast da sam razrješava ministre i imenuje nove, najviše trećinu u jednom mandatu, što podržavaju i Janšini koalicijski partneri. Pozitivna Slovenija predlaže povećanje ovlasti predsjednika države pri raspuštanju parlamenta, dok Nova Slovenija, najmanja vladajuća stranka, predlaže da predsjednika države ubuduće biraju u parlamentu, a ne na neposrednim izborima.

Nekoliko stranaka predlaže ukidanje Državnog savjeta, parlamentarnog doma od 22 člana, koji zastupaju društvene, ekonomske, strukovne i regionalne grupe i pojedince, a koji ima pravo veta na zakone donesene u parlamentu. Zanimljiv je i prijedlog o ograničavanju mandata sudaca, koji sada imaju negraničen mandat, i to na pokusni mandat od osam godina.

Takav prijedlog dolazi iz stranke slovenskog premijera kojemu sude zbog afere Patria, dok se opozicijska Pozitivna Slovenija tome protivi, tvrdeći da očuvanje trajnog sudačkog mandata predstavlja najveće jamstvo sudačke neovisnosti.