RIJEKA  Kulturno vijeće Grada Rijeke  za nakladničku, knjižnu i knjižničnu djelatnost Grada Rijeke nakon provedenog javnog poziva za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva dodijelilo je tri tromjesečne potpore po 15.000 kuna bruto Zoranu Krušvaru, Kristini Posilović i Josipu Potnaru.

–  Književno stvaralaštvo u Republici Hrvatskoj nije profesionalizirano i nije tržišno isplativo zbog niskog stupnja stupnja zainteresiranosti čitatelja za hrvatsko književno stvaralaštvo, zbog niske kupovne moći čitatelja, zbog previsokih cijena krajnjeg proizvoda književnog stvaralaštva te medijske nezainteresiranosti za hrvatsku književnu produkciju.

Nadalje, lektirski program u obrazovnom sustavu je baziran na usvajanju i reproduciranju podataka koji se odnose na povijest književnosti, a ne na razvoj čitateljskih navika učenica i učenika. Većina pak hrvatskih nakladnika koji su trenutno u najlošijoj poziciji od osamostaljenja RH, na hrvatsku književnu produkciju gledaju uglavnom kao na financijski teret i ne vide u njoj tržišni potencijal, niti od nje teže napraviti tržišno uspješan proizvod.

Nadalje, hrvatskim književnim stvarateljima do prije godinu dana nije bilo čak niti priznato akademsko zvanje, a ne postoje niti obrazovne institucije koje bi razvijale talente i usavršavale vještine književnih stvaratelja, pojasnio je pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar razloge raspisivanja javnog poziva za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva.

Dodao je da je cjelokupna situacija stavila hrvatske književne stvaratelje u poziciju da se amaterski i u slobodno vrijeme bave književnim stvaranjem, što je osakatilo i onemogućilo razvoj književnog stvaralaštva, te ga je svelo u okvire osobnog angažmana ljudi koji nemaju izbor po pitanju hoće li stvarati ili neće. 

– Odgovor na taj problem ponudio je tim pisaca i spisateljica iz Hrvatskog društva pisaca, predlažući Ministarstvu kulture uvođenje stipendiranja književnog stvaralaštva, što je Ministarstvo i učinilo.

Riječko književno stvaralaštvo je u istoj situaciji kao i hrvatsko, samo na lokalnoj razini, te nikada nije bilo direktno poticano novčanim iznosom nego je uvijek bio potican krajnji proizvod književnog stvaralaštva, a to je knjiga.