Premda u kampanji djeluje nedovoljno odlučno, a na trenutke čak i nezainteresirano, kao da se uopće ne trudi osvojiti birače, Janezu Janši potpora konstantno raste.

Manje od tjedan dana prije izvanrednih parlamentarnih izbora, koji se u Sloveniji održavaju isti dan kada i izbori u Hrvatskoj, Janša sa svojom Slovenskom demokratskom strankom u anketama osvaja trećinu glasova, dok je na drugom mjestu ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, čija lista dobiva oko 20 posto glasova.

Na trećem mjestu i dalje je socijaldemokratska stranka dosadašnjeg premijera Boruta Pahora, s otprilike 10-postotnom potporom, koliko osvaja i novoosnovana Građanska stranka Gregora Viranta, bivšeg ministra javne uprave u Janšinoj vladi, koji će možda odlučiti o tome tko će voditi slovensku vladu u naredne četiri godine.

Janša se predstavio žrtvom urote

Iako će Janšina stranka najvjerojatnije osvojiti najviše glasova, slovenski proporcionalni izborni sustav jamči da će formiranje koalicije ovisiti o manjim strankama, pri čemu bi najzanimljiviju ulogu mogla odigrati upravo Virantova lista.

Virant je donedavno bio jedan od izbornih favorita, a neke ankete čak su ga vidjele i kao pobjednika prosinačkih izbora, no onda mu je popularnost naglo pala zato jer je u vrijeme dok je nakon ministarske funkcije primao visoku naknadu za nezaposlene dobro zarađivao kao konzultant.

I drugim kandidatima naškodile su afere: Zoranu Jankoviću otkriće da je zatajio vlasništvo nad kućom u Grosuplju, Gregoru Golobiču koji je također zatajio vlasništvo nad jednim poduzećem, Katarini Kresal afera u kojoj je kao bivša ministrica unutarnjih poslova pogodovala prijatelju pri najmu zgrade u kojoj je smješten nacionalni istražiteljski ured…

Svima osim Janezu Janši, koji je činjenicu da mu upravo sude u velikoj i ozbiljnoj korupcijskoj aferi kakva je afera Patria – i koja će biti procesuirana u tri države, Sloveniji, Austriji i Finskoj – vješto pretvorio u vlastitu političku prednost, predstavljajući se žrtvom političke urote.

Neizvjesnosti pridonosi činjenica da je slovenski predsjednik Danilo Türk odbio unaprijed objaviti hoće li dati mandat za sastavljanje nove vlade relativnom izbornom pobjedniku, odnosno stranci koja je osvojila najviše mandata, ili onome za kojeg misli da će moći najbrže sastaviti vladu.

Iako slovenski ustav predsjednika države ne obvezuje da mandat za sastav vlade da relativnom izbornom pobjedniku, nego pojedincu za kojeg utvrdi da je kadar osigurati dostatnu parlamentarnu potporu za svoj ministarski tim, u dosadašnjoj povijesti slovenske parlamentarne demokracije uvijek je bilo tako.

Virant želi resor pravosuđa

Zbog toga slovenski analitičari proučavaju sve moguće kombinacije koje bi mogle dobiti na značaju 5. prosinca, kada se bude znalo s koliko će se mandata koja stranka pojaviti na konzultacijama kod predsjednika Türka, koji će odlučivati tko će prvi dobiti priliku sastaviti novu vladu. 

Iako je mogućnost da Janković u zadnjem tjednu prije izbora dostigne i prestigne Janšu neznatna, to, dakle, još uvijek ne znači da Janković neće ostvariti ambiciju zbog koje je i krenuo u izbornu utrku.

O tome bi, prema svemu sudeći, mogao odlučivati Virant, kojeg se u početku kampanje isključivo spominjalo kao na Janšinog rezervnog igrača, no sada se ne isključuje niti mogućnost njegova priklanjanja Jankoviću.

 Tome je pridonio popis »uvjeta« za ulazak u koaliciju što ih je Virant objavio ovog vikenda, a u kojima se Virant na dosad neviđen način distancirao od svog nekadašnjeg šefa i političkog saveznika Janše, navodeći kako u budućoj koaliciji za svoju stranku traži resor pravosuđa.

Virant, naime, želi preuzeti poluge pravne države, koju bi upravo Janšin dolazak na vlast mogao ugroziti, objašnjavajući kako nikako ne može pristati da se slovensko pravosuđe uspoređuje s ukrajinskim. A upravo to je, podsjetimo, prije nekoliko dana učinio Janša, komentirajući svoje suđenje zbog afere Patria.