Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 1
Sutra: 21° 25° 1
18. rujna 2018.
Šansa za razvoj kreativne industrije

Titula EPK Rijeci daje ogroman potencijal: Prilika za povezivanje turizma, poduzetništva i kulture

Snimio Vedran KARUZA
Snimio Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 26. ožujak 2016. u 22:17 2016-03-26T22:17:00+01:00

Sektor kreativnih i kulturnih industrija drugi je po udjelu u BDP-u sa 2,3%.  Za Rijeku i za cijelu Hrvatsku ovo je iznimna prilika da kvalitetnim  primjerom pokaže što sve može ovaj sektor, kaže Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija

RIJEKA  Rijeka ima veliku priliku u području razvoja kreativnih industrija, slažu se svi sugovornici koje smo pitali o značaju titule Europske prijestolnice kulture za potencijal razvoja gospodarstva grada i regije. Naime, kako je istaknuo i rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin, koji je i potpredsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, grad prolazi kroz cjelokupnu gospodarsku transformaciju, a kreativne industrije mogu biti okosnica njegova razvoja.  One su, po važnosti za domaću ekonomiju, na visokom drugom mjestu, odmah iza prehrambene industrije, mada ih se, kaže Lučin, ne uzima dovoljno ozbiljno.

Brendiranje grada

– I u Rijeci veliki broj ljudi živi od djelatnosti koje treba ubrojiti u kreativnu industriju, a Sveučilište upravo pokušava postati mjesto okupljanja kreativaca, s obzirom da smo kreativne industrije oduvijek promovirali, počevši od obrazovnih aktivnosti, pri čemu dolaze studenti iz cijelog svijeta, upoznaju grad te će se potencijalno vratiti kao turisti, poslovni ljudi i slično. Najvažnije je da se naš grad brendira kao mjesto na kojem se okupljaju pametni ljudi, da postanemo što vidljiviji i razvijamo imidž grada u kojem se razvijaju brojni projekti, a činjenica da smo EPK za 2020. platforma je za povlačenje sredstava iz fondova EU te privatnog kapitala, kaže Lučin.
U Rijeci se uskoro održavaju i Europske sveučilišne igre u sklopu kojih će u gradu boraviti mnogo studenata/sportaša, a Sveučilište u suradnji s Gradom te nekoliko većih kompanija, Jadran Galenskim laboratorijem, Ericsson Nikolom Teslom i Uljanikom, čeka i natječaje za Centre kompetencija za bioekonomiju, pametne gradove i brodogradnju, koji su također baza za dobivanje sredstava iz EU, za proizvode i projekte na temelju kojih bi se mogla razvita popratna lokalna industrija te otvoriti radna mjesta. Dakle, niz događaja i procesa očekuje Rijeku, na što bi Rijeka trebala odgovoriti što je kvalitetnije moguće.  

Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, kaže da je činjenica da je Rijeka postala Europska prijestolnica kulture apsolutno velika prilika za razvoj grada, posebno u segmentu kreativnih i kulturnih industrija koje su kod nas općenito zapostavljene a imaju ogroman razvojni potencijal.

Kreativni eko-sustav rastući fenomen u svijetu

Riječanin Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva u prošloj vladi, kaže da Rijeka sada ima sjajnu priliku razvoja kreativnog eko-sustava, što je rastući fenomen u cijelom svijetu, jer primjerice upravo je ova industrija treća po novootvorenim radnim mjestima u cijeloj Europi, ispred nje su samo građevinska i prehrambena, dok kod nas u kreativnim industrijama radi 43.000 ljudi, s udjelom u BDP-u od 2,3 posto.
– U Ministarstvu gospodarstva u prošlom mandatu podupirali smo razvoj kreativne industrije, napravljen je temelj, potaknut razvoj klastera, upravo kako bismo pokazali da se u ovom sektoru vrti velika dodana vrijednost. U ovom se trenutku radi i na Strategiji razvoja kulturne i kreativne industrije, a za Rijeku je to sada tim važnije, budući da ima šanse da se brendira kao kreativni grad kroz trokut digitalna industrija-pametni gradovi-kreativna industrija, tumači Kružić. 

Pokretač razvoja

Nikolić Popović kaže da se kreativne i kulturne industrije kod nas još uvijek percipiraju kao nadgradnja ili luksuz za razliku od drugih »ozbiljnijih« grana industrije i ekonomije. Međutim, kreativne i kulturne industrije su nezaobilazni partner, ključni pokretač razvoja inovacija i dodana vrijednost kako gospodarstvu tako i gradovima.

– Važno je u skladu sa suvremenim trendovima osvijestiti novu paradigmu razvoja gradova i gospodarstva baziranog na kreativnoj ekonomiji. Rijeka kroz ovu važnu ulogu nije da samo ostvaruje svoj kulturni napredak i ima ovu važnu titulu, već ima i odgovornost promicanja europskog glavnog proizvoda, a to je upravo kultura. To će također značajno promijeniti percepciju kulture i kreativne industrije kao potrošača, u industriju u koju se investira kao i u svaku drugu gospodarsku granu, napominje Nikolić Popović. Dodaje da je značaj sektora u hrvatskim okvirima pokazalo i mapiranje sektora koje je napravljeno u 2015. godini.

– Prema rezultatima, sektor kreativnih i kulturnih industrija drugi je po udjelu u BDP-u sa 2,3 posto i ima 8,9 posto zaposlenih u okviru cijele kreativne ekonomije, pa je tako pozicioniran odmah iza prehrambene, dakle ispred farmaceutske, drvne, prerađivačke i drugih »tradicionalnih« industrija, a čini je niz djelatnosti čiji je okvir zadan od strane EU. Među onime što smatramo pod kreativnim industrijama su arhitektura, oglašavanje i tržišne komunikacije, audio-vizualna umjetnost, baština (muzeji, knjižnice, arhivi), glazba, izvedbene umjetnosti (kazalište, ples), dizajn u širem smislu, knjiga i nakladništvo, mediji, računalne igre, primijenjene umjetnosti i vizualne umjetnosti.

Kreativne industrije

Kreativne industrije su arhitektura, oglašavanje i tržišne komunikacije, audio-vizualna umjetnost, baština (muzeji, knjižnice, arhivi), glazba, izvedbene umjetnosti (kazalište, ples), dizajn u širem smislu, knjiga i nakladništvo, mediji, računalne igre, primijenjene umjetnosti i vizualne umjetnosti.

Djelovati zajedno

Možemo reći da su to industrije koje se sve mogu sagledati kroz autorsko djelo i imaju neposredan utjecaj na turizam i gospodarstvo. Upravo iz tog razloga urbane sredine bi trebale osvijestiti ovaj veliki potencijal povezivanja ta tri segmenta, a to je turizam, poduzetništvo i kreativne i kulturne industrije. Zato je za Rijeku, ali i za cijelu Hrvatsku, ovo iznimna prilika da svojim kvalitetnim primjerom pokaže što sve može ovaj sektor. Uvjet je naravno da svi sudionici djeluju zajedno, usuglašeno, a ne da se, kao što to kod nas obično biva, doživljavaju kao konkurencija pa svatko vuče na svoju stranu. Ovo je dakle jedinstvena prilika da se poveže gospodarstvo, turizam i kreativno-kulturni moment, zaključuje Nikolić Popović.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka