Državna jamstva

Kakav posao u Puli: Za jaružalo iskeširali 920 milijuna, sad će za njega dobiti 500 milijuna

Orjana Antešić

Foto Pixsell

Foto Pixsell

Ministarstvu financija tako će se vratiti tek nešto više od polovine iznosa državnih jamstava koja su uplaćena za ovu najskuplju Uljanikovu novogradnju i stigla su na naplatu sredinom prošle godine, a iznosila su 920 milijuna kuna



RIJEKA  Neslužbene informacije koje smo jučer dobili iz Uljanika u stečaju upućuju da su iz luksemburške Jan De Nul grupe uplatili cjelokupan iznos kupovnine za jaružalo »Willem Van Rubroeck«, dakle svih 794 milijuna kuna za koliko su na Fininoj dražbi (ot)kupili nazad ovu nezavršenu novogradnju.


S obzirom na to da su već uplatili jamčevinu od gotovo 106 milijuna kuna, zadnji rok za uplatu preostalih 688 milijuna kuna istjecao im je koncem ovog mjeseca, ali su u ovoj moćnoj off shore grupaciji odlučili to ipak riješiti ranije.


Nakon što stigne službena potvrda iz Fine na Trgovački sud u Pazinu, a očekuje se da će to biti ovih dana, stečajni sudac Uljanika izdat će dokument kojim se »Willem Van Rubroeck« dosuđuje kupcu te ujedno brišu sve hipoteke koje su upisane na ovom brodu.




Za očekivati je da bi onda kroz idućih mjesec dana bilo sazvano i ročište za razdiobu kupovnine na kojem će se formalno utvrditi koliko od tih gotovo 800 milijuna kuna ide na čiji račun.


​Prvo banke


​Najprije će se namiriti banke, belgijski KBC i Privredna banka Zagreb, koje su prve po redoslijedu upisa svojih hipoteka, a najnovije procjene su da bi ove dvije banke zajedno mogle odnijeti i do 300 milijuna kuna.


Točan iznos, naime, znat će se tek nakon što iz ovih banaka dostave konačne obračune svojih potraživanja, zajedno sa kamatama. Ono što ostane, a još uvijek je riječ o pozamašnom novčanom kolaču od oko pola milijarde kuna, vraća se Ministarstvu financija, odnosno u državni proračun. Doduše, valja podsjetiti da je to tek nešto više od polovine onog što je država platila kod te najskuplje Uljanikove novogradnje. Radilo se o čak 920 milijuna kuna državnih jamstava koja su sredinom prošle godine stigla na naplatu.


Prema obračunu koji je Sudu dostavila stečajna upraviteljica Uljanika Marija Ružić, od prodaje jaružala na račun stečajnog dužnika trebalo bi se uplatiti 4,8 milijuna kuna. U to su uključeni svi troškovi koji, slijedom odredbi stečajnog zakona, izravno ili neizravno terete ovaj unovčeni brod u gradnji.


Ovome valja pridodati još dodatnih 1,7 milijuna kuna, koji bi se deponirali na poseban račun kod suda dok se ne razriješe prijepori oko naplate troškova veza i skladišnine za »Willem Van Rubroeck«, za koje je Uljanik brodogradilište u stečaju ispostavilo račune. Odbor vjerovnika i stečajni upravitelj Uljanik brodogradilišta u stečaju po istom su ključu zaračunali gotovo 1,3 milijuna kuna »3. maju« troškova veza i skladišnine za tanker »Santiago«, a sada to isto traže i od svoje nekadašnje matice, odnosno Uljanika d.d. u stečaju za njihovu novogradnju.


Nesuglasje oko računa​


​Dok su u »3. maju« nakon podužeg natezanja pristali platiti taj iznos jer je to bio jedini način da dođu do svog broda, stečajna upraviteljica Uljanika, čini se, neće lako popustiti pred ispostavljenim računima.


– U vezi s navedenim Sporazumom te ugovorima o skladištenju, kao i ispostavljenim računima i obračunima postoji nesuglasje između Uljanika d.d. u stečaju koji je ovlaštenik koncesije i Uljanik Brodogradilišta d.d. u stečaju koji je potkoncesionar u luci posebne namjene – brodogradilišta Uljanik. Nesuglasje se odnosi na financijske efekte koje potpisani Sporazum i ugovori o skladištenju imaju na stečajnu masu Uljanika d.d. u stečaju. Uz to, pravna analiza sporazuma i ugovora je ukazala da su sporazum i ugovori protivni pravnim propisima o uporabi pomorskog dobra, pa stoga i pravno ništetni, navodi Marija Ružić u svom podnesku sudu u Pazinu.


Nakon što Jan De Nul i formalno preuzme jaružalo, trebat će nekoliko tjedana da bi se ova novogradnja pripremila za odlazak. Prema dostupnim informacijama, »Willem Van Rubroeck« neće u klasični tegalj, već će se ukrcati na specijalni brod za prijevoz teških tereta kojim će se prevesti do brodogradilišta u kojem će se do kraja završiti. Nije poznato gdje ga iz Jan De Nul grupe planiraju završiti, no s obzirom na to da se spominje prijevoz »heavy lifterom«, moglo bi se zaključiti da je riječ o udaljenijem brodogradilištu. Traže se rješenja kako riješiti i potencijalne probleme vezane uz carinske propise s obzirom da zajedno s jaružalom iz Pule treba otpremiti i pozamašnu količinu pripadajuće, a neugrađene opreme.