Grad: Rijeka
Danas: 31° vedro
Sutra: 19° 31° vedro
28. kolovoza 2016.
Do kraja godine kreće najveći projekt u cestogradnji

Počinje izgradnja autoceste od Križišća do Žute Lokve: tunel Vratnik spojit će Primorje i Liku

Foto Marin ANIČIĆ
Foto Marin ANIČIĆ
Autor:
Objavljeno: 13. ožujak 2012. u 10:26 2012-03-13T10:26:56+01:00

Kako će biti riješeno financiranje 3.500 metara dugog tunela Vratnik tek će se vidjeti, a nije nemoguće da će dio obveza preuzeti ARZ, koji prema dugoročnim planovima treba preuzeti praktično sve važnije cestovne objekte na području PGŽ-a

RIJEKA  Hrvatska Vlada pokrenut će do kraja ove godine svoj najveći projekt u cestogradnji – izgradnju oko 3.500 metara dugog tunela Vratnik, najvećeg i najskupljeg objekta buduće autoceste Rijeka - Žuta Lokva. Tunel je predviđen u dvije cijevi sa po dvije prometne trake u svakoj. Riječ je o jedinom dijelu ove autoceste, koji ima odobrenu građevinsku dozvolu, te izuzev financijske konstrukcije, nema nikakve prepreke izgradnji. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić potvrdio je kako je politička odluka već donesena, kao i da sada nova Uprava Hrvatskih autocesta na čelu s Draženom Guštinom, mora pripremiti plan gradnje za ovu godinu u kojem će se naći i ovaj projekt. 

– Pripremne radove za tunel Vratnik na terenu očekujemo do kraja ove godine ili najkasnije početkom iduće. Bit će to početak izgradnje autoceste Rijeka-Žuta Lokva na nedostajućem dijelu od Križišća do Žute Lokve. Krenut će se od Vratnika, jer je tu dokumentacija spremna, a investiciju će osigurati i realizirati Hrvatske autoceste, rekao je Antešić, dodajući kako postoji građevinska dozvola, što znači da HAC mora u narednom razdoblju raspisati natječaj i izabrati graditelja po dužini četvrtog cestovnog tunela u Hrvatskoj. Duži od Vratnika su Sv. Rok, Mala Kapela i tunel Učka. 

Jadransko-jonski prometni koridor

Na razini radnih skupina Hrvatska pregovara s predstavnicima Europske komisije oko dugoročnog ucrtavanja svojih najvažnijih cestovnih koridora u status europskih koridora. Naupitno je da će taj status imati koridor X na relaciji Ljubljana-Zagreb-Beograd, kao i koridor Vb od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte. Osim navedenog hrvatski interes je da treći koridor bude na trasi jadransko-jonske autoceste, a to je također veći ili manji interes Italije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Albanije, Grčke i Turske, gdje također prolazi jadransko-jonski koridor. Zasad je najveći dio jadransko jonske autoceste izgradila Hrvatska, dok zemlje u okruženju, prije svega Slovenija i Crna Gora, po tom pitanju još ništa nisu napravile. 

Dionica Križišće-Žuta Lokva ukupno je duga 56 kilometara i ona će biti svojevrsni nastavak riječke obaliznice, čija se posljednja dionica od Sv. Kuzma do Križišća planira pustiti u promet sredinom naredne godine. Autocesta je podijeljena na tri poddionice. Prva ide od Križišća do Novog Vinodolskog, duga je 25 kilometara i za nju su ishodovane lokacijske dozvole, a projektiranje je u tijeku. Zatim slijedi dionica od Novog Vinodolskog do Senja dužine 16 kilometara, gdje još uvijek traje faza lokacijske dozvole. Na kraju je završna dionica od Senja do Žute Lokve duga 15 kilometara, gdje tunel Vratnik ima građevinsku dozvolu, a ostatak dionice je na razini lokacijske dozvole i u fazi projektiranja.  
 

       Kako će biti riješeno financiranje tunela Vratnik tek će se vidjeti, jer je HAC u posljednje četiri godine doveden do maksimalne zaduženosti, što znači da ova tvrtka nema prostora za nove kredite i projekte. Taj problem će se raspetljavati idućih mjeseci, odnosno sve do usvajanja novog četverogodišnjeg plana gradnje cesta i autocesta u Hrvatskoj. Povoljna je okolnost što su troškovi minimalni do kraja godine i očekivanog početka gradnje, što ostavlja dovoljno vremena za iznalaženje koncepta realizacije, gdje će Vlada vjerojatno nešto i uštedjeti odgađanjem izgradnje autoceste od Ploča do Dubrovnika o kojoj će se, ukoliko se usvoji izmjena trase, morati pregovarati s BiH. Nije nemoguće da će gradnja dionica autoceste Križišće-Žuta Lokva biti podijeljene između HAC-a i ARZ-a, koji prema dugoročnim planovima treba preuzeti praktično sve važnije cestovne objekte na području Primorsko-goranske županije. 

HNK Rijeka