Zbog duga tvrtke Tinj Cro Plus prema Erste banci u iznosu od 1,1 milijuna eura koji uvećan za kamate već iznosi i preko 1,5 milijuna eura, 18 vlasnika stanova u stambenoj zgradi na riječkom Gornjem Zametu moglo bi ostati bez svojih stanova koje su još davno platili!

Sada ih ne žele, ali i ne mogu opet platiti jer nemaju novaca, a to bi, smatraju, bilo i besmisleno.

– Ne možemo i ne želimo platiti stan po drugi put, kažu vlasnici stanova protiv kojih je Erste banka nedavno pokrenula ovršni postupak. 

Vlasnici, njih 18, stanove su dok se stambena kuća još gradila najprije platili Tinj Cro Plusu. Ta se tvrtka potom kreditno zadužila u Erste banci da bi gradnju mogla dovršiti. No, kao sredstvo osiguranja za naplatu svojeg potraživanja prema Tinj Cro Plusu, Erste banka je upisala hipoteke na tuđu imovinu, stambenu zgradu gdje su stanovi 18 obitelji koji su svoje obveze prema investitoru uglavnom odavno ispunili. 

Zanimljivo da je Erste banka nakon isplate određeno vrijeme tolerirala Tinj Cro Plusu neplaćanje kredita, a na inzistiranje vlasnika stanova koji su tražili objašnjenje zašto se banka tako benevolentno ponaša prema Tinj Cro Plusu, iz banke je vlasnicima rečeno da se ne brinu, da Tinj Cro Plus ima novaca i sve će podmiriti. 

Upisana hipoteka na stanu svakog od 18 vlasnika iznosi 1,1 milijun eura, uvećano za kamate! Kako nijednom od vlasnika 18 stanova ne pada na pamet plaćati tuđe kreditne obveze, u ovom slučaju tvrtke Tinj Cro Plus, Erste banka se odlučila za ovrhu na njihovim stanovima. 

Svih 18 obitelji postali su vlasnici stanova prije nego su Erste banka i Tinj Cro Plus sklopili ugovor o kreditu, a temeljem kojeg je banka isplatila kredit Tinj Cro Plusu te stavila hipoteku na njihove stanove. 

U teoretskom smislu, Erste očekuje od 18 vlasnika stanova – s obzirom da Tinj Cro Plus nema za to mogućnosti – da bez obzira kako će se vlasnici međusobno dogovoriti i bez obzira što su stanove već platili, plate 1,1 milijun eura uvećano za kamate. Tek tada bi Erste banka mogla prekinuti ovršni postupak, skinuti hipoteke i omogućiti vlasnicima normalno raspolaganje njihovom imovinom.

Uglavnom, svi vlasnici stanova, ogorčeni što svojom imovinom ne mogu slobodno raspolagati, ne mogu je prodati niti dizati kredite, a sada im prijeti i gubitak, podnijeli su tužbe radi utvrđenja ništavosti upisa založnog prava hipoteke na njihovoj imovini. 

Prema onome što je poznato, 24. svibnja 2006. godine, tvrtka Tinj Cro Plus zaključila je s Erste bankom Ugovor o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju hipoteke na nekretnini, temeljem kojeg je Erste banka u svoju korist na nekretnini u kojoj je 18 obitelji već uglavnom platilo svoje stanove, upisala hipoteku radi osiguranja povrata iznosa kredita od 1,1 milijun eura.

Vlasnici stanova tvrde kako je Erste banka – a to tvrde i direktor tvrtke Tinj Cro Plus i njen osnivač, sin i otac Marijan i Ante Vrkić – tog dana u svibnju 2006. točno znala da su stanovi u toj zgradi prethodno kupljeni i dobrim dijelom već plaćeni.

Vlasnik tvrtke Tinj Cro Plus Ante Vrkić otvoreno nam je rekao da u ovom trenutku Erste banci ne može vratiti 1,1 milijun eura kredita, sada već uvećanog za kamate na iznos od oko 1,5 milijuna eura. On pak ne priznaje toliki dug, već oko, prema njegovoj kalkulaciji, 650 tisuća eura. Iako je svjestan da je njegovo plaćanje obveza Erste banci bitan, nužan i jedini preduvjet da banka skine hipoteke s imovine 18 nesretnih i prevarenih vlasnika stanova, smatra da je njegova odgovornost za cijelu situaciju tek desetak posto. 

– Ostalih 90 posto odgovornost je Erste banke koja nas je pristala kreditirati. No, umjesto da nam odobre 14 milijuna kuna, koliko je bilo potrebno po procijeni, samovoljno su nam dali samo 9 milijuna kuna čime su ugrozili cijeli projekt. Nismo, međutim, dobili ni tih 9 milijuna kuna jer se taj iznos umanjio za PDV pa nam je ostalo tek nešto preko 6 milijuna kuna. Nismo imali izbora i uzeli smo taj novac. Prije dobivanja kredita Erste smo korektno obavijestili kako smo od kupaca stanova već dobili novce za gradnju kuće. Erste banci smo dali tablice s njihovim imenima i prezimenima, što znači da je banka znala za njih kao vlasnike. Ipak, i prije nego što nam je isplatila kredit, Erste banka je upisala hipoteku na njihove stanove.

*opširnije u tiskanom izdanju Novog lista u srijedu, 11. travnja, 2012.