Zbog kišnog ljeta (ipak) nema više komaraca

Valja biti oprezan, jer na brojnost komaraca utječe i ponašanje samih građana, ako ne vode dovoljno računa o predmetima u okolištu u kojima se zadržava voda 

RIJEKA  Komaraca ima jednako mnogo kao i svakog ljeta, unatoč očekivanjima da će ih zbog kišovite sezone biti više nego inače. Na brojnost komaraca utječe zapravo, i ponašanje samih građana, jer vodene površine u našem području ne ovise toliko o prirodnim oborinama koliko o predmetima u kojima se voda zadržava, kažu na Epidemiološkom odjelu Zavoda za javno zdravstvo PGŽ. Od ožujka nadalje larvicidni tretmani se u cijelom gradu provode jedanput mjesečno, odnosno stručnjaci za dezinsekciju u mjesec dana obiđu cijeli grad. Prigradske općine dezinsekciju ugovaraju također s riječkom Dezinsekcijom ili s nekim drugim izvođačem, prema svojim potrebama. S te strane dakle, ne bi trebalo biti problema, no ako su neke okućnice nepristupačne i stručnjaci za dezinsekciju ne mogu obaviti svoj redoviti mjesečni posao, sva odgovornost je na vlasniku. U tom slučaju trebalo bi isprazniti sve posude u kojima se zadržava voda ili u bačve s vodom ubaciti larvicidne preparate kakvi se mogu nabaviti i na našem tržištu. Oni nisu štetni ni za biljke ni za životinje, a sprječavaju razmnožavanje komaraca. Najzad, vlasnik može i sam pozvati ekipu za dezinsekciju. Tim prije što i na riječkom području ima vrsta komaraca koje mogu prenositi zarazne bolesti, ali ih srećom ne prenose, jer nisu inficirani. No, uz određenu dozu nemara i nepažnje i to bi se moglo promijeniti.  

  Mr. sc. Dobrica Rončević, voditelj epidemiološkog operativnog odsjeka Zavoda za javno zdravstvo, kaže da bi se kod nas mogle prenositi Dengue (denga) groznica i Chikungunia (čikungunia) groznica, a minimalan je rizik od prijenosa malarije, jer nema ljudi koji su je preboljeli. Osobe koje su mogle biti zaražene u inozemstvu budu medicinski obrađene i izliječene, kako se domaći komarci ne bi inficirali. 

– Bolest prenose komarci vrste Aedes, a mi imamo njihovu podvrstu, azijskog tigrastog komarca, koji se naselio prije desetak godina i sada je u priobalju prilično rasprostranjen. Prilično je nezgodan jer prenosi hemoragijske groznice. Uz ostale simptome karakteristične za virusne bolesti tipa gripe, mogu nastati i osipi, kao posljedica krvarenja u koži, a ove bolesti su potencijalno opasne jer do krvarenja može dolaziti i u drugim organima. Takvih je slučajeva bilo i kod nas, ali su imali blažu kliničku sliku, a ove godine je za sada jedan sumnjivi slučaj, kod kojeg još nije potvrđeno radi li se zaista o hemoragijskoj groznici, govori dr. Rončević.

   Saznajemo i da su simptomi kod malarije, od koje svake godine bude zaraženo više osoba, jače izraženi, te zbog znakova groznice i visoke temperature budu upućene na Kliniku za infektologiju. No, po riječima dr. Rončevića, važno je istaknuti da su svi zaraženi došli iz inozemstva i za sada nema slučajeva autohtonog širenja malarije.