Što znači proglašenje Grada Rijeke najtransparentnijim gradom i jeste li vi to malo naštelavali kao predsjednik Udruge gradova koja je provela anketu zajedno s GONG-om?    

– Riječ je o istraživanju u kojem su isti parametri koji su se mjerili primjenjeni na svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Istraživanje je proveo GONG, a uloga Udruge gradova je bila omogućavanje kontakta s gradovima. Procjenjivala se dostupnost podataka na web stranicama gradova i analizirala se provedba Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s udrugama civilnog sektora, razine i načini komunikacije s građanima… I Rijeka je najtransparentniji grad u Hrvatskoj prema tom istraživanju. Rezultat su potvrdile i moje brojne kolege gradonačelnici koji su tražili prenošenje naših iskustava. Dakle, budimo ponosni kao Riječani na taj rezultat jer koliko god on bio rezultat transparentnog rada gradske uprave toliko je i rezultat samih građana. Riječani žele informacije, Riječani pitaju, komentiraju, kritični su, propitkuju, komuniciraju i tjeraju nas da budemo transparentni kao uprava. Ja imam političku volju slijediti taj ritam i rezultat te sinergije je ova titula najtransparentnijeg grada. Pitanje transparentnosti u ovom istraživanju bilo je u tome da se svaka moja odluka, bila dobra ili loša, javno objavljuje. Nerijetko sam kritiziran zbog svojih tvitova, ali to me neće odagnati od komuniciranja i tim brzim i neposrednim kanalom. Naravno, neposredno komuniciranje znači i biti prisutan u svakodnevnom životu grada. Kulturnom, sportskom, ali i socijalnom. 

    Jeste li očekivali da će tek nakon nekoliko mjeseci doći do kadrovske rekonstrukcije? Mislim na bivšega ministra Zlatka Komadinu?

    – To nije nitko očekivao, tim više što je sam Komadina želio otići u vladu i preuzeti taj resor. Za svih nas bila je riječ o iznenađenju. Unatoč pričama koje su proizašle nakon ostavke, istina je samo jedna – Komadina je ministarsku funkciju napustio zbog zdravstvenih razloga. 

A nije jedan od razloga njegova frustracija zbog odustajanja od gradnje autoceste od Križišća prema Žutoj Lokvi koju je on isticao kao prioritet?

    – Ako uzmemo u obzir činjenicu da se ozbiljno radi na realizaciji projekta izgradnje nove pruge od Rijeke prema Zagrebu i do mađarske granice, što je vrijedno više od četiri milijarde eura, da je definiran nastavak izgradnje Sveučilišnog kampusa na Trsatu, da se planira izgradnja novog KBC-a, da se nastavlja s ulaganjima u riječku luku izgradnjom zagrebačkog pristaništa i ceste D-403, nije bilo razloga za ostavku jer je riječ o važnim investicijama za Rijeku. Smiješno je govoriti da bi netko dao ostavku zbog toga što cesta prema Žutoj Lokvi nije prioritet. 

(…)

Jeste li zadovoljni vladinom politikom prema brodogradnji?   

–  Brodogradnja je jedna od priča koju je ova vlada naslijedila. Puno puta sam slao jasna upozorenja prema prethodnoj vladi da je brodogradnja vruć krumpir u pregovorima s Europskom unijom. Jedini cilj prethodne vlade bio je da se pod svaku cijenu osigura ulazak u EU, i valjda na taj način očuva vlast, ne vodeći računa o posljedicama (ne)činjenja. Podržavam zbog svega toga stav aktualne vlade koja je naglasila da se ne odriče brodogradnje, ali da ne može prihvatiti ponude koje su bile aktualne za riječko i trogirsko brodogradilište. 

(…)

Rijeka svoj razvoj temelji na luci i lučkim djelatnostima. Jeste li zadovoljni realizacijom Rijeka Gateway projekta?

    – Apsolutno nisam i to nije tajna. Izgubili smo užasno puno vremena, prije svega zbog neefikasnosti ljudi u Lučkoj upravi. Novac za Rijeka Gateway osigurani su još za Račanove vlade, 2003. godine. Nažalost, projekt je Lučka uprava vodila traljavo, od izbora japanske tvrtke koja je trebala graditi Zagrebačku obalu, preko nadogradnje Brajdice, a tek prije desetak dana je potpisan ugovor s talijanskim konzorcijem. U međuvremenu gotovo se ništa nije napravilo s revitalizacijom prostora koji luka više ne koristi. Prije svega mislim na Deltu i Porto Baroš. Nije raspisan ni arhitektonski ni natječaj za developera za južnu Deltu. Stalno je opravdanje da se čeka izmjena Zakona o pomorskom dobru. Bez obzira na razlog, predugo se čeka. Od 2003. godine upozoravam da će se teško naći developer koji će pod ovim uvjetima razvijati takav projekt, odnosno graditi stanove koji se neće moći prodati nego dati u koncesiju. U svom tom vremenu moglo se krenuti u izmjene Zakona. Ako se već južna Delta nije realizirala, ne vidim zbog čega se Porto Baroš nije osposobio kao marina u privremenom smislu umjesto što se tamo uporno prekrcava drobljeno željezo na jednoj od najatraktivnijih pozicija u gradu.   

Zašto ste onda prije četiri godine podržali izbor Bojana Hlače za ravnatelja Lučke uprave?

    – Bio sam u manjini u Upravom vijeću pa je moj glas bio nebitan jer se znalo da ću biti nadglasan. 

(…)

  – Svatko od nas ima svoju glavu i svoje stavove. U tome što se u nekim segmentima razlikujemo, ne vidim ništa problematično. 

    U kakvim ste odnosima s Jovanovićem?

    – U istim kao i prije. 

    A kakvi su to odnosi?

    – Uvažavanja i poštovanja. 

    Hoćete li se ponovno kandidirati za gradonačelnika za godinu dana?

    – Nikada nisam o tome s njim razgovarao, ali ambicije su u politici uvijek dobro došle, a u SDP-u ih ohrabrujemo. Politika treba obrazovane, vrijedne i poštene.

Cijeli razgovor pročitajte u  magazinu Pogled tiskanog izdanja Novog lista u subotu, 5. svibnja 2012.