Petak, 1. kolovoza 2014.
Do kraja godine kreće najveći projekt u cestogradnji

Počinje izgradnja autoceste od Križišća do Žute Lokve: tunel Vratnik spojit će Primorje i Liku

Foto Marin ANIČIĆ
Foto Marin ANIČIĆ
Autor: Darko Pajić
Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 10:26

Kako će biti riješeno financiranje 3.500 metara dugog tunela Vratnik tek će se vidjeti, a nije nemoguće da će dio obveza preuzeti ARZ, koji prema dugoročnim planovima treba preuzeti praktično sve važnije cestovne objekte na području PGŽ-a

RIJEKA   Hrvatska Vlada pokrenut će do kraja ove godine svoj najveći projekt u cestogradnji – izgradnju oko 3.500 metara dugog tunela Vratnik, najvećeg i najskupljeg objekta buduće autoceste Rijeka - Žuta Lokva. Tunel je predviđen u dvije cijevi sa po dvije prometne trake u svakoj. Riječ je o jedinom dijelu ove autoceste, koji ima odobrenu građevinsku dozvolu, te izuzev financijske konstrukcije, nema nikakve prepreke izgradnji. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić potvrdio je kako je politička odluka već donesena, kao i da sada nova Uprava Hrvatskih autocesta na čelu s Draženom Guštinom, mora pripremiti plan gradnje za ovu godinu u kojem će se naći i ovaj projekt. 

– Pripremne radove za tunel Vratnik na terenu očekujemo do kraja ove godine ili najkasnije početkom iduće. Bit će to početak izgradnje autoceste Rijeka-Žuta Lokva na nedostajućem dijelu od Križišća do Žute Lokve. Krenut će se od Vratnika, jer je tu dokumentacija spremna, a investiciju će osigurati i realizirati Hrvatske autoceste, rekao je Antešić, dodajući kako postoji građevinska dozvola, što znači da HAC mora u narednom razdoblju raspisati natječaj i izabrati graditelja po dužini četvrtog cestovnog tunela u Hrvatskoj. Duži od Vratnika su Sv. Rok, Mala Kapela i tunel Učka. 

Jadransko-jonski prometni koridor

Na razini radnih skupina Hrvatska pregovara s predstavnicima Europske komisije oko dugoročnog ucrtavanja svojih najvažnijih cestovnih koridora u status europskih koridora. Naupitno je da će taj status imati koridor X na relaciji Ljubljana-Zagreb-Beograd, kao i koridor Vb od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte. Osim navedenog hrvatski interes je da treći koridor bude na trasi jadransko-jonske autoceste, a to je također veći ili manji interes Italije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Albanije, Grčke i Turske, gdje također prolazi jadransko-jonski koridor. Zasad je najveći dio jadransko jonske autoceste izgradila Hrvatska, dok zemlje u okruženju, prije svega Slovenija i Crna Gora, po tom pitanju još ništa nisu napravile. 

Dionica Križišće-Žuta Lokva ukupno je duga 56 kilometara i ona će biti svojevrsni nastavak riječke obaliznice, čija se posljednja dionica od Sv. Kuzma do Križišća planira pustiti u promet sredinom naredne godine. Autocesta je podijeljena na tri poddionice. Prva ide od Križišća do Novog Vinodolskog, duga je 25 kilometara i za nju su ishodovane lokacijske dozvole, a projektiranje je u tijeku. Zatim slijedi dionica od Novog Vinodolskog do Senja dužine 16 kilometara, gdje još uvijek traje faza lokacijske dozvole. Na kraju je završna dionica od Senja do Žute Lokve duga 15 kilometara, gdje tunel Vratnik ima građevinsku dozvolu, a ostatak dionice je na razini lokacijske dozvole i u fazi projektiranja.  
 

