Doc. dr. Goran Hauser, predsjednik Skupštine HLK, dr. Igor Barković, predsjednik podružnice HLS i doc. dr. Alen Protić, predsjednik županijske organizacije HLK vjeruju da će zajedničkom suradnjom zaštititi dignitet struke, poboljšati uvjete rada liječnika, te unaprijediti zdravstveni sustav
RIJEKA Rijeka će polovicom godine dobiti klub liječnika koji će na jednom mjestu u samom centru grada na Jadranskom trgu okupljati tri liječnička udruženja – Hrvatsku liječničku komoru, Hrvatski liječnički zbor i Hrvatski liječnički sindikat.
Čelnici triju podružnica ovih nacionalnih liječničkih udruženja u Primorsko-goranskoj županiji vjeruju da će ovakvim povezivanjem ostvariti jedinstvo djelovanja svih liječničkih udruga i tako poboljšati status liječnika, ali i zdravstvenog sustava i samih pacijenata. Doc. dr. Goran Hauser, predsjednik Skupštine HLK, dr. Igor Barković, predsjednik podružnice HLS-a i doc. dr. Alen Protić, predsjednik županijske organizacije HLK vjeruju da će zajedničkom suradnjom i aktivnostima zaštiti dignitet struke, poboljšati uvjete rada liječnika, unaprijediti zdravstveni sustav i skrb za pacijente.
Rad u Mariboru
– Liječnički klub je mjesto na kojem će se liječnici moći okupljati, razmjenjivati ideje, iskustva, probleme, organizirati predavanja i edukacije. Klub će imati i svoju edukativnu ulogu namijenjenu javno-zdravstvenom djelovanju liječničkih udruga s ciljem promicanja zdravlja i zdravog načina života stanovnika naše županije. Osim toga, liječnički će klub biti otvoren i studentima medicine koje namjeravamo još aktivnije uključiti u naš rad i time im dati do znanja da ih zdravstveni sustav treba, da su oni u njemu poželjni i potrebni. Sada imamo slučajeve kada agencije za zapošljavanje iz inozemstva dolaze među studente završnih godina medicinskih fakulteta i nude im »ljetne prakse« i slične projekte kojima ih nastoje zainteresirati za odlazak na rad u inozemstvo, kaže doc. dr. Goran Hauser.
Uvođenje od 120 kuna izazvalo je nezadovoljstvo dijela liječnika, pa čak i nekih članova Hrvatskog liječničkog sindikata koji su ustvrdili da ih vlastita komora na ovaj način reketari. Dr. Igor Barković upozorava da se ne radi o službenom mišljenju liječničkog sindikata te da komora i sindikat imaju zajedničke interese.
– Govoriti da nas HLK reketari isto je kao reći da nas država reketari porezima. Od tih istih poreza neko uvijek dobije više neko manje, ali zato ne ukidamo državu, nego idemo na izbore. HLK je institucija koja ima javne ovlasti da donosi pravila ponašanja, liječnika i zdravstvenih ustanova, izdaje i kontrolira licence, sudjeluje u kreiranju zdravstvene politike, brani dignitet struke i postoji u svakoj kulturnoj zemlji. Problem je što staro vodstvo HLK nije uvijek jasno artikuliralo želje i stavove članstva tako da nas čak nisu podržali kada smo bili u štrajku.
Siguran sam da se to sada ne bi moglo dogoditi jer je na čelu Komore nova ekipa kojoj ja osobno vjerujem. Pobit ćemo i tvrdnju da komora nikad ništa ne daje, niti pomaže jer će u projektu riječkog liječničkog kluba, kako sada stvari stoje, najvećim dijelom sudjelovati u financiranju. Hrvatski liječnički sindikat tako će dobiti adekvatan i reprezentativan prostor uz potrebnu infrastrukturu, ističe dr. Barković.
U posljednje tri i pol godine iz Hrvatske je otišlo više od 500 liječnika, a u HLK-u smatraju da će odlazak liječnika ostaviti posljedice na kvalitetu zdravstvene usluge i živote bolesnika u Hrvatskoj. U Komori upozoravaju da unatoč uvriježenom mišljenju da liječnici odlaze zbog većih plaća, istraživanje koje su proveli na 1.476 svojih, većinom mlađih, članova pokazalo da je su primanja tek četvrti uzrok odlaska liječnika u inozemstvo dok su ispred plaće bolji su uvjeti rada, uređenost zdravstvenog sustava i mogućnost profesionalnog napredovanja.
Kad je riječ o motiviranju liječnika na ostanak u Hrvatskoj, jedan od projekata koji je privukao dosta pozornosti je i odlazak riječkih anesteziologa na povremeni rad u Klinički centar Maribor kojeg je pokrenuo doc. dr. Alen Protić, inače predstojnik Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje u Kliničkom bolničkom centru Rijeka.
Što »prelije čašu«
– Omogućio sam svojim anesteziolozima da u svoje zasluženo slobodno vrijeme, nakon što u matičnoj ustanovi odrade između 200 i 240 sati mjesečno, zarade nešto više nego što im to zdravstvene ustanove u Hrvatskoj mogu omogućiti. Do ovog projekta u posljednje tri godine svaka tri do četiri mjeseca KBC Rijeka napuštao je u prosjeku jedan anesteziolog u dobi između 30 i 50 godina života što je dugoročno bilo neodrživo.
Visoko obrazovanog medicinskog kadra koji je k tome i deficitaran, u nas je izrazito malo pa je samim time nužno definirati strategiju osiguravanja preduvjeta da takvi liječnici ne odlaze u inozemstvo. Dobri uvjeti na poslu, u smislu dostatnosti opreme i lijekova, dobri međuljudski odnosi te korektan odnos nadređenih prema svojim djelatnicima dio je priče koji se ne tiče izravno primanja liječnika, ali su nerijetko razlog koji »prelije čašu«.
Uravnotežen rad koji bi trebao biti manji od 200 sati mjesečno s odgovarajućom financijskom naknadom koju danas liječnici specijalisti postižu tek nakon 60 prekovremenih sati koje odrađuju većinom vikendima i blagdanima, trebao bi biti garancija ostanka liječnika u Hrvatskoj. Podrška i razumijevanje od strane uprave KBC-a Rijeka značajno je pomogla projektu Maribor kao privremenom rješenju koji mislim da može biti i potencijalni model do nalaženja konačnog riješenja na nacionalnoj razini, smatra doc. dr. Protić ističući da u riječkoj bolnici zasad nema najava novih odlazaka anesteziologa.
