Zastupnici pohvalili sanacijskog ravnatelja

Najbolji od 31 zdravstvene ustanove: KBC Rijeka jedina bolnica u sanaciji koja vraća dugove

Barbara Čalušić

Obveze KBC-a Rijeka prema dobavljačima u zadnjih godinu dana su prepolovljene / Snimio Damir ŠKOMRLJ

Obveze KBC-a Rijeka prema dobavljačima u zadnjih godinu dana su prepolovljene / Snimio Damir ŠKOMRLJ

Ana Komparić Devčić (SDP) rekla je jučer u Saboru da bi se način poslovanja KBC-a Rijeka trebao preslikati i na ostale slične institucije u Hrvatskoj, te da je i sam ministar zdravlja priznao da KBC Rijeka ne generira nove gubitke



RIJEKA  Jedino je Klinički bolnički centar Rijeka, od 31 ustanove u zdravstvu koje se trenutno nalaze u procesu sanacije, lani počeo vraćati dugove, dok su sve ostale ustanove u minusu unatoč milijardama utrošenim u njihovu sanaciju, konstatirao je jučer na saborskoj raspravi o obustavi postupka sanacije za javne ustanove u zdravstvu ministar zdravlja Dario Nakić.


 Iz Vlade je poručeno da je početku sanacije u zdravstvu utvrđen manjak od 2,1 milijarde kuna, a tijekom 2013. i 2014. godine za sanaciju je izdvojeno 3,5 milijardi kuna. Dospjela dugovanja tih istih ustanova koje su sanirane, dvije godine nakon cijelog postupka, 31. prosinca 2015. iznosila su 1,83 milijardi kuna, a danas iznose i nešto više.


Dobar menadžer


Oporbeni zastupnici jučer su odmah komentirali da se rezultati sanacije koriste kao poluga za smjenu bolničkih ravnatelja, a da sanacija bolnica nije polučila željeni rezultat, Nakić je ilustrirao primjerima zagrebačkih bolnica: KBC Zagreb 2013. godine imao je 223 milijuna kuna nepodmirenih dugovanja, u međuvremenu je uloženo 671 milijuna kuna, a danas dugovanja Rebra iznose 456 milijuna kuna. KBC Sestara milosrdnica 2013. godine startao je sa 104 milijuna kuna dugovanja, uloženo je 264 milijuna kuna, a danas dugovanja ove bolnice iznose 135 milijuna kuna.




S druge strane, u riječkom KBC-u prihodi su u protekloj godini u odnosu na rashode veći za 115 milijuna kuna, a dospjele obaveze prema dobavljačima u zadnjih godinu dana smanjene su sa 121 milijun kuna na 60 milijuna kuna.


Ana Komparić Devčić (SDP) rekla je jučer u Saboru da bi se način poslovanja KBC-a Rijeka trebao preslikati i na ostale slične institucije u Hrvatskoj, te da je i sam ministar zdravlja priznao da KBC Rijeka ne generira nove gubitke.


– Na mjestu sanacijskog upravitelja u KBC-u Rijeka od 2015. godine nalazi se profesor Štimac. Vrlo ću jasno izgovoriti njegovo ime. To je nestranačka stručna osoba, dakle ne pripada niti jednoj stranci i očito se pokazao kao dobar menadžer. Model KBC-a Rijeka jednostavno treba primijeniti na sve ostale bolnice. I duboko se nadam da ovim izmjenama gospodin prof. Štimac neće biti maknut s mjesta ravnatelja – rekla je Komparić Devčić tijekom saborske rasprave o dopuni Zakona o sanaciji javnih ustanova.


Nada Turina Đurić (HNS) rekla je da je riječki, kao i splitski KBC, »u malo komotnijoj situaciji, s obzirom da se o njima ipak u većem dijelu brine država«.


– Gubitaka ima i bit će ih. Zanima me gdje su ti novci. U proračunima županija sigurno nisu jer su donijeli proračune koji su takvi kakvi jesu i nisu planirali ovo što danas mi mijenjamo. Radi se o svoti koju sigurno u ovom trenutku ni jedna županija u Hrvatskoj nema, rekla je Turina Đurić.


Zahtjev za ulaganjima


Ines Strenja Linić (Most) je naglasila da već sedam godina u Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije apelira na  SDP da se više ulaže u KBC Rijeka.


– Pogotovo kada sam shvatila da je lokalna zajednica samo u Zadarskoj bolnici skupila 55 milijuna kuna. A mi smo morali moliti pa se na kraju, nakon beskrajnih ulaganja samo u županijske ustanove, ipak uložilo u KBC, rekla je Strenja Linić. Dodala je da je jako nezadovoljna koliko je županija ulagala u KBC.


– Prošle godine 3,5 milijuna kuna za rekonstrukciju fasade onkološke klinike koja je bila u katastrofalnom stanju. Lokalna zajednica može više, osobito one koje su tako dobro kapacitirane kao što je bila Primorsko-goranska županija – zaključila je Strenja Linić.



Rashodi KBC-a Rijeka,  naglašava sanacijski upravitelj dr. Davor štimac, povećani su upravo u onim dijelovima gdje se ranije inzistiralo na štednji: na potrošnom materijalu i lijekovima. – Smanjili smo neracionalne troškove, a to je broj bolovanja, loša organizacija radnog vremena i neiskorištenost opreme. Smatramo da se tu mogu raditi uštede, a ne na potrošnom materijalu i lijekovima koji čine osnovu pružanja kvalitetne medicine – zaključuje dr. Štimac.


Sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka Davor Štimac vjeruje da, ako riječka bolnica nastavi poslovati na ovaj način, do kraja ove godine više neće imati dugova prema dobavljačima.


– Od veljače prošle godine poslujemo pozitivno, a naši su prihodi veći od rashoda. Taj je višak utrošen prvenstveno u sanaciju starih dugova, a dospjele smo obaveze značajno smanjili. Riješili smo naslijeđene obaveze prema zaposlenicima u okviru u kojem nam je to zakonska regulativa dozvoljavala – kaže Štimac.


Sanacijski upravitelj riječke bolnice kao osnovni recept za smanjenja dugova zdravstvenih ustanova navodi povećanje prihoda nad rashodima. Dodaje da je nova uprava riječke bolnice prošle godine vrlo jasno počela upravljati prihodima i rashodima. Vođenje računa o tome očekivali su i od šefova klinika i voditelja odjela.


– Prije 13 mjeseci samo su dvije klinike u KBC-u Rijeka poslovale pozitivno, a danas pozitivno posluju sve klinike. Okrenuli smo trend poslovanja te osim na menadžmentu bolnice, odgovornost za pozitivno poslovanje očekujemo i od šefova i voditelja te od svakog zaposlenika – objašnjava Štimac.