       Kako će biti riješeno financiranje tunela Vratnik tek će se vidjeti, jer je HAC u posljednje četiri godine doveden do maksimalne zaduženosti, što znači da ova tvrtka nema prostora za nove kredite i projekte. Taj problem će se raspetljavati idućih mjeseci, odnosno sve do usvajanja novog četverogodišnjeg plana gradnje cesta i autocesta u Hrvatskoj. Povoljna je okolnost što su troškovi minimalni do kraja godine i očekivanog početka gradnje, što ostavlja dovoljno vremena za iznalaženje koncepta realizacije, gdje će Vlada vjerojatno nešto i uštedjeti odgađanjem izgradnje autoceste od Ploča do Dubrovnika o kojoj će se, ukoliko se usvoji izmjena trase, morati pregovarati s BiH. Nije nemoguće da će gradnja dionica autoceste Križišće-Žuta Lokva biti podijeljene između HAC-a i ARZ-a, koji prema dugoročnim planovima treba preuzeti praktično sve važnije cestovne objekte na području Primorsko-goranske županije. 

Komentari

17
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • strateski
    strateski   Objavljeno: 19. ožujka 2012. u 21:39

    Malo bi analizirao sve ovo iz šireg kuta... za pocetak - prometna infrastruktura je preduvjet razvitka općenito. Ne zelim o proteklim vremenima i pljačkama u izgradnji, ali izgrađeno je mnogo. Nadalje, potrebno je još svakako spojiti Jadransko-Ionsku autocestu-kao iz današnje teme koje ce biti kroz RH oko 460km ili 36%, ovisno o dogovoru kuda će proći trasa na jugu - RH ili BiH. Neću politizirati, ali mi bismo, ako budemo razboriti mogli izvrsno proći! Ovaj pravac, ne zaboravite, povezuje Španjolsku, Portugal i južnu Francusku preko Italije, Slovenije i ovih dalje južno s Grčkom, Turskom (čitaj Azijom) - potencijal fantastičan uz promociju, jer autocestu treba znati prezentirati kao i svaki drugi proizvod...Dalje, koridor Vb je završen i biti će u punoj eksploataciji u ovisnosti o luci Rijeka (Krk) i njenoj namjeni i kapacitetima kao uostalo i željeznica na istom koridoru koja se doduše s pravom u ovom trenutku ističe kao prioritet, no potrajati će malo više vremena. Koridor X također, uostalom tu je i najveći prinos novca, a mogao bi biti i veći da se kvalitetnije ovaj pravac reklamira i da Slovenija izgradi nekih 12km preostale dionice od Ptuja do Macelja jer dalje prema nama u obadva smjera postoji puno profilna autocesta - potrebno politički podignuti razinu...jer Sloveniji ovo odgovara - na ovaj način skreću Zapad na svoje autoceste do luke Kopar...Koridor Vc Ploče-BiH-Osijek-Mađarska je perspektivan dugoročno i ovisi 80% o kapacitetu luke Ploče (potrebno riješiti na pravi način odnose s BiH oko prava korištenja zajedno s problematikom Neuma i prigode da RH trajno riješi pitanje prava prolaza-sve u paketu s trasom na jugu...), i 20% o spoju na Jadransko-Jonsku. Ovdje s Vc imamo dosta vremena jer smo mi skoro gotovi s juga i sjevera - Slavonija gdje se gradi most i treba još malo do Mađarske, a BiH neće još i Mađari su malo upitni za sada. Radi toga treba ići na podravski ipsilon za kojeg su i ugovori potpisani prije 3 godine...Dalje, prema Sisku jer nećemo sada stati "nigdje", a veliki su projekti s riječnim lukama i plovnim putovima u razvojnoj fazi koji bi doveli robu iz Azije preko Constance do naših luka i u Sisku terminal...pa dalje. Naravno da je ovo nevjerojatno skupo, ali ako pametno radimo i planski raspredimo resurse te ovo realiziramo, biti će bolja ekonomska situacija u Hrvatskoj jer smo geostrateški bogom dani, a kada svemu pridodamo turistički potencijal i proizvodnju hrane uz gore realizirane projekte, mogli bi nam i Austrijanci zavidjeti koji dobrim dijelo žive i to jako dobro od turizma i tranzita....Zato idemo, samo hrabro i neka nam je ministar zdrav i razuman, širokih nazora. Malo sam udavio širinom, ali nećete zamjerit!

