RIJEKA Riječki prometni pravac jedini je u hrvatskoj potpuno intergriran u mrežu europskih prometnih koridora TEN-T, što omogućuje sufinanciranje izgradnje prometne infrastrukture iz fondova EU u vrlo visokim postocima, poručio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić na trećem po redu sastanku Komisije za transport i logistiku Jadransko-jonske regije, održanom u Rijeci. 

   

Mogućnosti Luke

O mogućnostima povlačenja europskih sredstava za razvoj prometnog pravca koji povezuje riječku luku s Mađarskom i ostalim tržištima EU, prema njegovim riječima svjedoči i činjenica da će od dvije milijarde eura, koliko ih HŽ infrastruktura namjerava do 2020. godine uložiti u željezničku prugu prema Rijeci, najveći dio biti osiguran iz EU fondova.   

– Tu se pruža i velika mogućnost sufinanciranja za Luku Rijeka, jer se jedina nalazi na spomenutom koridoru. Vjerujem da će to, kao što je bilo u prošlosti, omogućiti brži i veći razvoj Rijeke i Primorsko-goranske županije, ali i prometnog sustava i ukupnog gospodarstva Hrvatskoj, kazao je ministar. 

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel govorio je o potencijalima povezivanja grada i luke Rijeka sa srednjom Europom, predstavivši nedavno završeni SETA projekt koji se bavi upravo tom tematikom, a potvrdio je kako će, na temelju nacionalne Strategije Grad Rijeka svoje projekte novog prometnog rješenja u užem centru kandidirati za sufinanciranje iz Europske unije.

Jedan od osnovnih preduvjeta za korištenje europskih sredstava je i donošenje nacionalne Strategije prometnog razvitka, o čijem prijedlogu će za petnaestak dana započeti javna rasprava, istaknuo je Hajdaš Dončić, koji je na primjeru Rijeke i Primorsko-goranske županije govorio o nekim od najvažnijih ciljeva tog dokumenta. 

 – Što se tiče željeznice, izgradnja i rekonstrukcija već je započela, a Strategija se bavi razvojem riječke luke kao glavne nacionalne luke za kontejnerski promet i jedine na TEN-T prometnom pravcu. Nadalje, jedan od ciljeva je razvoj intermodalnog prometa, kao i uključivanje željeznice u gradski, prigradski i regionalni promet, te izgradnja ceste D-403 i drugi, kazao je ministar. 

O izgradnji autoceste na dionici Križišće – Žuta Lokva, Hajdaš Dončić je kazao kako se, bez obzira na činjenicu da se ta dionica ne nalazi na nekom od glavnih europskih prometnih koridora, uz dobru pripremu u vidu studija isplativosti, te kvalitetnu prezentaciju projekta, može osigurati djelomično sufinanciranje iz EU. 

Ispunjeni svi kriteriji

Na samom sastanku u više je navrata isticana potreba uvrštenja Jadransko-jonskog koridora u europsku prometnu mrežu, o čemu je posebno izlaganje održao župan Zlatko Komadina. 

– Nisam siguran da Europska unija uvijek čini ono što bi trebalo. Nekih prometnih koridora nema, a trebalo bi ih biti. Jadransko-jonski ispunjava ama baš sve kriterije da bude uvršten među glavne prometne pravce, a to je i zajednički interes svih zemalja kroz koje prolazi, kazao je Komadina. 

Sastanku u Rijeci prisustvovali su predstavnici Jadransko-jonske euroregije iz šest zemalja, te brojnih institucija s područja prometa, kao i dužnosnica Opće uprave za mobilnost i promet Europske komisije Lia Potec, koja je sudionike upoznala s aktivnostima tog tijela planiranima za usvajanje Makroregionalne strategije za Jadransko-jonsku euroregiju.