Krčki LNG među 250 projekata koje bi mogla financirati EU

Gradnja LNG-ja, pretpostavlja se, mogla bi započeti najranije u prvom kvartalu 2015. godine i trajati najmanje tri godine. Europska komisija će nadzirati provedbu u području izdavanja dozvola te izgradnju

ZAGREB Europska komisija je objavila popis 250 infrastrukturnih energetskih projekata koji bi mogli ispunjavati uvjete za financiranje u vrijednosti od ukupno 5,85 milijardi eura, pri čemu se na popisu nalazi i gradnja LNG terminala na Krku te još nekoliko projekata u Hrvatskoj.

Kako se navodi u pojašnjenju uz popis, riječ je o »projektima od zajedničkog interesa kojima će pogodovati ubrzani postupci izdavanja dozvola i poboljšani regulatorni uvjeti, a predviđena je i financijska potpora za razdoblje od 2014. do 2020. od ukupno 5,85 milijardi eura«. »Moramo se pobrinuti da se naša ograničena financijska sredstva troše razumno te da je novac EU-a namijenjen nečemu što europskim potrošačima donosi najveću korist. Nadamo se i tome da ćemo ovim popisom energetskih infrastrukturnih projekata i njihovim popratnim pogodnostima privući više ulagača«, izjavio je Günther Oettinger, povjerenik za energetiku.   

Ubrzani postupci

Na popisu se nalazi oko 140 projekata u području prijenosa električne energije i njezinog skladištenja, otprilike sto projekata u području prijenosa plina, skladištenja i ukapljenog prirodnog plina te nekoliko projekata vezanih uz naftu. Neke od pogodnosti koje će projekti imati su ubrzana izrada planova i ubrzani postupci izdavanja dozvola (obvezujući vremenski rok od tri i pol godine), smanjenje administrativnih troškova za nositelje projekta i nadležna tijela zbog pojednostavljenog postupka procjene okoliša, privlačnost za ulagače zahvaljujući poboljšanom regulatornom okviru na temelju kojeg troškove snose zemlje koje imaju najveću korist od završenog projekta, konačno i mogućnost primanja financijske potpore iz instrumenta za povezivanje Europe. Predviđa se da bi financiranje moglo početi već od 2014. godine.

Najveći projekt u Hrvatskoj koji bi mogao dobiti podršku EU-a jest LNG terminal na Krku, za kojeg se navodi da će biti građen u tri faze – u prvoj će fazi na plutajuće spremnike i isparivače smještene na moru godišnje dolaziti od jedne do najviše dvije milijarde kubika plina, u drugoj će se fazi isparivači graditi na kopnu, a spremnici na moru, pri čemu će se kapacitet terminala povećati na dvije, do tri milijarde kubika plina, a u trećoj bi, konačnoj fazi, čitav terminal, dakle i spremnici i isparivači za regasifikaciju, došli na kopno, s kapacitetom od četiri do šest milijardi kubika plina. Projekt uključuje i plinovod Zlobin – Bosiljevo – Sisak – Kozarac – Slobodnica, zatim plinovod Omišalj – Zlobin – Rupa( / Jelšane (SLO) – Kalce (SLO), ili plinovod Omišalj – Casal Borsetti u Italiji. Ukupno bi se gradilo novih, ili nadograđivalo postojećih, 308 kilometara cijevi.   

Procjena zemljišta

Studija utjecaja na okoliš za gradnju terminala je napravljena, očekuje se javna rasprava na tu temu, a usporedno s tim Državni ured za upravljanje državnom imovinom, kako se može čuti, privodi kraju procjenu Dininog zemljišta na Krku na kojem bi se terminal trebao nalaziti. Država će, najvjerojatniije kreditom Hypo banke zemljište od te banke, pod čijom se hipotekom ono nalazi, otkupiti, još »samo« treba pronaći investitore koji će terminal graditi. Gradnja bi, pretpostavlja se, mogla započeti najranije u prvom kvartalu 2015. godine, i trajati najmanje tri godine. Europska komisija će nadzirati provedbu mjera u području izdavanja dozvola te izgradnju.