    • arhogi
      arhogi   Objavljeno: 11. svibnja 2012. u 19:03

      analiza vrijedna poštovanja ali moram se uključit u komentar. Svaki novi kilometar autoceste je dobrodošao međutim u ovom trenutku ova država mora apsolutno potencirati razvoj i obnovu one infrastrukture koja će povući za sobom razvoj onog dijela gospodarstva koji je uvijek u povijesti bio naš adut. Luka Rijeka je apsolutno zanemarena,već dvadeset godina. Pretpostavljam da će se podijeliti koncesije ili filipincima ili kinezima.Za one koji neznaju o čemu govorim, ova luka je prije dvadesetak godina imala promet u visini polovice sadašnjeg hrvatskog proračuna. Infrastruktura luke je devastirana,promet je doveden na nivo 19 st. lučki bazen je apsolutno zapušten. I što se sad potencira? pravac Žuta Lokva? za koga? za tranzit?gdje? što to u konačnici donosi ovom gradu? zašto nije prioritet sanacija rafinerije na mlaci i izgradnja koridora D 403 odnosno povezivanje riječke luke sa efikasnom vezom sa riječkim zaleđem i izgradnjom kontejnerskog terminala i na istočnom dijelu (pravac Rupa) i na zapadnom dijelu....Pomorski promet je kako putnički,tako i kontejnerski doveden do smiješnog nivoa....Zašto se petlja sa waterfront projektom grada Rijeke? (čitaj brajdica)..i.razvojem čitavog riječkog bazena ? Što u ovoj konstelaciji za ovaj grad znači investiranje u pravac Križišće - Žuta Lokva? u ovom trenutku za razvoj ovog područja apsolutni prioritet mora biti razvoj pomorske infrastrukture i gospodarskog sektora vezanog uz pomorstvo.
      Mene,kao rođenog riječana ne zanimaju ni ploče,ni neum,ni dubrovnik nego samo naša regija. A bojim se da ćemo opet ostati na margini....Na kraju bi Vas upitao samo jednu stvar....da li MOŽETE brodom iz Rijeke otići na Cres,Lošinj,Silbu? Koliko je razvijena obalna linijska plovidba prema najbližim otocima kvarnera? Koliko je u funkciji turističkog sektora? Sramotno,2012 godina....prvi cruiser je prije mjesec dana pristao ispred luke....

  • nepomirljivi
    nepomirljivi   Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 19:27

    Ja si nikako ne mogu vizualizirati trasu od Senja do Žute Lokve, kako se navodi u tekstu.
    Sadašnja cesta je pod velikim nagibom i puna serpentina, nije mi jasna ta trasa, ili je to samo u ime dionice koja će ići nešto sjevernije, pa će se graditi odvojci. Ima li negdje skica ili plan te autoceste?

    • Patriot
      Patriot   Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 21:01

      A završava otprilike tu negdje:

      http://www.patriot.com.hr/foto/Vratnik1.JPG

    • Blues
      Blues   Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 20:19

      Dobro si zaključio, uspon počinje prije Senja.

  • ware1966
    ware1966   Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 17:58

    autoceste su nas i dovele tu gdje jesmo. suvremene pruge je trebalo graditi, od luka na jadranu. ma tko bi se toga sjetio?!

    • paper2cuts
      paper2cuts   Objavljeno: 15. svibnja 2012. u 8:29

      ne nego treba graditi industriju, za sada se uopce nema sto voziti po tim cestama / prugama

    • Etem Zli
      Etem Zli   Objavljeno: 8. svibnja 2012. u 8:25

      tu si u pravu,znam puno para treba za pruge al više se isplate dugoročno,u ove naše pruge se ulagalo il gradilo poslje 2 svjetskog rata i oko 70,80-ih godina i otad stoje,al ceste su bolje zbog manjeg kao ulaganja i bržeg prometa i para za cetarinu koja poskupljuju pa zato vlada rađe ulaže da ima koristi

