Uspjeh riječke Kardiokirurgije

Liječnici KBC-a Rijeka prvi izvan EU ugradili aortalne zaliske bez šavova

Barbara Čalušić

Ovi zalisci nisu namijenjeni svakom bolesniku, već onima koji su izrazito teški i s oslabljenom funkcijom srca te stariji od 75 godina, kaže dr. Igor Medved. Novom metodom operacija traje oko sat i pol



RIJEKA - Prije devet godina prosječna dob pacijenata koji su bili podvrgnuti operacijama na Odjelu kardijalne kirurgije u Kliničkom bolničkom centru Rijeka kretala se između 65 i 67 godina. Danas, nepuno desetljeće poslije, ta je prosječna dob porasla na 78 godina. 


   Pročelnik Odjela kardijalne kirurgije dr. Igor Medved ovakav skok u prosječnoj starosti srčanih bolesnika objašnjava boljom kvalitetom života koja omogućava produljenje prosječne životne dobi. No, s porastom životne dobi pacijenata, njihove operacije postaju riskantnije, a mogućnost komplikacija kod takvih operacija rapidno raste. 


   Starenje stanovništva odavno je prepoznala medicinska tehnologija koja razvija niz prilagođenih metoda liječenja starijih osoba koje postupno u primjenu uvode bolnice. Tako se na Odjelu kardijalne kirurgije odnedavno ugrađuju nove vrste aortalnih zalistaka, a njihova glavna inovativnost leži u činjenici što prilikom njihove ugradnje kardiokirurg ne treba stavljati šavove. Trajanje takvih operacija smanjeno je između 60 i 50 posto u odnosu na klasične operacije na srcu pa tako s novom metodom kardiokirurška opracija traje oko sat i pol.   

Brži oporavak


– To je izuzetno bitno jer u starijih osoba dugačke operacije znatno povećavaju broj komplikacija što osjetno usporava oporavak. S novom tehnikom ciljanoj skupini teških starijih bolesnika omogućili smo brži oporavak i povratak u normalan život. Također, valja imati na umu da ovi zalisci nisu namijenjeni svakom bolesniku, već onima koji su izrazito teški i s oslabljenom srčanom funkcijom te stariji od 75 godina, objašnjava dr. Medved. 





Dr. Igor Medved procjenjuje da bi uporabom potpornog uređaja za rad srca na riječkoj Kardiokirurgiji godišnje bilo spašeno oko 20 pacijenata od njih 50 koliko ih se pojavljuje u tako teškim stanjima. 


   – To su isključivo teški bolesnici koji borave u šok-sobama i na jedinicama intenzivnog liječenja zbog čega u terapiji s tim uređajem usko surađujemo s našim anesteziolozima i intezivistima. Tako smo nedavno imali slučaj 55-godišnjaka koji je od 75 posto potrebne funkcije srca imao tek 15 posto. Bez navedenog uređaja, pacijentu ne bismo mogli ugraditi nekoliko premosnica i tri zaliska, već bi trebao transplantaciju, koju s obzirom na stanje u kojem se nalazio najvjerojatnije ne bi ni dočekao. Bolesnik se u ovom trenutku postupno oporavlja i nadamo se potpunom oporavku, kaže dr. Medved. 


   Indikacije za primjenu potpornog uređaja za rad srca su također neurološki bolesnici, pacijenti s teškim infarktom te djeca.



   Prosječna dob četiri pacijentice kojima su ugrađeni novi aortalni zalisci je osamdeset godina, a najstarija među njima imala je 84 godine. Dr. Medved ističe da je oporavak pacijentica trajao nešto više od mjesec dana nakon čega su se vratile svom uobičajenom životu. 


   – Kontrolni pregledi koje pacijentice obavljaju kod nas pokazuju normalne funkcije ugrađenih srčanih zalistaka, kaže dr. Medved. 


   Metoda ugradnje aortalnih zalistaka bez šava primjenjuje se u europskim bolnicama od 2007. godine i dosad je diljem Europe ugrađeno oko 1.500 takvih zalistaka. Četiri operacije obavljene u riječkoj bolnici prve su u Hrvatskoj, ali kako tvrdi dr. Medved, i prve u zemljama izvan Europske unije. 


Kandidati za operaciju


Dr. Medved procjenjuje da se u Hrvatskoj na listama čekanja za operaciju srca nađe oko 120 bolesnika koji su kandidati za ugradnju aortalnih zalistaka bez šavova. Samo u riječkoj bolnici godišnje se javlja između 20 i 30 takvih bolesnika. 


   – Lakoća implantacije omogućava da se valvule implantiraju uz vrlo male rezove na tijelu što će u daljenjem razvoju kardijalne kirurgije omogućiti brži oporavak i bolji estetski učinak. Zahvaljujući razumijevanju naše uprave, program implementacije ovakvih srčanih zalistaka u našoj bolnici će se nastaviti i time ćemo znatno poboljšati kvalitetu zdravstvenih usluga koje pružamo našim bolesnicima, smatra Medved. 


   Godišnje se na Odjelu kardijalne kirurgije operira oko 300 pacijenata. Više od polovice operacija su revaskularizacije miokarda odnosno ugradnje premosnica, dok ostatak čine operacije srčanih grešaka i velikih krvnih žila. Manji broj pacijenata Odjela kardijalne kirurgije čine i djeca kojih se ovdje godišnje operira između 20 i 30. 


  Dragocjeni uređaj


Neki srčani bolesnici na riječku Kardiokirurgiju dolaze u toliko teškom stanju da njihovo srce uopće ne može podnijeti operaciju. Nada za njih je minimalno invazivni potporni uređaj za rad srca koji omogućuje pacijentu sa srcem koje više nema snage održavanje života u trajanju od mjesec dana. Na taj način omogućava se kasnija ugradnja dodatnog uređaja ili pak transplantacija ukoliko je riječ o doista teškom srčanom bolesniku. 


   – Uređaj radi na principu da pumpa krv kroz druge organe, a pritom odmara srce, opisuje dr. Medved. Nakon što se srcu na ovaj način vrati osnovna funkcija, uređaj se postupno isključuje i ako nakon njegova isključivanja srce zadovoljava potrebe organizma, vadi se iz tijela.