Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja

Stambena izgradnja u plavoj i zelenoj zoni Kostrene

Barbara Čalušić

Dupkom ispunjena dvorana Nardone čitaonice u Kostreni prilikom javnog izlaganja / Foto: D. ŠKOMRLJ

Dupkom ispunjena dvorana Nardone čitaonice u Kostreni prilikom javnog izlaganja / Foto: D. ŠKOMRLJ

Plavu Kostrenu čini područje ispod Jadranske magistrale, dok je zelena ona iznad glavne kostrenske prometnice, a unutar tih područja predviđene su manje enklave, bijela, žuta i crvena



RIJEKA » Dupkom ispunjena dvorana Narodne čitaonice u Kostreni prilikom javnog izlaganja izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Kostrene još je jednom dokazala velik interes koji vlada za investiranje u nekretnine u Kostreni. Naime, prijedlog izmijenjenog Prostornog plana u najvećoj mjeri redefinira i dopunjuje uvjete stambene izgradnju. Tako je Kostrena podijeljena na plavu i zelenu zonu, a plavu Kostrenu čini područje ispod Jadranske magistrale dok je zelena ona iznad glavne kostrenske prometnice. Unutar tih područja predviđene su manje enklave, a to je bijela Kostrena odnosno zaštićena povijesna jezgra te žuta Kostrena koja predviđa izgradnju višeobiteljskih građevina i crvena Kostrena namijenjena izgradnji višestambenih građevina u nizu.


   Osnovna razlika između plave i zelene Kostrene leži u najmanjim površinama građevnih čestica koje bi prema novom planu za područje ispod magistrale trebale iznositi tisuću četvornih metara, a za područje iznad ceste 800 kvadrata. U obje je zone unutar obiteljske građevine moguće u pravilu planirati samo jednu stambenu jedinicu tek, kako stoji u Planu, iznimno dvije.



Inače, javni uvid u Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana traje do 8. lipnja, a to je ujedno i rok za dostavu primjedbi. Osim na javnom izlaganju, građani, pravne osobe i drugi sudionici u javnoj raspravi, primjedbe i prijedloge mogu upisati u knjigu primjedbi na mjestu uvida ili dostaviti u pisanom obliku na adresu Općine Kostrena, p.p.15, 51221 Kostrena.





   – Višestambenu izgradnju nastojali smo opsegom svesti u današnje okvire što znači da ako u jednom dijelu naselja postoje tri višestambene jedinice i slobodna parcela, onda je logično da se tu isto može izgraditi višestambena jedinica. Sve to trebala bi biti zaštita građana da im u prvom redu do mora ne nikne kuća s većim brojem etaža, kazao je izrađivač iz arhitektonskog ureda Plan 21 Bojan Bilić, dodajući kako je u Kostreni vrlo malen broj lokacija predviđen za višestambenu izgradnju koja predviđa višestambene jedinice u nizu s najviše 15 stanova kojih bi bilo najviše tri po stambenoj ćeliji u nizu. Izrađivač tu vidi tipove stanova po principu poticane stanogradnje.


 


Izrađivač ističe da se naročita pažnja posvetila redefiniranju sustava i koridora prometne i komunalne infrastrukturne mreže, kao i razvoju sustava vodoopskrbe i odvodnje. Izmjenama i dopunama žele se stvoriti planski preduvjeti za formiranje centra Kostrene i središnjih sadržaja Općine, redefinirati mrežu javnih i društvenih djelatnosti, namjenu mora, status luka i privezišta, a naročito važno je redefinirati mjere i uvjete posebne zaštite prostora.


   – Kostrena unatoč velikoj urbanoj ekspaniziji nije artikulirala centar naselja, što može biti i kvaliteta kad gledate centre nekih mjesta u vašoj okolici za koje bi bilo bolje da ih nema, smatra Bilić koji je za Novo lice Kostrene – kako se sve češće naziva projekt izgradnje kostrenskog centra i uređenja obalnog pojasa, a čiji je preduvjet izmijenjen prostorni plan – nadahnuće našao u projektima poput naselja Kijac na Krku i splitskih Meja, ali niza inozemnih primjera.


   – Novo lice Kostrene ime je plana koji bi trebao poboljšati kvalitetu života u Kostreni. Urbanizam Kostrene neće se udaljavati od ljudi. Želja nam je, primjerice bila da kostrenske ceste pretvorimo u ulice. Danas ceste ne predstavljaju prostore gdje biste prošetali, no prijedlogom intervencija po tom pitanju vidi se naša jasna želja da skromnim intervencijama stvorimo sustav mjera koji cestu pretvaraju u ulicu, dodao je Bilić.