  • maliodmakine
    maliodmakine   Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 15:33

    neovisno o tome i ne ulazeci u samu bit, je li i koliko uopce ovaj cestovni projekt/krak sam po sebi u ovom trenutku bitan za PGZ i sire, ostaje ipak najvaznije pitanje. kojim i cijim novcem se misli graditi/zakljuciti ta cesta?! pa nije valjda daljnjim zaduzivanjima u svijetu prebacujuci breme dugova na buduce hrvatske narastaje, jer drzava odnosno ova kukurikava blentava vlada za ovo love NEMA. dapace, nema love niti za niz drugih daleko bitnijih manjih strateskih projekata i izgradnji diljem hrvatske. pa tako ona zagrebacka nesudjena bolnica i dalje stoji ko ruglo i poluizgradjena.

    • maliodmakine
      maliodmakine   Objavljeno: 14. ožujka 2012. u 10:43

      patriot, pitanje je bilo vise retoricke naravi, onako, za opcenitija promisljanja bez dubinskih analiza. ali to se odnosi na vecinu danasnje izgradjene tzv. 'strateske infrastukture' u hrvatskoj koja prije ili kasnije okonca u inozemnom 'zakupu' ili koncesiji na sto i vise godina. ne treba zaboraviti kako su dobar dijel postojece autoceste kroz liku zahvaljujuci m.zuzulu i njegovom 'lobiranju' u korist SAD-a gradile sjedinjenoamericke tvrtke s uvezenom turskom radnom snagom, ako me sjecanje ne vara. osobno bih radje vidio gradnje bolnica, skola, tvornica koje ne zagadjuju okolis i znanstvenih ustanova, nego nekih cesta od kojih ce koristi imati samo turisti tijekom ljetna tri mjeseca, a onda jos samo sacica hrtvatskih putnika tijekom godine. i pitanje jos uvijek ostaje. kojim i cijim novcima se misli gradit ova cesta?! daljnjim zaduzivanjem u svijetu ne postize se nista dobra za buduce hrvatske narastaje.

    • Patriot
      Patriot   Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 17:58

      A glupog li pitanja, pa naravno da je bitan. Gdje si vidio bazene i zamalodvoranu bez ceste za Liku?

  • GLEMBAY
    GLEMBAY   Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 14:29

    Krenuli u gradnju tunela,a nemaju kalkulaciju troškova niti zaokruženu financijsku konstrukciju,pa će onda dati sve u već prezaduženi ARZs sitnicom od duga od 1,5 milijardi eura,za koga sam naše gore list,ministar Komadina misli da bi se trebao prebaciti u javni dug.Vjerovatno tako i ovo isto.A o prometnim pravcima,spajanjima i regulaciji znaju manje od Ivice K. Ma bravo,genijalci,treba vas izvoziti,nikad s vama na zelenu granu..

  • Pjacal
    Pjacal   Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 14:27

    Naglasak je na to da se prvo prometno spoji granca RH i čvor Čavle , a onda bužaj tunele , gradi vijadukte itd .

  • josogr
    josogr   Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 12:23

    Baš me zanima koje će ograničenje brzine staviti na taj dio zaobilaznice/otvorene ceste/autoputa. Ja bih recimo potpuno zabranio korištenje cjelokupne zaobilaznice.

    • pascoto
      pascoto   Objavljeno: 14. ožujka 2012. u 13:34

      ti bi da zaobilaznica bude šetnica kako bi budale poput tebe i psi srali po njoj, a auti bi trebali ići zrakom.

  • Pjacal
    Pjacal   Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 10:52

    Bez spoja Rupa-Čavle tj. prave obilaznice nema previše smisla . prometno riješenje koje se oslanja na postojeću "zaobilaznicu " dugoročno ne drži vodu. Pa budimo iskreni , postojeća "zaobilaznica " je postala gradska "žila kucavica" !

    Za sada "palac dole " !

    • Patriot
      Patriot   Objavljeno: 13. ožujka 2012. u 12:26

      Misliš na onu gradsku "zaobilaznicu" koju je nakon 37 godina završio tzv. HDZova vlast, a otvorila za promet nesretna Jadranka, hladeći se putem kartolinama koje joj je slao naš gradonačelnik?