RIJEKA Kao dio programa »Školica zdrave prehrane« koji provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u suradnji s Odjelom za odgoj i školstvo Grada Rijeke jučer je održan edukativni skup s ciljem usvajanja pravilnih prehrambenih navika kod djece i očuvanje zdravlja kroz edukaciju učenika i njihovih nastavnika.
Navodeći kako se radi o programu koji se već šest mjeseci provodi u petnaest riječkih osnovnih škola voditeljica Odsjeka za unapređenje prehrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. Sandra Pavičić Žeželj istaknula je da je krajnji cilj programa stvoriti jedinstven jelovnik za sve riječke osnovne škole.– Program se sastoji od edukacija, radionica i kvizova, kao i od kemijske analize obroka i izrade jedinstvenog jelovnika koji se u školama zbog ograničenog budžeta neće moći drastično promijeniti, ali ga možemo promijeniti u pogledu slaganja namirnica pa djeca za marendu umjesto krafne mogu dobiti integralno pecivo s purećom salamom, kazala je Pavičić Žeželj.
Pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Sanda Sušanj kazala je pak kako je okidač za pokretanje projekta bila činjenica da u riječkim vrtićima odavno vlada pravilna i zdrava prehrana koju predškolci odlično prihvaćaju.– U osnovnoj školi ta se prehrana još donekle drži pod kontrolom u nižim razredima, ali u višim razredima svi se okreću pekarama koje niču oko škola. Istraživanja su pokazalo da u petim razredima imamo porast pretilosti u čemu prednjače dječaci. Čak 40 posto dječaka petaša je pretilo, a djevojčica 28 posto. Stoga želimo da Nastavni zavod za javno zdravstvo napravi jelovnik za osnovne škole po uzoru na vrtićke jelovnike, istaknula je pročelnica.
Iznoseći pak iskustva rada u specijaliziranoj školskoj ambulanti za rad s djecom s poremećajima u prehrani liječnica školske medicine Tatjana Čulina istaknula je da je istraživanje pokazalo kako je čak 70 posto dvanaestogodišnjaka pravilno uhranjeno, no četvrtina njih smatra se preuhranjenima i imaju iskrivljen doživljaj vlastitog tijela.– U škole ulaze djeca koja su se u vrtićima pravilno hranila i puno kretala, a onda sve to preko noći nestaje. Pitali smo roditelje koliko uopće vremena s djecom provode u fizičkoj aktivnosti i dobili jako loše podatke, a kada su u pitanju srednjoškolci situacija je još gora, jer mnoge srednje škole nemaju školske sportske dvorane, poručila je Čulina.
