Nestašica

Transfuziji u Rijeci mjesečno nedostaje dvjesto doza krvi. Prof. dr. Balen objasnila je razlog…

Barbara Čalušić

Predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu prof. dr. Sanja Balen / Snimio Ivica TOMIĆ

Predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu prof. dr. Sanja Balen / Snimio Ivica TOMIĆ

Prosječne mjesečne potrebe kreću se između 2.100 i 2.200 doza krvi, što znači da bi mjesečno 2.200 davatelja trebalo dati krv da bi se zadovoljile dnevne potrebe KBC-a Rijeka, Opće bolnice Pula, Klinike za ortopediju Lovran, Opće bolnice Gospić i ostalih zdravstvenih ustanova



RIJEKA Više puta ponovljeni apeli davateljima krvi obilježili su ovaj tjedan na Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu u Kliničkom bolničkom centru Rijeka. Zašto dolazi do takvih nestašica krvi, neophodnih za funkcioniranje čak četiriju bolnica koje pokriva riječki centar za transfuzijsku medicinu, upitali smo prof. dr. Sanju Balen, predstojnicu Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu.


– Naše prosječne mjesečne potrebe kreću se između 2.100 i 2.200 doza krvi, što znači da bi mjesečno 2.200 davatelja trebalo dati krv da bismo mogli zadovoljiti dnevne potrebe KBC-a Rijeka, Opće bolnice Pula, Klinike za ortopediju Lovran, Opće bolnice Gospić kao naših najvećih potrošača i sve ostale zdravstvene ustanove koje povremeno potražuju krvne pripravke. To bi značilo da se na dnevnoj razini treba prikupiti od 60 pa do 120 doza krvi, pa je potrebno osigurati i isto toliko broj davatelja. Nažalost, mjesečno dođe oko 1.900 davatelja tako da kontinuirano uzimamo doze krvi iz drugih centara, uglavnom Zagreba i Varaždina, i to preko 200 doza svaki mjesec. Do apela je zapravo i došlo zato što nam ovi centri više nisu mogli poslati, kaže prof. dr. Balen.


Brižljivo planiranje


Prema njezinim riječima, osiguranje dostatne količine krvnih pripravaka podrazumijeva brižljivo planiranje. Zato se se krajem svake godine predstavnik transfuzijske službe nalazi s gradskim društvima Crvenog križa Primorsko-goranske županije, Istarske županije i Ličko-senjske županije i predstavlja potrebe zdravstvenih ustanova u svim trima županijama koje je riječki transfuzijski zavod dužan opskrbiti. Klinički zavod za transfuzijsku medicinu Rijeka kao regionalni centar prikuplja krv na području Primorsko-goranske županije, Istarske županije i Ličko-senjske županije i opskrbljuje krvnim pripravcima sve zdravstvene ustanove tih županija.




Suradnja s Crvenim križom uključuje izradu godišnjeg kalendara akcija davanja krvi, realizaciju dogovorenih akcija davanja krvi, prema potrebi dogovore vezane za promjenu termina akcija tijekom godine, a u slučaju smanjenih zaliha krvi dogovore za organiziranje dodatnih akcija davanja krvi ili pozivanje davatelja da dođu davati krv. Pored toga, Crveni križ se svakodnevno obavještava o zalihama krvi, upozorava na smanjene zalihe i definira potrebne dnevne količine.



Prof. dr. Sanja Balen kroz godine rada na Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu i s darivateljima krvi prikupila je brojne zanimljive i dirljive priče. Posljednja koju pamti dogodila se ovaj tjedan.– Posebno me dirnulo kada je prije dva dana darivanju krvi pristupila mlada žena u pratnji svoje kćerkice od šest i pol godina, koja je upravo krenula u  prvi razred. Na moje pitanje hoće li i ona darivati krv kao njena mama, uputila mi je najšarmantniji osmijeh, uz jedno veliko – da! Uvijek mislim da su naši davatelji divni ljudi i ne mogu da im se od srca ne zahvalim na svakoj darovanoj kapi krvi bez koje bi se mnogi životi ugasili, poručuje prof. dr. Balen.


Sama transfuzijska služba u Hrvatskoj organizirana je na način da su za prikupljanje, obradu i prozvodnju krvnih pripravaka te opskrbu zdravstvenih ustanova krvnim pripravcima zaduženi nacionalni centar Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu Zagreb te regionalni centri u Osijeku, Rijeci i Splitu, kao i tri subregionalna centra u Varaždinu, Zadru i Dubrovniku.


Stresne situacije


– S obzirom na to da krv predstavlja strateški i nacionalni resurs svake zemlje, samo davalaštvo je strogo zakonski regulirano. Prema Zakonu o krvi i krvnim pripravcima promidžbu i organizaciju akcija davanja krvi i krvnih sastojaka na području Hrvatske provode Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu i Hrvatski Crveni križ. Transfuzijski centri su zaduženi za uzimanje krvi, laboratorijsko testiranje i proizvodnju krvnih pripravaka na način da se osigura najkvalitetniji krvni pripravak za što sigurnije i učinkovitije transfuzijsko liječenje. Inače, za transfuziologa je jedna od najstresnijih situacija kada ujutro dođe na posao i vidi da na zalihama ima samo 19 doza A pozitivne krvi, kao što se nama dogodilo prije nekoliko dana kada je apel i krenuo. To je već drugi puta u tri mjeseca da je došlo do iste situacije. Normalno stanje je da na zalihama imamo oko 150 doza A pozitivne, koja je ujedno i najčešća krvna grupa u Hrvata. Naravno, u tom slučaju se može »uskočiti« s 0 pozitivnom, međutim, i te zalihe su već bile na donjoj granici, a ako potrošite 0 pozitivnu za druge krvne grupe, dogodit će se problem jer 0 pozitivnima ne možete dati zamjensku grupu, ističe prof. dr. Balen.


U akciji koja se nastavila i jučer već do podneva prikupljeno 40 doza, a danas će na u staroj školi na Marčeljima od osam do 13 sati te po potrebi i duže biti organizirana još jedna akcija dobrovoljnog darivanja krvi.