Rektorat Sveučilišta u Rijeci - Javna rasprava o izmjenama Statuta za mjesec dana / Arhiva NL
Svaki će kandidat svoj program trebati predstaviti članovima svih sastavnica. Između svih kandidata za rektora, svaka će sastavnica za konačne izbore predlagati dvoje koji su dobili najveći broj glasova. Senat će, u konačnici, između dvoje koji su dobili najviša rangiranja na svim sastavnicama, izabrati rektora
RIJEKA Sveučilište u Rijeci ozbiljno je krenulo prema tome da postane prvo hrvatsko sveučilište koje će promijeniti način izbora rektora. Ta promjena trebala bi značiti veću demokratičnost samih izbora koji se trenutno na svim hrvatskim sveučilištima provode na identičan način, odnosno pravo glasa prilikom izbora imaju isključivo članovi Senata. Uvriježena je praksa da se četverogodišnji rektorski mandat povjerava kandidatu koji dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Senata, a senatore u većini čine dekani i pročelnici sveučilišnih sastavnica ili njihovi zamjenici, dok pet glasova dolazi iz redova studentskih predstavnika. Takav sustav izbora već se godinama spominje u kontekstu nedemokratičnosti, ali i podložnosti korumptivnosti.
Međutim, iako se o potrebi promjene načina izbora rektora pričalo i u prethodnim rektorskim mandatima, ali i prilikom svakih novih izbora, po pitanju izmjena izborne procedure nije se do sada ništa napravilo. Međutim, aktualna uprava riječkog sveučilišta nije zaboravila na dano obećanje te je na posljednjoj sjednici Senata usvojen prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Statuta Sveučilišta u Rijeci koji ide na javnu raspravu, a upravo s ciljem izmjene načina izbora rektora.
Javna će rasprava, kaže rektorica prof.dr. Snježana Prijić Samaržija biti otvorena mjesec dana, a u tom se periodu očekuju komentari članova akademske zajednice, nakon čega će Odbor za statutarna pitanja definirati konačni prijedlog izmjena i dopuna Statuta, kojeg će rektorica predložiti Senatu.
Prof. dr. Snježana Prijić Samaržija / NL arhiva
Prijedlog modela
– Ako sve bude išlo po planu u siječnju će Senat odlučivati o novom načinu izbora rektora Sveučilišta u Rijeci. Kao što sam i najavila u svom programu kada sam se kandidirala za mjesto rektora Sveučilišta u Rijeci, predložila sam Senatu izmjene Statuta vezane za postupak izbora rektora. Iako se već dulje vrijeme razgovara u javnosti o potrebi mijenjanja načina izbora rektora u smjeru koji će osigurati najbolje sveučilišno vodstvo, do sada nisu učinjene promjene u tom smjeru. Treba reći da Ministarstvo znanosti i obrazovanja priprema prijedlog novog Zakona i da postoje najave da će doći do izmjena vezanih za izbor rektora u prijedlogu Zakona. Međutim, posve je neizvjesno kada i hoće li novi Zakon biti donesen. Stoga sam, prije otprilike godinu dana uputila zamolbu Odboru za statutarna pitanja Sveučilišta u Rijeci kojem predsjedava prof.dr. Vesna Crnić Grotić, dekanica Pravnog fakulteta, da istraže modele i prakse izbora rektora poglavito u europskim zemljama te da izrade prijedlog modela izbora koji će demokratizirati postupak i uključiti širu akademsku zajednicu. Na ovu temu organizirana je i tribina na Sveučilištu u Rijeci na kojoj su sudjelovali vodeći stručnjaci s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za društvena istraživanja i Nezavisnog sindikata, a prof.dr. Crnić Grotić predstavila je prijedlog Odbora. Na tribini je zaključeno da je smjer demokratizacije u izborima za rektora svakako optimalan, ali je upozoreno i na potrebu prepoznavanja odgovarajućih, u novije vrijeme daleko zahtjevnijih, kompetencije budućih rektora, pojašnjava prof.dr. Prijić Samaržija.
Postupak za izbor rektora pokreće Senat svojom odlukom, najmanje četiri mjeseca prije kraja mandata rektora kome ističe mandat, a Senat donosi odluku o natječaju za izbor rektora i imenuje Povjerenstvo za prikupljanje prijava za izbor rektora. Kao i do sada rektora bira Senat tajnim glasovanjem s liste kandidata, a izabrat će se kandidat koji dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Senata. Ako niti jedan od kandidata u prvom krugu ne dobije natpolovičnu većinu glasova ukupnog biračkog tijela, u drugom krugu birat će se između one dvojice koju su u prvom krugu dobili najveći broj glasova. Ako nakon prvog izbornog kruga jedan od kandidata dobije veći broj glasova, ali ne i natpolovičnu većinu svih članova Senata, a preostala dva ili više kandidata dobiju jednaki broj glasova, provodit će se međuglasovanje ili dodatno glasovanje među onim kandidatima koji imaju jednak broj glasova. Nakon provedenoga međuglasovanja, u drugi izborni krug ulazi kandidat s većim brojem glasova uz kandidata koji je u prvom izbornom krugu dobio najveći broj glasova, a ukoliko ni u drugom krugu ni jedan od dvojce kandidata ne dobije natpolovičnu većinu od ukupnog biračkog tijela, postupak kandidiranja i izbora se ponavlja.
Doprinos kvaliteti
Prijedlog Odbora, prema njenom mišljenju, unosi najveći mogući stupanj demokratičnosti i proširenja participacije i pravičnosti koji je moguć unutar postojećeg zakonskog okvira. Naime, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju određuje da rektora bira Senat, a sveučilišta u svojim statutima reguliraju način izbora.
– Unutar danih zakonskih ograničenja, uveli smo institut predizbora koji omogućuje da svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća sudjeluju u izboru rektora. Svaki će kandidat, tako, svoj program trebati predstavljati članovima svih sastavnica, čime sadržaj programa dobiva na značaju. Svi će moći sudjelovati u izborima i iskazati svoj individualni stav koji program i koga preferiraju za rektora Sveučilišta. Između svih kandidata za rektora, svaka će sastavnica za konačne izbore predlagati dvoje koji su dobili najveći broj glasova. Senat će, u konačnici, između dvoje koji su dobili najviša rangiranja na svim sastavnicama, izabrati rektora.
Naš smjer razmišljanja je da će demokratiziranje postupka pridonijeti kvaliteti upravljanja na Sveučilištu. Neki smatraju da bi bilo bolje da se rektori biraju javnim natječajima, ali naše razmišljanje, zbog specifičnosti konteksta, ide u smjeru veće participacije i stava da će najbolje odluke biti donijete ako se na pravičan način uključi što šira akademska zajednica, najavljuje rektorica Prijić Samaržija.
