Britansko protivljenje znači da se neće ići na promjenu Lisabonskog ugovora za što je potrebna jednoglasna odluka svih 27 država članica EU-a.
Čelnici eurozone dogovorili su u petak u Bruxellesu jačanje proračunske discipline zbog velike dužničke krize koja je zaprijetila raspadom monetarne unije i cijele Europe, a dogovor 17 država eurozone vjerojatno će podržati sve države članice EU-a osim Velike Britanije, javile su svjetske agencije.
Britanski premijer David Cameron u petak je izjavio kako Velika Britanija nije isključena iz Europske unije unatoč njezinu protivljenju planu o promjeni sporazuma u Bruxellesu.»Nismo isključeni, mi smo i dalje dio EU-a, jedna smo od vodećih članica jedinstvenog tržišta«, izjavio je Cameron u intervjuu za lokalnu televiziju nakon europskog samita u Bruxellesu.Glede odbijanja Velike Britanije da prihvati promjene sporazuma 27 zemalja članica EU-a, rekao je kako to bez sumnje znači promjenu u odnosima Britanije s Europom, ali da »ono što je u središtu međusobnih odnosa – jedinstveno tržište, trgovina, ulaganja, gospodarski rast, povećanje zaposlenosti – i dalje ostaje isto«, kazao je Cameron.»Kad je riječ o obrani, mi smo glavna europska članica u NATO-u. Kad je riječ o europskoj vanjskoj politici, mi smo među glavnim čimbenicima«, dodao je. »No nismo u monetarnoj uniji i ne želimo biti; nismo u Schengenskoj zoni i zbog toga sam sretan, jer želim da nas naše granice štite od ulaska u zemlju ilegalnih imigranata, oružja i droge«, rekao je britanski premijer.
»Šefovi država i vlada Bugarske, Danske, Mađarske, Češke, Litve, Latvije, Poljske, Rumunjske i Švedske dali su do znanja da bi se mogli pridružiti tom procesu nakon što konzultiraju svoje parlamente«, kaže se u priopćenju europskih čelnika okupljenih na summitu u Bruxellesu.
Britansko protivljenje znači da se neće ići na promjenu Lisabonskog ugovora za što je potrebna jednoglasna odluka svih 27 država članica EU-a.
Umjesto toga, »do ožujka ili prije« bit će sklopljen novi međuvladin ugovor između država članica monetarne unije i njihovih saveznika.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u petak nakon završetka summita EU-a da bi više volio da je svih 27 zemalja članica Europske unije pristalo na promjene Lisabonskog ugovora, umjesto odluke da se ide u zaseban međuvladin ugovor o jačanju proračunske discipline u eurozoni. »Više bismo voljeli dogovor koji bi uključivao svih 27 zemalja članica«, izjavio je na konferenciji za novinare Barroso. »Sa stajališta institucija, bilo bi puno jednostavnije da je došlo do dogovora svih 27 članica, ali na ovaj način će ići brže, što je također važno«, rekao je Barroso, dodajući da se »unutar Lisabonskog ugovora moglo učiniti puno stvari, ali su neka pitanja pravno vrlo komplicirana«. Što se tiče dogovora o jačanju fiskalne discipline, Barroso je taj rezultat summita nazvao »impresivnim«.
I predsjednik Europskog vijeća se također zauzimao za dogovor svih 27 članica, ističući da zasebni međuvladin sporazum nosi sa sobom neke rizike, ali da se oni mogu prevladati.»Koliko god bude moguće nastojat ćemo uključiti europske institucije«, rekao je Van Rompuy.
Prenosimo glavne elemente dogovora:
UNIJA PRORAČUNSKE STABILNOSTISedamnaest država članica eurozone želi uspostaviti »Uniju proračunske stabilnosti«, sa »snažnijim upravljanjem kako bi se stimulirala proračunska disciplina«, ali i »snažniji rast, veća konkurentnost i socijalna kohezija.«
ZLATNO PRAVILOSvaka država članica eurozone obvezala se na proračunsku ravnotežu, što je u Francuskoj prozvano »zlatnim pravilom«. Ono mora biti uneseno u nacionalne ustave ili regulirano na nekoj drugoj odgovarajućoj pravnoj razini, čime će biti pravno obvezujuće. To su pravilo za sada usvojile samo Njemačka i Španjolska.
Po tom pravilu, nacionalni proračuni moraju biti »uravnoteženi ili u plusu«, što znači da »godišnji strukturni deficit ne smije biti viši od 0,5 posto BDP-a«. Usporedbe radi, njemačko »zlatno pravilo« dopušta maksimalni strukturni deficit od 0,35 posto BDP-a od 2016.
Europski sud pravde (ECJ) bit će nadležan za provjeru kako je to pravilo ugrađeno u nacionalno zakonodavstvo.
Pravilo će sadržavati automatski korekcijski mehanizam koji će se aktivirati u slučaju odstupanja. Definirat će ga svaka država članica na osnovi načela koja predloži Europska komisija. Države članice ispunjavat će svoje ciljeve prema kalendaru koji predloži Komisija.
Države s prevelikim deficitom zatražit će od Komisije i Vijeća EU-a odobrenje programa strukturnih reformi za njegovo rješavanje. Provedbu programa i godišnje proračunske planove nadzirat će Komisija i Vijeće.
Po zlatnom pravilu, javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a.
Uspostavit će se i mehanizam za ex ante prijavu nacionalnih planova za izdavanje državnih obveznica.
SANKCIJE Sankcije za države koje premaše dopušteni deficit bit će sustavnije. Te sankcije, koje predloži Komisija, bit će »automatske ako im se ne usprotivi kvalificirana većina država članica eurozone«. Do sada je za blokadu sankcija bila dovoljna obična većina.
NADZOR PRORAČUNAPrijedloge Europske komisije za jači nadzor nacionalnih proračuna, uključivo u fazi pripreme, vlade država članica moraju »brzo razmotriti«. »Ako Komisija utvrdi osobito teška kršenja Pakta za stabilnost i rast, tražit će reviziju prijedloga proračuna«. Nove odredbe trebale bi stupiti na snagu u idućem proračunskom ciklusu.
NEMA EUROOBVEZNICANije postignut dogovor o uvođenju euroobveznica, čak ni u daljoj budućnosti.
EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA Europska središnja banka (ECB) upravljat će Europskim fondom za financijsku stabilnost (EFSF) i budućim Europskim stabilizacijskim mehanizmom (ESM), europskom inačicom Međunarodnog monetarnog fonda. Stabilizacijski mehanizam naslijedit će EFSF u srpnju 2012., godinu dana prije od planiranog, i imati zajmodavne kapacitete od 500 milijardi eura.
ESM će u izvanrednim okolnostima, na osnovi mišljenja Europske komisije i ECB-a, hitnu odluku o financijskoj pomoći umjesto jednoglasno moći donijeti 85-postotnom većinom.U pogledu privatnog sektora, koji je u slučaju Grčke morao otpisati polovicu svojih potraživanja, ističe se da je to rješenje bilo »jedinstveno i iznimno.«
MEĐUNARODNI MONETARNI FOND Dogovoreno je povećanje zajmodavnih kapaciteta MMF-a za 200 milijardi eura putem bilateralnih zajmova središnjih banaka kako bi on mogao pomoći državama u krizi. MMF trenutačno raspolaže s nešto manje od 300 milijardi eura za pomoć državama članicama.
