Pacijent Ivan Jakuc s medicinskim timom predvođenim prof. dr. Željkom Županom i doc. dr. Igorom Medvedom / Foto S. DRECHSLER
Implantacijom umjetnog srca, operacije koja se u Hrvatskoj izvodi još samo u KBC-u Zagreb i KB-u Dubrava, KBC Rijeka dokazao da je u samom vrhu hrvatske, ali i svjetske medicine
RIJEKA Ugradnjom umjetnog srca, točnije pumpe koja se ugrađuje bolesniku u srce kad ono izgubi svoju osnovnu funkciju, liječnici Kliničkog bolničkog centra Rijeka spasili su život 60-godišnjem pacijentu koji je hospitaliziran u krajnjem stadiju srčane slabosti te je od mogućih 75 posto funkcije srca, njegovo srce funkcioniralo na svega deset posto. Ugrađeni uređaj poznat je još pod stručnim nazivom VAD (ventricular assist device) i prvi je put ugrađen u riječkom Zavodu za kardijalnu kirurgiju. Implantacijom umjetnog srca, operacije koja se u Hrvatskoj izvodi još samo u KBC-u Zagreb i KB-u Dubrava, KBC-u Rijeka dokazao je da je u samom vrhu hrvatske, ali i svjetske medicine.
KBC u elitnom društvu
Drugi rođendan
– Prije izuma umjetnog srca svi bolesnici kojima srce iz različitih razloga nije moglo biti transplantirano ili ga nisu dočekali na listi, umirali bi zbog srčane slabosti. Važno je napomenuti da je ovim KBC Rijeka i Zavod za kardijalnu kirurgiju jedini izvan Zagreba snažno iskoračio i ušao u elitno društvo svjetskih i dvaju hrvatskih bolnica koje navedeni uređaj ugrađuju već posljednje dvije godine, a to su KBC Rebro i KB Dubrava. Program ugradnje umjetnog srca smo razvili nakon dugotrajne edukacije u inozemnim, ali i našim centrima. Radi se o izrađenom programu koji će se nastaviti raditi kako bi našim bolesnicima pružili najviši nivo zdravstvene zaštite, a sam je program u potpunosti započet s profesionalcima uz izgrađenu organizacijsku, strukturnu, profesionalnu i administrativnu potporu KBC Rijeka. Moramo znati i da je sam proces operacije bez obzira na to koliko zahtjevan bio, samo jedan u nizu kotačića čitavog procesa. Bez dobre pripreme i obrade bolesnika na kardiologiji, bez vrhunskog poslijeoperacijskog intenzivnog liječenja bolesnika od strane naših kardioanesteziologa, bez visoko educiranih perfuzionista, bez naših vjernih uvijek prisutnih i ponekad neopravdano zapostavljenih sestara, instrumentara i svih ostalih, uspjeh ovakvih zahvata nije moguć, ističe doc. dr. Medved.
15 kandidata za ugradnju
VAD ili popularno nazvan umjetno srce izuzetno je vrijedan uređaju čiju ugradnju odobrava HZZO za svakog pojedinog bolesnika. Procedura odobravanja ujednačena je za sve ustanove koje implantiraju navedene uređaje i financirana se sredstvima izvan bolničkih proračuna. Riječki stručnjaci procjenjuju da godišnje na području koje gravitira riječkom KBC-u ima oko 15 bolesnika koji su kandidati za ugradnju umjetnog srca, a u Rijeci se mogu zbrinuti i bolesnici iz drugih krajeva Hrvatske.
Kako objašnjava doc. dr. Medved, bolesnici se odabiru prema međunarodno određenim smjernicama, a odluku donosi konzilij poznat pod internacionalnim nazivom još i kao »heart team« kojeg čine kardiolog, kardioanesteziolog i intenzivista te kardijalni kirurg. U ovom slučaju to su bili prof. dr. Alen Ružić, prof. dr. Željko Župan i doc. dr. Igor Medved.
– Za ovakvu vrstu sofisticirane i visokotehnološke medicine timski rad je neophodan. Kada govorimo o implantaciji umjetnog srca, onda sve počinje s kardiolozima kod kojih dolaze takve bolesnici. Čitav proces kreće od dobrog odabira bolesnika, njegove pripreme prije same operacije, sama operacija te nakon toga vođenje bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja što je od neizrecive važnosti jer, ako bolesnik postoperativno nije dobro vođen, može propasti sav prethodni rad. Bez obzira na visoku cijenu samog zahvata, on u konačnici smanjuje troškove jer smanjuje trajanje hospitalizacije takvih bolesnika koji su ranije u bolnici provodili četiri do pet mjeseci godišnje, i to u jedinicama intenzivnog liječenja na vrlo skupim lijekovima, a da ne govorimo o infekcijama koje se tada nerijetko događaju i za koje se koriste velike doze skupih antibiotika. Visoko razvijene zemlje su izračunale da im se više isplati ugrađivati ovakve skupe uređaje nego tijekom deset godina liječiti ovakvog bolesnika na neki drugi način, pojašnjava doc. dr. Medved.
Trajna terapija