Ova investicija očekuje se još od 2003. kada je sa Svjetskom bankom potpisan ugovor o kreditu za realizaciju projekta Rijeka Gateway
RIJEKA Izgradnja novog kontejnerskog terminala riječke luke na Zagrebačkoj obali trebala bi na terenu započeti u drugoj polovici kolovoza. Riječ je o jednom od najvažnijih i najduže iščekivanih projekata Rijeka Gatewaya, koji je predviđen davne 2003. godine kada je ugovoren kreditni aranžman sa Svjetskom bankom. Točno 11 godina poslije, nakon jednog neuspješnog pokušaja izgradnje i raskida ugovora s japanskom tvrkom Kajima, Zagrebačka obala nalazi se na novom početku. Ovoga puta u nešto lošijim uvjetima na tržištu, kako zbog krize brodara, tako i zbog otvaranja novih i jačanja konkurentskih pomorskih i logističkih puteva od Dalekog istoka prema Europi. Te okolnosti svakako ne idu na ruku ambicioznim planovima razvoja kontejnerskog prometa u Rijeci, ali je isto tako činjenica da su ovaj put planovi gradnje kontejnerskog terminala bolje i sveobuhvatnije pripremljeni, jer se paralelno radi i na pripremi projekta izgradnje spojne ceste D-403, kao i na spuštanju drugog željezničkog kolosijeka kroz središte Rijeke, na što se nadovezuje i projekt nizinske pruge. Valja se nadati kako tijekom gradnje terminala neće biti neugodnih iznenađenja kakvo se dogodilo s nepredviđeno lošim stanjem tla u podmorju 2008. godine, kao i da će drugi pokušaj gradnje značiti i drugu sreću za projekt Zagrebačke obale.
Građevinska dozvola
U Lučkoj upravi Rijeka navode kako će do kraja ovog mjeseca biti odobrena građevinska dozvola, što je bila posljednja prepreka za otvaranje gradilišta od strane talijanskog konzorcija koji čine tvrtke JV Grandi Lavori Fincosit S.p.a., Construction Co.Ed.Mar. S.r.l. i Impresa Construzioni Giuseppe Maltauro S.p.a. Njima je na javnom natječaju pripao posao izgradnje 400 metara duge obale na budućem terminalu, koji je vrijedan 70,6 milijuna eura. Talijanski graditelji platili su upravnu pristojbu za izdavanje građevinske dozvole, a nakon objave Ministarstva graditeljstva o javnom uvidu postupka koji traje 10 dana, bit će izdana građevinska dozvola. Ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak naglašava kako je sada sasvim izvjesno da izgradnja terminala počinje u kolovozu.
– Zadovoljni smo jednim doista velikim poslom koji je iza nas. Ujedno smo i optimistični. Sve se i dalje odvija prema terminskom planu, što znači da očekujemo kako će posao biti završen u skladu sa rokovima, a to znači sredinom 2017. godine. U kolovozu će uslijediti organizacija gradilišta. Konzorcij talijanskih tvrtki će početi graditi prve kesone u Italiji, a oni će se zatim dopremati u Rijeku. Paralelno će ovdje stići i njihova mehanizacija, uredit će se montažne radionice, postaviti dizalice i dopremiti veći broj plutajućih specijaliziranih platformi, tako da će uskoro biti vidljive aktivnosti na gradilištu obale. Riječ je o složenim radovima, ali talijanske tvrtke imaju iskustvo i znanje u takvim projektima, ističe Mezak, koji napominje kako se priprema realizacije projekta odužila i zbog promjene Zakona o građenju, koji je nalagao provedbu revizije projektne dokumentacije, te niz drugih aktivnosti. No, zbog toga će u vrijeme završetka gradnje biti lakše i efikasnije ishodovanje uporabne dozvole za novi terminal.
