Plato namijenjen trgovački sadržajima uzurpirali ilegalci

Komunalcima pod nosom: Ilegalni deponij otpada u u matuljskoj radnoj zoni

Robert Frank

Premještanje između 500 i 1.000 kamiona otpada na primjerenu i zakonom predviđenu lokaciju, kako bi se plato, u suvlasništvu Rijekatekstil Domusa i Općine Matulji nanovo zbrinuo, očistio i sanirao, potrajat će mjesecima i koštat će velike novce . Stoga je čudno da općinski komunalni redar nijednom nije reagirao



Brda iskopanog kamena, odbačenog asfalta, golema količina komunalnog i građevinskog otpada – sve to posljednjih je mjeseci bez bilo kakvog reda nabacano na plato od 100 tisuća četvornih metara koji se nalazi u Radnoj zoni Matulji.


Vlasnici platoa u omjeru 75:25 posto su riječka firma Rijekatekstil Domus i Općina Matulji koji temeljem prostorno-planske dokumentacije na taj prostor namjeravaju dovesti trgovačke sadržaje. No umjesto toga, kontinuranim i nekontroliranim odlaganjem raznih vrsta otpada, usred Matulja mjesecima se povećavao divlji, nelegalni deponij. Začudo, općinski komunalni redar nijednom ga nije posjetio!


Geodetsko vještačenje


Načelnik Općine Matulji Mario Ćiković za takvo ponašanje pronalazi opravdanje. Kaže da je Općina povremeno dobivala upite građevinskih firmi zainteresiranih za odlaganje otpada na platou radne zone.




   »Takve smo preusmjeravali većinskom suvlasniku platoa, firmi Rijekatekstil Domus. Pretpostavljali smo da je Rijekatekstil Domus dao suglasnost za odlaganje. Zato komunalni redar i nije odlazio u kontrolu na plato. Naprosto ni on ni mi nismo znali da se tamo odlažu razne vrste smeća i otpada za koje većinski suvlasnik nije dao odobrenje«, kaže očito nedovoljno informirani Ćiković.


  Razmjeri štete su golemi. Općina, koja se oko platoa dosad nije ponašala kao dobar gospodar, suvlasnik je zemljišta na kojem se, zbog vraćanja u prvobitno stanje, sada moraju potrošiti stotine tisuća, a možda i cijeli milijun kuna.


   Prema neslužbenim informacijama, spekulira se da je na plato u Radnoj zoni 1, koji je pretvoren u divlji deponij, odloženo između 500 i 1.000 kamiona otpadnog materijala raznih vrsta. Deponiranje tog otpada na primjerenu i zakonom predviđenu lokaciju, kako bi se plato nanovo zbrinuo, očistio i sanirao, potrajat će mjesecima i koštat će velike novce. Zato je Rijekatekstil Domus od Trgovačkog suda zatražio provođenje geodetskog vještačenja radi izračuna kubature nasutog materijala. Temeljem toga, utvrdit će se novčani iznos troškova koji će nastati uklanjanjem nelegalno deponiranog građevinskog i ostalog otpada. Rijekatekstil Domus tražit će, dakle, da oni koji su deponirali otpad uspostave prijašnje posjedovno stanje. Plato je, treba naglasiti, prije nelegalnog odlaganja otpada bio izravnan i čist, u potpunosti pripremljen za gradnju, građevinski nabijen prema pravilima struke te na njemu nije bilo planirano odlaganje otpada već su planirani komercijalni i trgovački sadržaji.


Kaznena prijava


O stanju divljeg deponija obavješteno je i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode od kojeg se traži da što hitnije uputi inspekciju koja će potvrditi ugrožavanje okoliša zbog zasipavanja terena raznim vrstama otpada. Nadalje, zbog nelegalnog odlaganja otpada na tuđem zemljištu, a to je radio bez suglasnosti (su)vlasnika, i Rijekatekstil Domusa i Općine Matulji, Općinskom Državnom odvjetništvu kazneno je prijavljen član Uprave riječke firme Intersect Valter Diracca.



Punomoćnik firme Rijekatekstil Domus, odvjetnik Robert Kopajtić kaže da je kontaktirao Općinu Matulji, inače 25-postotnog suvlasnika terena u Radnoj zoni, vezano za ulazak u postupak protiv pravnih i fizičkih osoba koje su i Rijekatekstil Domusu i samoj Općini nanijeli priličnu štetu nelegalnim bacanjem raznih vrsta otpada na njihovo zemljište. Kaže da je ostao začuđen kad je shvatio da Općina, unatoč aktivnoj legitimaciji u ovoj situaciji, nije pokazala interes pravovremenog postupanja.   »Iz nama nejasnih razloga Općina Matulji se u pokretanju postupka nije željela pridružiti Rijekatekstil Domusu, s kojim je suvlasnički partner na zemljištu koje su treće osobe zatrpale golemim količinama otpada«, kaže odvjetnik Kopajtić.   Tijekom našeg poziva načelnik Matulja Ćiković očito je promijenio ploču. Kaže: »Pridružit ćemo se Rijekatekstil Domusu u tužbama, jer nam je interes da se plato što prije vrati u prvobitno stanje«.


   »Ja sam na to zemljište možda dopeljao dva kamiona s materijalom, ali sam otpeljao možda i 30 kamiona otpada. Pitao sam u Općini da li na toj lokaciji mogu odlagati otpad, a dok sam čekao njihov odgovor bacio sam nešto materijala. Kad sam službeno odbijen, prestao sam bacati otpad na taj plato«, kaže Diracca. Diraccin je vozač, međutim, što je navedeno u kaznenoj prijavi protiv njega, rekao da je »temeljem dogovora svog gazde Diracce i Općine Matulji zadnjih najmanje mjesec dana na plato deponirao građevinski otpad«.


Diracca ipak smatra da su neki napravili puno više štete nego on. Ispada kako je on zasad kolateralna žrtva zbog drugih prijevoznika i građevinskih firmi koji su nelegalno odlagali goleme količine otpada, ali nisu uhvaćeni u nedjelu i registrirani. Uz njega, kazneno je prijavljen i jedan obrtnik iz Novog Vinodolskog, premda smo na samom platou dobili neslužbene informacije da je veliki dio otpada na to mjesto bacala poznata gorskokotarska građevinska firma, kao i neki veći riječki građevinari i prijevoznici.


Prikolica bez tablica


Na samom platou čak je bilo i nelegalno postrojenje za mljevenje kamena, netko nepoznat, kako bi si olakšao nelegalan posao, na kamionsku prikolicu bez registarskih oznaka postavio je kontejner koji je služio kao kućica za radnike i odlaganje materijala. U trenutku našeg dolaska jedan kamion s prikolicom s platoa je transortirao veliki bager.


   Uglavnom, sada će se precizno utvrđivati tko je napravio štetu pretvarajući već pripremljeni plato Radne zone 1 u divlji deponij, to će mu trebati i dokazati, a onda će taj platiti štetu i prebacivanje otpada na drugu lokaciju. Općina i njene komunalne službe potpuno su zakazale prilikom nastanka štete na zemljištu koji je i njeno suvlasništvo. Zbog svega toga Općina snosi odgovornost pa će vjerojatno i snositi dio troškova sanacije zemljišta.