Prva faza
U prvoj fazi projekta predviđena je izgradnja pristaništa u dužini od 400 metara s dubinom mora od minimalno 20 metara, čime bi se omogućio privez najvećih kontejneraša u svijetu. Paralelno s izgradnjom terminala realizirala bi se i izgradnja spojne ceste D 403, te rekonstrukcija ranžirnog kolodvora za potrebe ukrcaja i iskrcaja kontejnera s vagona na periferiji terminala. Uz pripremu gradnje provodio se i postupak natjecanja za koncesionara na novom terminalu. Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka odlučilo je dodatno produžiti natječaj do kraja ove godine kako bi dobilo što kvalitetnijeg partnera među uglednim brodarima i lučkim operaterima, koji su iskazali interes za koncesiju.
– Imali smo jednoglasne reakcije najznačajnijih brodara i operatera koji su iskazali spremnost dostaviti ponudu na natječaj za koncesionara na Zagrebačkoj obali. Od nas su tražili značajnije produženje roka za dostavu ponuda zbog previranja na tržištu brodskog prostora izazvanog prije svega raspadom Alijanse P3 (Maersk, CMA-CGM, MSC) i potencijalnim formiranjem manje Alijanse 2M (bez CMA-CGM), te utjecajem Alijanse CKYHE (Cosco, K Line, Yang Ming, Hanjin Shipping i Evergreen Line) na linijama Azija – Mediteran, kao i Alijanse G6 (APL, Hapag-Lloyd, Hyundai Merchant Marine, MOL, NYK Line, OOCL). Zbog toga je rok za dostavu ponuda produžen do kraja ove godine. U razdoblju do kraja godine Hrvatska će aplicirati za sredstva Kohezijskog fonda – CEF (Connecting Europe Facilities) upravo za sufinanciranje izgradnje objekata infrastrukture na riječkom prometnom pravcu, pa će i ta aktivnost umanjiti neizvjesnost, a time i rizike, potencijalnih koncesionara. Tu je riječ o izgradnji dodatnih 280 metara obale, što će vjerujem pozitivno utjecati i na interes potencijalnih koncesionara. Također, u istraživanju tržišta ustanovili smo da postoji interes i za gradnju obale u maksimalnoj dužini od 1.200 metara. I tu smo opciju predvidjeli i omogućili za jednu dalju budućnost kako bismo potencijalnim partnerima poručili da se u Rijeci može računati na još veći kontejnerski promet, koji je u skladu s kapacitetom i mogućnostima ceste D 403 i željezničke mreže. Činimo sve kako bismo dobili što boljeg partnera i što veći interes na natječaju, zaključuje Mezak.
Cesta D-403
Osim navedenog, u fazi rješavanja je i zadnji problem vezan uz imovinskopravne odnose, a riječ je jedinoj neriješenoj čestici na području buduće koncesije na terminalu, skladištu broj 30 površine 3.884 četvornih metara za koju je Općinski sud u Rijeci na prijedlog Županijskog državnog odvjetništva donio rješenje o upisu pomorskog dobra.
Ukoliko se planovi počnu ispunjavati u predviđenim rokovima, već bi iduće godine gradnju infrastrukture na novom terminalu trebao pratiti i početak izgradnje ceste D-403, koja će spojiti Zagrebačku obalu s čvorom Škurinje na riječkoj zaobilaznici. Riječ je o cesti dugoj oko 2,5 kilometara, izuzetno skupom i zahtjevnom projektu, čiji je najvažniji objekt trotračni tunel Rujevica dug oko 1.300 metara. Kad se svemu pridodaju ambiciozni planovi gradnje željezničke infrastrukture u središtu grada jasno je da bi idućih godina Rijeka trebala postati veliko gradilište u nizu projekata, čiji je zajednički cilj stvoriti najveću kontejnersku luku na sjevernom Jadranu s ukupnim kapacitetom Brajdice i Zagrebačke obale većim od milijun TEU-a. Preostaje tek vidjeti koliko će vremena biti potrebno da se taj cilj ispuni.
